Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Danas kreće predsjedanje: u Zagreb stiže cijela Europska komisija, Milanović neće doći

Danas je stiglo i 60-ak bruxelleskih dopisnika iz svih zemalja članica, što je uobičajena praksa kod svakog predsjedanja. Prvog dana mogli su čuti od premijera Andreja Plenkovića o prioritetima hrvatskog predsjedanja te mu postavljati pitanja
09. siječnja 2020. u 07:51 28 komentara 4466 prikaza
NSK
Foto: Robert Anić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Cijela Europska komisija na čelu s Ursulom von der Leyen navečer će u Hrvatskom narodnom kazalištu čuti kulturno bogatstvo Europe ujedinjene u svojoj različitosti – uz Mozarta, Gounoda, Dvořáka, Wagnera i Verdija, izvest će se ulomci iz opera “Porin” Vatroslava Lisinskog, “Mila Gojsalića” Jakova Gotovca, “Nikola Šubić Zrinjski” Ivana Zajca te završno kolo iz također Gotovčeva “Ere s onoga svijeta". Taj događaj označit će simboličan početak hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije koje će dan poslije dobiti i političku dimenziju. U novouređenom kongresnom dijelu Nacionalne i sveučilišne knjižnice održat će se sastanak Komisije i hrvatske Vlade. Usto će velik broj hrvatskih ministara imati bilateralne sastanke s povjerenicima.

SLUČAJ MIGRANATA Plenković ističe da nikad neće podići bodljikavu žicu prema BiH

Sastanci i izvan Zagreba

U Hrvatsku je došao i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel s kojim se jučer sastao novoizabrani predsjednik Zoran Milanović, a stiglo je i 60-ak bruxelleskih dopisnika iz svih zemalja članica, što je uobičajena praksa kod svakog predsjedanja.

Prvog dana mogli su čuti od premijera Andreja Plenkovića o prioritetima hrvatskog predsjedanja te mu postavljati pitanja. Na ono nizozemskog novinara o migrantskoj politici premijer je odgovorio kako su neke hrvatske susjede postavile barikade i žice, no Hrvatska nije i neće iz dva razloga – imamo prirodne barijere, a takav potez ne bi poslao dobru političku poruku za odnose s BiH.

Na mnogim mjestima s druge strane granice žive Hrvati, kazao je Plenković te istaknuo da se "kao premijer Hrvatske neće nikad odlučiti za izgradnju ograde između Hrvata i Hrvata". Novinarka New York Timesa iznijela je niz optužbi o lošem policijskom tretmanu migranata, na što je Plenković odgovorio kako je riječ o tvrdnjama bez dokaza, osim dva slučajna incidenta s pucnjavom, te da se svaka optužba dobro provjerava.

Na pitanje o demografiji i iseljavanju, premijer je kazao kako Hrvatska svake godine zbog negativnog prirasta izgubi grad od 15 ili 16 tisuća ljudi, a kad je riječ o slobodi kretanja, naglasio kako je to ključ europskog projekta. - Htjeli smo da preseljenje bude reverzibilan proces. Zemlje istočne Europe imale su slične situacije, poput Poljske i Litve. Mislim da će se s vremenom stabilizirati situacija - kazao je.

Andrej Plenković INTERVJU S PREMIJEROM Plenković: Teško je nadoknaditi glasove jer je došlo do većeg izlaska u sredinama sklonijim ljevici

Pojasnio je hrvatske stavove u odnosu na Sloveniju, ističući kako je spor oko granice bilateralno pitanje te da je Hrvatska spremna pregovarati, dok o datumu  hrvatskog ulaska u Schengen nije htio špekulirati.

Veliko zanimanje strani novinari pokazali su za Brexit, a Plenković je na pitanje novinara britanskog Telegrapha hoće li se trgovinski sporazum dovršiti u 11 mjeseci kazao kako Brexit nije bila pametna ideja i da je siguran da će Njemačka, koja predsjeda nakon Hrvatske, dovršiti posao. Dopisnici iz Bruxellesa imat će i susret s Mirom Kovačem (HDZ) i Joškom Klisovićem (SDP), predstavnicima saborskog Odbora za europske poslove.

– Želimo da predsjedanje uspije i dat ćemo svoj puni doprinos tome, ali to ne znači da u ovoj izbornoj godini nećemo biti žestoka oporba. Ovdje smo zbog hrvatskih građana i oni imaju prioritet, čak i u odnosu na Europu – najavio nam je SDP-ovac Klisović.

Sastanak Andreja Plenkovića s Ivanom Penavom FONDOVI EU Plenković i povjerenik EK za poljoprivredu o važnosti OPG-ova

Nakon Zagreba, strani novinari posjetit će Plitvice i europsku prijestolnicu kulture Rijeku. Predsjedanje Vijećem EU znači predsjedanje tijelom koje je, uz Europski parlament, drugo zakonodavno tijelo u EU, ono koordinira politike EU i “izravan” je predstavnik država članica preko ministara i državnih tajnika.  Država predsjedateljica djeluje kao neovisni posrednik među državama u traženju konsenzusa o raznim pitanjima. Stoga važna pitanja za predsjedateljicu, kao što je Schengen za Hrvatsku, nisu na dnevnom redu.  

Tijekom predsjedanja održat će se oko 1400 sastanaka na raznim razinama, većinom u Bruxellesu. U Hrvatskoj će se održati 161 događaj, od čega dvije trećine u Zagrebu. Najvažniji među njima bit će sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. svibnja u Zagrebu. Drugi summit, onaj EU s Istočnim partnerstvom bit će u Bruxellesu. Predviđeno je i devet ministarskih konferencija od kojih će pet biti u Zagrebu, a četiri izvan Zagreba.

Osam neformalnih sastanaka Vijeća EU održat će se u Zagrebu, tri u Splitu i jedno u Opatiji. Planirano je i niz konferencija, o zaštiti potrošača, obrambenoj industriji, presađivanju organa, kohezijskoj politici, migracijama, demografskim izazovima, turizmu, o Europskom socijalnom fondu, te prometnoj infrastrukturi.

SASTANAK S MACRONOM Plenković: Imam posebno topao i afektivan odnos prema Francuskoj i Parizu

Novoizabrani predsjednik Zoran Milanović ima poziv da se pojavi u zagrebačkom HNK, ali iz njegova ureda su nam rekli da on na tom pozivu zahvaljuje, ali da neće doći. Iz Vlade i MVEP-a, odakle se koordinira organizacija te svečanosti, upućen je poziv i Milanoviću, no doznajemo da je to učinjeno 31. prosinca, dakle prije no što je pobijedio u drugom krugu predsjedničkih izbora, tako da Milanović nije pozvan kao izabrani predsjednik RH u sljedećem mandatu, nego kao bivši premijer. 

Večera kod predsjednice

U HNK će biti i predsjednica na odlasku Kolinda Grabar-Kitarović, a nakon svečanosti u HNK ona je i domaćin večere u Uredu predsjednice na Pantovčaku, na koju su pozvani svi najviši gosti iz EU, uz članove hrvatske Vlade. 

ogulin
plaća je od 4800 do 7000 kuna
Gradi se najveća tvornica drvenih podova na svijetu: Na raspolaganju nam je 300 radnika, trebamo ih još
INA
INA
Razvijaju solarne elektrane, a planiraju i proizvodnju vodika kao pogonskog goriva
  • Avatar Dipsy
    Dipsy:

    Sva sreća što ipak neće doći . Najmanje što nam u ovom trenutku treba je da nas on zavadi s članicama EU-a.

  • JOHNNY:

    Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije jedno je od najvecih postignuca koje prepisujemo ovoj vladi. Vjerujem da nam ovo dosta dobroga moze donijeti i ako ovako nastavimo da cemo sve vise i vise napredovati

  • Vagabundo:

    Ovo je velik dan za hrvatsku politiku, nije mala stvar predsjedati Vijećem EU-a , koje je drugo zakonodavno tijelo. Ovo je jedinstvena prilika za ostvarenje svega onoga za što se zalažemo.