Naslovnica Vijesti Hrvatska

'Mladi imaju vrlo negativne stavove prema imigrantima, ali i nacionalnim manjinama'

Ispitivanje je provedeno na uzorku od 1050 maturanata gimnazija, četverogodišnjih i trogodišnjih strukovnih škola na području Zagreba i Zagrebačke županije
25. listopada 2016. u 22:16 34 komentara 2842 prikaza
14.10.2016., Zagreb - Institut za drustvena istrazivanja, ravnateljica Branka Baranovic.  Photo:
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Institut za društvena istraživanja u Zagrebu proveo je empirijsko istraživanje “Građanska kompetencija, predrasude i diskriminacija kod učenika/ca srednjih škola”. Ispitivali su predrasude maturanata prema pripadnicima različitih društvenih skupina kao što su imigranti, homoseksualne osobe, ateisti, osobe starije dobi, psihički oboljele osobe te osobe prekomjerne težine. Ispitivala se i socijalna distancija prema Hrvatima i pripadnicima drugih nacionalnosti, percepcija prijetnje od nacionalnih manjina u Hrvatskoj, kao i etnocentričnost maturanata. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1050 maturanata gimnazija, četverogodišnjih i trogodišnjih strukovnih škola na području grada Zagreba i Zagrebačke županije. O rezultatima smo razgovarali s voditeljicom projekta prof. dr. sc. Branislavom Baranović.

Kakav je odnos maturanata prema pripadnicima drugih nacionalnosti?

Ispitivali smo socijalnu distanciju maturanata prema pripadnicima 14 nacionalnosti, uključujući Hrvate, Albance, Amerikance, narode bivše SFRJ, Nijemce, Rome, Ruse, Talijane te imigrante (Sirijce i Kineze). Od sedam socijalnih odnosa koji označavaju različitu distanciju prema pripadnicima navedenih nacionalnosti učenici su trebali odabrati jedan. Pritom je spremnost na bračni odnos označavala najprisniji odnos, odnosno najmanju socijalnu distanciju, a izbacivanje iz zemlje najveću socijalnu distanciju. Kada gledamo rezultate za cijelu skalu, pokazuje se da učenici najmanju socijalnu distanciju imaju prema Hrvatima, što je očekivano. Konkretno, najveći bi postotak učenika želio stupiti u bračni odnos s Hrvatima (80%), zatim s Amerikancima (34%), Nijemcima (33%) i Talijanima (30%), dok ih najmanji postotak želi stupiti u bračni odnos s Romima (6%), Sirijcima (9%), Albancima (12%) i Kinezima (13%) učenika. Kada je riječ o izbacivanju iz zemlje, učenici bi najprije izbacili Rome (30%) i Sirijce (29%), zatim slijede Srbi (19%). Za ostale nacionalnosti postoci su mali, manje od 7,4%, primjerice za Albance. Iz podataka proizlazi da učenici imaju manju socijalnu distanciju prema nacionalnostima koje pripadaju zapadnom kulturnom krugu, uključujući i one prostorno daleke s kojima nemaju osobno iskustvo, što indicira da su socijalnu distancu prema njima procjenjivali na osnovi slike koju formira njihova socijalna sredina. Skrenula bih pažnju na podatak o postotku učenika koji bi izbacili pripadnike pojedinih nacionalnosti iz zemlje jer je upozoravajući. Tu je riječ o vrlo velikoj socijalnoj distanciji koja uključuje netrpeljivost, što je zabrinjavajuće.

Kakav je stav učenika prema nacionalnim manjinama? Vide li u njima prijetnju?

Iako veći broj učenika prema manjinama ima neutralan stav (oko 40 do 50%), znatan ih broj manjine percipira kao sigurnosnu i kulturnu prijetnju. Tako 40% učenika smatra da bi neke nacionalne manjine u slučaju rata podržale neprijatelje Hrvatske, dok ih 31% smatra da zbog sve većeg utjecaja nacionalnih manjina slabi hrvatska nacionalna kultura, a oko 50% da se pripadnici nekih nacionalnih manjina nikada neće prilagoditi vrijednostima hrvatske kulture. O ovome treba voditi računa jer percepcija kako nacionalne manjine predstavljaju prijetnju može voditi razvoju negativnog stava prema njihovim pripadnicima.

Maturanti imaju predrasude prema imigrantima, što sugeriraju ti podaci?

Istraživanje je pokazalo da su stavovi maturanata statistički značajno povezani s njihovim spolom, obrazovanošću roditelja, religioznošću, političkom orijentacijom, ali i vrstom srednje škole koju su završili

Na osnovu istraživanja moglo bi se reći da znatan broj učenika ima predrasude, emocionalno obojene negativne stavove prema imigrantima. Na to upućuje podatak da se čak 63% učenika slaže s tvrdnjom da bi trebalo spriječiti dolazak imigranata u Hrvatsku. Oko 32% kaže da ne voli dolaziti u kontakt s imigrantima, dok ih je 53% spremno diskriminirati imigrante pri zapošljavanju. Imajući u vidu pojačane migracijske tokove, može se očekivati da će se i u Hrvatskoj povećavati useljavanje stranih državljana. Navedeni podaci sugeriraju da će mlade trebati pripremati i osposobljavati za produktivan i tolerantan suživot s drugima i drugačijima.

Kakav je stav srednjoškolaca o homoseksualnosti, je li im ona prihvatljiva?

Naglasak je u istraživanju bio na ispitivanje predrasuda o gej muškarcima. Podaci upućuju da učenici imaju negativniji stav kada je riječ o gej muškarcima općenito, kao grupi, nego kada je riječ o gej muškarcima prijateljima učenika. Čak 53% učenika smatra da muški homoseksualni parovi ne bi trebali posvajati djecu, a 34% ih nije suglasno s tvrdnjom da su gej muškarci psihički zdrave osobe. Mali broj učenika (16%) prestao bi se družiti sa svojim prijateljima da saznaju da su oni homoseksualne orijentacije, a 62% učenika izjavilo je da im je svejedno koje su seksualne orijentacije njihovi prijatelji. Pozitivniji stav prema prijateljima homoseksualne orijentacije može se objasniti time što se u takvom slučaju stav prema homoseksualnosti formira na osnovi slike o konkretnom pojedincu s konkretnim osobinama. Za razliku od toga, stav o homoseksualcima općenito formira se prvenstveno na osnovi osobina koje im pripisuje socijalna sredina. U Hrvatskoj je ta slika dosta negativna.

Znači, mladi nisu baš prijateljski raspoloženi prema drugima i drugačijima. Što to govori?

Podaci su upozoravajući jer ukazuju na zatvaranje učenika u vlastitu društvenu grupu, vlastitu naciju i postojanje predrasudnih stavova prema nekim drugim nacionalnostima, uključujući imigrante, nacionalne manjine u Hrvatskoj te grupe čiji način života “narušava” tradicionalne vrijednosti i obrasce ponašanja, kao što je homoseksualnost. Kad je riječ o zatvaranju u vlastitu naciju i njezine vrijednosti, treba uzeti u obzir i podatke o etnocentrizmu koji ukazuju da značajan broj učenika nekritički prihvaća vlastitu naciju i daje prioritet osjećaju nacionalne pripadnosti. Ovi nalazi su važni ponajprije stoga što u razdoblju snažnijeg vala pristizanja imigranata i jačanja politike zaštite od prijetnje od imigranata i nacionalnih manjina može pridonijeti razvijanju negativnih stavova prema “drugima” i konfliktnih situacija. Postotak učenika koji imaju predrasudne stavove predstavlja dovoljnu “kritičnu masu” za razvijanje međugrupnih predrasuda u širim razmjerima u kriznim razdobljima. Ovo je tim potrebnije naglasiti jer je riječ o mladima.

Što je najviše utjecalo na ovakve stavove srednjoškolaca?

LJubav Iznenađeni studijom Promijenio se trend, mladi vode ljubav rjeđe nego prije 30 godina  Iskreno priznanje Trebao je biti svećenik pa je shvatio da je homoseksualac: 'Ja sam peder, Hrvat i vjernik, to je moguće'

Stavovi, uključujući predrasude, uče se i formiraju tijekom odrastanja putem vlastitog iskustva s pripadnicima drugih grupa i učenjem od drugih, od socijalne sredine koja određene osobine pripisuje pojedinim grupama. Pritom važnu ulogu imaju mediji, prijatelji, roditelji, škola i Crkva, da nabrojim neke od najvažnijih izvora informacija o osobinama društvenih grupa. Ispitanici u našem istraživanju bili su mladi u dobi od 17-18 godina, koji su socijalizirani u kontekstu u kojem je ideologija etničkog nacionalizma, uz proklamiranje liberalno-demokratskih ideja, stvarno bila značajna idejna osnova socijalne integracije. Promoviranje etničkog koncepta razvoja nacije i katoličanstva kao konstitutivne komponente nacionalnog identiteta vodilo je naglašavanju vrijednosti nacije i retradicionalizaciji sustava društvenih vrijednosti. Na toj idejnoj osnovi funkcionirale su navedene socijalizacijske institucije pod čijim utjecajem su se dobrim dijelom razvijali i spomenuti međugrupni stavovi maturanata o kojima govori naše istraživanje.

Može li i kako obrazovni sustav utjecati na to da mladi postanu tolerantniji?

Istraživanje je pokazalo da su stavovi maturanata statistički značajno povezani s njihovim spolom, obrazovanošću roditelja, religioznošću, političkom orijentacijom, ali i vrstom srednje škole koju su završili. Tako učenici gimnazija imaju statistički značajno manje predrasude prema imigrantima, manje percipiraju prijetnju od nacionalnih manjina, imaju manju socijalnu distanciju prema drugim nacionalnostima i manje su homofobni od učenika strukovnih škola, posebice učenika trogodišnjih strukovnih škola. Ovaj nalaz upućuje na važnost društveno-humanističkog obrazovanja koje je znatno manje prisutno u kurikulumima strukovnih škola nego u gimnaziji i koje bi, očito, trebalo pojačati. Za razvoj tolerantnog odnosa prema pripadnicima drugih i drugačijih društvenih grupa važan je građanski odgoj i obrazovanje počev od predškolske dobi pa do kraja školovanja.

>> Jesu li internet, pornografija i videoigrice ubili spolnost?

Financije
Vrhunska edukacija
Kako primijeniti EXCEL® na konkretnim poslovnim zadacima?

A1 izdvaja za Vas

  • bakulušić:

    O migrantima ne bih jer ni odrasli nemaju jasan stav što i kako učiniti, koga primiti u kuću u kojoj je kruha sve manje a koga odbiti. O manjinama, osobito nacionalnim? Vjerujem da u Republici Hrvatskoj ne živi ni jedno ... prikaži još! dijete, ni jedan mladić i djevojka, ni jedna odrasla, zrela osoba, ni jedan starac ili starica koji ima nešto protiv Mađara, Čeha, Slovaka, Rusina, Vlaha i ostalih pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Oprez i strah izazivaju predstavnici nekih manjina želeći kadrovirati u hrvatskoj politici i odlučivati o sastavu hrvatske Vlade. Nacionalne manjine u Hrvatskoj su najzaštićenije u Europi i negiranje te činjenice izaziva oprez i kod starih i kod mladih.

  • skakavac:

    kako siješ tako ćeš i žeti, posebno vrijedi za pupovce i ostalu sličnu bagru

  • Avatar Nadan Vidošević
    Nadan Vidošević:

    migrante treba vracat odakle su dosli a sve ove koji im pomazu odvest tamo u njihove zemlje pa neka im tamo pomazu. europa europljanima. previse se krvi prolilo u proslosti da bi samo tako poharali ovdje.