Naslovnica Vijesti Hrvatska

Bunt građana rezlutat je nakaradnih odluka Grada Zagreba

Problem “Cvjetni prolaz” nastao je zato što Grad Zagreb odnosno odgovorni u gradskim vlastima taj projekt nisu znali, nisu htjeli ili nisu mogli voditi kako treba.
20. veljače 2010. u 11:13 18 komentara 13 prikaza
hrbak
Pogledajte galeriju 1/3

Arhitekt Hrvoje Hrabak čovjek je iz prakse koji radi u privatnom uredu, posljednjih je godina angažiran kroz Društvo arhitekata grada Zagreba, te odnedavno kao predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata.

Prije nekoliko dana oglasilo se zajedničkim priopćenjem Društvo arhitekata Zagreba (DAZ), Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) i Hrvatska komora arhitekata (HKA) u vezi s “Cvjetnim prolazom”. Skreće se pažnja na potrebu izrade plana za revitalizaciju cijele povijesne jezgre, definiranje javnog interesa i urbanističko reprogramiranje zahvata u skladu s povijesnom jezgrom?

 – Prvi put smo zajedno nedavno reagirali zbog vrlo ružnog članka koji je blatio kolegu Nenada Fabijanića. Ovo je drugi zajednički istup, a najviše nas je potaknula jedna zamjena teza koju smo mogli pronaći u većem dijelu medija, a za koju držimo da je izrazito štetna za daljnji razvoj.

Možete li definirati tu tezu?

 – Ta teza govori da je projekt “Cvjetni prolaz” ugrožen kao investicija radi pedeset prosvjednika, tisuću ili četrdeset tisuća mirnih prosvjednika koji su u Varšavskoj. Mi smo čvrsto uvjereni da to nije istina. Problem “Cvjetni” nastao je zato što Grad Zagreb odnosno odgovorni u gradskim vlastima taj projekt nisu znali, nisu htjeli ili nisu mogli voditi kako treba. Nama bi bilo važno da tu istinu izreknemo i da ta istina bude prag preko kojega će se ubuduće razmišljati o daljem razvoju. Iznimno mi je žao što je takva investicija dovedena u pitanje, što radi toga nastaju dodatni troškovi i napori. Usprkos svemu, važno nam je da se jednoznačno utvrdi tko je za to odgovoran.

Protesti protiv privatnog Horvatinčićeva zahvata na Cvjetnom trgu podsjećaju nas na to da je prije petnaestak godina već bilo javnih otpora građana i stručne javnosti zbog ondašnjega redizajna Cvjetnog trga. Prema ovom zahvatu, ono je bila dječja igra?

 – Ono je bio redizajn kojim je jedan nedizajnirani, ali iznimno šarmantan javni gradski prostor tipa pariškog Montmartrea, degradiran redizajnom. Ploha je neprimjereno uređena. Prošlo je petnaest godina, dovoljno vremena da cijela stvar može ponovo na redizajn. Tada nije počinjena tako velika šteta. Ovakvim razmjerom koji se odvija danas, nanosi se trajna šteta. To je velika razlika. Na simboličkoj razini slično jest to što je Cvjetni trg sukus zagrebačkoga urbaniteta – što se tamo događa, zapravo se reflektira na sve ostalo. Svaki zahvat na Cvjetnom trgu višestruko je važniji nego što bi bio bilo gdje drugdje.

Dodatna strelica uperena na Cvjetni trg je privatni kapital? Privatnik je kupio parcelu sa zgradama i radi prema svojoj zamisli? Vi ste također sudjelovali kao koautor (s arhitektom B. Silađinom) u anketnom natječaju? Dobro ste upućeni u to što se tražilo anketom?

 – Prvo treba razjasniti taj natječaj. To je službeno bila anketa. Investitor je kupio parcelu i smatrao je da se ta parcela u centru grada može bolje koristiti. Vi ne morate biti vlasnik prostora, jednostavno možete imati ideju da se neki prostor može bolje koristiti. U tom slučaju primjenjuje se anketa. Tom studijom ili natječajem trebala se dobiti ideja. U odnosu između grada i investitora ta anketa mogla je poslužiti tek kao osnova za dalje projektiranje. Ona je mogla dati osnovni “input”. To smo mi početkom 2007. godine jasno rekli. Rekli smo da je u redu, legitimno da grad na temelju ankete zaključi da je potrebno promijeniti neka pravila. Ali - ne smijemo to držati za gotovo rješenje. Tek kad se temeljem ankete grad suglasio da treba mijenjati pravila, tek se tada moglo krenuti dalje u proceduru. Ono što je de facto napravljeno jest da je od čitavog tijeka javne procedure stvoreno ruglo.

Postoji u toj priči nekoliko razina bezobzirnosti?

– Jedna je razina okupacija javne pješačke površine. Drugi nivo je prevelik volumen zgrade koja zatvara zapadno pročelje Cvjetnoga trga. Treće, javna je garaža prevelika. Uza sve to, ne postoji prometna studija kao ni ozbiljna valorizacija te kuće koja izbija na Cvjetni trg. Zato što je procedura tako manjkavo provedena s isključivim ciljem da prvo ponuđeno rješenje bude konačno, a koje je trebalo poslužiti tek kao prvi korak na tom putu, rezultat te nakaradne procedure je sadašnji bunt udruga i građana.

Horvatinčićevim zahvatom na zapadnoj strani mijenja se i karakter Cvjetnoga trga?

 – Potpuno se mijenja ambijent. Slikovito rečeno, tom intervencijom se salon Donjega grada pretvara u ulazni prostor nove gradnje. Prijašnje niže gradnje imale su svoj smisao. Ne treba sve poravnati na istu visinu. Kroz tu promjenu volumena, ono što je prije bio najugodniji gradski trg, sada postaje predprostor jednog komercijalnoga sadržaja. To nipošto nije način odnošenja u jednoj srednjoeuropskoj gradskoj jezgri koji pokazuje primjerenost u oblikovanju i razumijevanje prema osnovnim principima zaštite kulturnih dobara. To nije urbani proces koji pridonosi revitalizaciji donjogradske jezgre. Možemo zaključiti da je on u suprotnosti s pozitivnim pravilima ponašanja. Kao arhitekti želimo da se radikalne interpolacije u gradskoj jezgri rade tako da ne potiru osnovne kvalitete prostora. Zamjena onih dviju kuća tako velikim volumenom definitivno nije pravi potez.

 Projekt je odmakao, potrošen je novac. Što dalje?

 – Mi nemamo što govoriti o investitoru. Ako investitor drži da se treba boriti za što više, neka se bori. Imamo pravo reći da grad mora jako dobro koordinirati cijeli proces kad je u pitanju privatni interes. Treba uspostaviti fini balans između privatnoga profita i profita za javni prostor. Referirao bih se na nešto drugo – da je “brak” između ove gradske uprave i ovoga investitora započeo puno prije. Ta je priča već odigrana u Savskoj, uza željezničku prugu (Hoto toranj, danas T-com, nap. a.), kad je investitor za poznatog korisnika “zapikirao” zemljište na dobroj lokaciji. Na toj lokaciji bila je moguća znatno niža zgrada od one koja je konačno postignuta. Krenuo je u ishođenje projektne dokumentacije prema jednim pravilima, ishodio dozvolu po drugim, a u procesu kako se dalje širio imao je svu moguću pomoć gradskih struktura i na kraju je ostvario sasvim fini profit. Poučen iskustvom u Savskoj, investitor je i u ovu priču krenuo na isti način.

 

RECEPT ZA SAVRŠENI GRILL
Jeste li znali čemu služi daska za dimljenje: Meso s roštilja dobit će sasvim novu notu okusa

A1 izdvaja za Vas

  • neni:

    Ja kao zagrepčanka i esteta mogu samo reći da je katastrofa kaj delate sa Cvjetnim trgom. Redizajnom od prije par godina ste mu uništili dušu. Neznam dal\' je netko od vas cuo za slikara Kirina, on je slikao dušu ZGB. ... prikaži još! pa ga malo pogledajte /nebi škodilo ni arhitektima/jer toliko su i oni svega smeća sagradili da to niš\' ne znaći ak\' je netko arhitekta a po habitusu nije talentiran za to.A sa ovim Horvatinčićevim ..totalno se briše..To mu dođe kao ona izjava vezana uz Stari most u Mostaru.. Sagraditi ćemo mi i stariji most!

  • adminvl:

    Cudi me sto se netko u gradskom poglavarstvu nije sjetio raditi podzemnu garazu na trgu Bana Jelacica.Jos nije kasno,ne!!!!

  • amarila:

    Konacno da se struka javila vec je bilo vrijeme da netko kompetentan progovori! Nek se gradi i obnavlja za dobrobit grada i nas gradana a ne podmutljaka koji unistavaju staru gradsku jezgru zbog licne koristi!