Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu razvijat će se dron, letjelica koja bi mogla donijeti revoluciju u istraživanju Marsa. Dakle, nedavnim uspješnim lansiranjem satelita CroCube doista kao da postajemo svemirskom nacijom. Konačno, rekli bismo, iako je ovaj projekt koji se na zagrebačkom "strojarstvu" odvija u suradnji s Europskom svemirskom agencijom, također je vrlo poseban. Treba reći kako Hrvatska nema status članice ESA-e, već s njome surađujemo na temelju ugovora o suradnji, no ta je suradnja očito vrlo aktivna.
Projekt Flapping Wing Vehicle for Mars Atmospheric Flight ima cilj razviti takav dron koji je inspiriran prirodom, a mogao bi donijeti jednu revoluciju u istraživanju Marsa. Kada pogledate kako će letjelica na kraju vjerojatno izgledati, ona izgleda kao kukac sa Zemlje. Ideja je utemeljena i teorijski provjerena matematičkim modelima leta takve letjelice u atmosferama Marsa, ali i Venere. Na čelu je projekta prof. dr. sc. Zdravko Terze, a on će sa svojim suradnicima u projektu koji ESA financira u cijelosti, surađivati sa znanstvenicima s uglednih europskih sveučilišta, TU Delft u Nizozemskoj i Politecnicom di Milanom iz Italije.
– Ovaj inovativni dron, koji će se razvijati upravo na FSB-u, koristi potpuno novi način letenja, nadahnut gibanjem bioloških sustava na Zemlji. Umjesto rotirajućih lopatica poput NASA-ina Ingenuityja, koji je izveo 72 leta na Marsu prije nego što je pretrpio havariju u siječnju 2024., ova će letjelica koristiti "mahokrilo", tehnologiju koja može omogućiti učinkovitiji i energetski štedljiviji let u ekstremnim uvjetima Marsove atmosfere, objasnio je profesor Terze zašto se razvija potpuno drukčiji pogonski letni sustav od onoga elisnog kakav se koristi na NASA-inu dronu.
Doznajemo kako na projektu na Fakultetu strojarstva i brodogradnje radi tim od pet ljudi, na TU Delft još troje, a na Politecnico di Milano rade dva znanstvenika. Međutim, važno je naglasiti da se daleko najveći dio projekta odvija na FSB-u. Prof. dr. sc. Zdravko Terze je glavni istraživač i voditelj cijelog projekta, a prestižna Sveučilišta TU Delft i Politecnico di Milano su samo podizvođači pojedinih zadaća pod našim vodstvom.
Ovaj je projekt proglašen najboljima među desecima prijavljenih na natječaj prošle godine. No, također se radi i o nastavku istraživanja koja su na FSB-u već provedena unutar znanstvenog projekta koji je također financirala Europska svemirska agencija kojim su razvijeni spomenuti matematički modeli. Najavljeno je kako će se dron nakon što se konstruira na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu testirati u laboratoriju ESA-e u Nizozemskoj, odnosno u posebnoj komori koja simulira atmosferu Crvenog planeta.
- U okviru projekta razvijamo tzv. aerodinamički prototip kojim će se u stožernom ESA-inom laboratoriju u Nizozemskoj u Mars komori (laboratorij gdje se simuliraju uvjeti atmosdere na Marsu) testirati mogućnosti leta takvog drona. Cijeli takav dron bit će razvijen na FSB-u, kažu tamo.
Kako se navodi u informaciji o istraživanju prof. Terzea, ono je privuklo i privatni kapital, jer je razvoj ovog inovativnog drona prva investicija u Hrvatskoj luksemburškog venture capital fonda Vesna. O dolasku ovog fonda na naše tržište pisalo se sredinom prošle godine kao o fondu koji namjerava ukupno 49 milijuna eura uložiti u inovativna istraživanja, odnosno transfer tehnologije, koja se odvijaju u nas i u Sloveniji. Prvi projekt u koji su uložili jest razvoj ovog inovativnog drona na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.
>>> Iskreni prijatelji: Svako dijete s autizmom trebalo bi imati jednog od ovih pasa
