Predsjednik Vlade Andrej Plenković u utorak je poslao objedinjeni završni, deveti i deseti, zahtjev za plaćanje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u iznosu od 2,7 milijardi eura, izvijestila je Vlada na svojim internetskim stranicama.
U vladinom priopćenju je navedeno da je završetak svih mjera bio 31. kolovoza, a evaluacija Europske komisije i Gospodarskog i financijskog odbora EU-a te završna plaćanja za preostala 153 pokazatelja očekuje se do kraja 2026. godine. "Mi smo kroz nacionalni plan oporavka i otpornosti proveli 78 reformi, kroz 162 reformska pokazatelja realizirali 244 investicijska pokazatelja. Do sada smo ostvarili 100 postotnu uspješnost”, rekao je premijer Plenković u utorak na sjednici vlade.
Unatoč kratkim rokovima i složenosti projekata, istaknuto je u vladinom priopćenju, slanjem završnog zahtjeva za plaćanje zaokružuje se učinkovita provedba. Naglašeno je da je Hrvatska, od početka provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), jedna od najuspješnijih država članica u provedbi i u korištenju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. To je i glavni instrument paketa “EU Nove generacije”, osmišljen za potporu gospodarstvima EU-a da iz krize uzrokovane koronavirusom izađu snažnija i otpornija.
ZAVRŠNI ZAHTJEV ZA ISPLATU #NPOO🇭🇷🇪🇺
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) September 29, 2026
Nakon ispunjenja svih mjera, uputili smo objedinjeni završni 9. i 10. zahtjev za isplatu u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od 2,7 milijardi €. ➡️ Evaluacija @EU_Commission i Gospodarskog i financijskog odbora EU-a te… pic.twitter.com/BbffeuwBR4
Po omjeru raspoloživih sredstava i godišnjeg BDP-a od 13 posto, navedeno je, Hrvatska se pozicionirala na samom vrhu Europske unije, odmah iza Grčke kojoj je udio u BDP-u bio 16 posto, što potvrđuje važnost NPOO-a za transformaciju hrvatskog gospodarstva i društva. “Mislimo da smo zaista učinili maksimum u proteklih pet godina u provedbi instrumenta EU Iduće generacije, time osigurali značajne sredstva za brojne sektore ulaganja uključujući i obnovu od potresa”, istaknuo je Plenković.
Dodao je da nakon slanja zahtjeva slijedi završna evaluacija Europske komisije te gospodarskog i financijskog odbora, dok bi završna plaćanja trebala bi biti realizirana krajem ove godine. Uspješnost NPOO-a, napomenuto je u vladinom priopćenju, ne mjeri se samo iznosom povučenih sredstava, već reformama i ciljevima koje države članice moraju provesti i dokazati kako bi ostvarile pravo na isplatu.
Vlada je navela i da je Hrvatska do sada povukla 7,3 milijarde eura i na temelju potvrde Europske komisije zabilježila stopostotnu uspješnost u provedbi reformi i investicija obuhvaćenih dosadašnjim zahtjevima. U priopćenju je objašnjeno da NPOO obuhvaća reforme i ulaganja u različitim dijelovima društva i države - od javne uprave, pravosuđa, zdravstva, tržišta rada, socijalne zaštite i obrazovanja, preko energetike, prometa i digitalizacije, do energetske obnove i jačanja konkurentnosti gospodarstva. Sve to, zaključeno je, pridonijelo je i napretku kreditnog rejtinga Hrvatske, koju su vodeće svjetske rejting agencije svrstale kategoriju s investicijskim rejtingom „A“.
FOTO Smeće čeka, a tračnice su prazne: Imamo 100 novih fotografija sa zagrebačkih ulica
Otvori KEKS Pay
Hm da, to je 13% BDP-a početne godine razvučeno na 5 do 7 godina, no sigurno da je bolje nego bez toga. Problem je da je negdje 85% ili tako nešto otišlo za javne strukture, od toga nekih 60% za infrastrukturu (što nije loše). Ulaganje u privatni sektor za razvoj je samo negdje oko 10-11%... Što sada? Zagreb po novom više ionako ne može dobiti neka značajna sredstva jer je iznad prosjeka EU, fondovi su manji, hrvatska je blizu 80% prosjeka EU-a, a bila je puno niže, znači da i manje može dobiti iz tih fondova... Javne strukture su nabubrile poprilično, primanja su puno veća nego u realnom sektoru, efikasnost drastično manja, vidimo da se i kvaliteta usluga smanjila (npr. školstvo), primarna zdravstvena zaštita i slično. Tko će sada to financirati, kakav porezni udar nas čeka? Vidimo da se izmišljavaju razne forme i nameti, da se na silu gura birokracija u realni sektor i to masovno... Znači uz birokratizaciju realnog sektora, što znači rast troškova poslovanja radi forme, imamo ogroman javni sektor, jedan od najvećih i najskupljih u EU (prema udjelu u BDP-u). Kada se smanji pritok love iz EU proračuna, što onda?