Svezale bi im djevojke crvenu svilenu maramu oko vrata kako bi ih podsjetile da ih netko doma čeka, a mladići bi se potom uputili u krvave bitke protiv Osmanlija. Budući da se veliki broj hrvatskih vojnika borio pod francuskom zastavom u Tridesetogodišnjem ratu, Francuzima, kao iskonskim ikonama stila, za oko je zapala ta svojevrsna amajlija koja je postala zaštitni znak ne samo vjernosti hrvatskih vojnika svojim zaručnicama nego i samih vojnika.
Vinula se u modna nebesa
Kravata je postala „it“ detalj koji je naprosto zaludio sve dendije onoga vremena, a sve nakon što ju je 1646. prvi put oko vrata zavezao Luj XIV. Nije trebalo dugo da francuska „creme de la creme“ počne vezati svilene marame „a la Cravate“, odnosno na hrvatski način. Upravo iz pridjeva „cravate“ dolazi riječ koja označava muški modni dodatak bez kojeg je danas ijedna svečana ili formalna odjevna kombinacija gotovo nezamisliva.
Koliko su Francuzi bili opčinjeni kravatom, pokazuje i činjenica da su 1667. godine osnovali posebnu pukovniju Royal Cravates u kojoj su vojnici nosili rupce oko vrata. Počasna satnija Kravat-pukovnije i danas djeluje na ulicama Zagreba. Turistički je to projekt u kojem vojnici u odorama iz 17. stoljeća na ulicama grada pred zadivljenim prolaznicima izvode program smjene straže i ophodnju užim središtem grada.
>> Kravat pukovnija 26.8. ugošćuje Nijemce iz Waldmünchena
Kroz povijest kravatom su se iskazivali i različiti stavovi. Tako se, recimo, tijekom Francuske revolucije nosila crna kravata, odnosno rubac, koja ja označavala protest protiv nazadnih ideja. Kravata je pak doživjela modni preporod tek nakon Prvoga svjetskoga rata kada postaje sve viđenija i među mladićima na ulicama SAD-a.
Luj XIV. i Beatlesi ambasadori
Upravo je između 1920. i 1929. kravata poprimila izgled kakav poznamo i danas. Naime, newyorški krojač Jessie Langdorf izumio je novi način rezanja tkanine koji je omogućio lakše vezivanje. Upravo su se tih godina osmislili razni načini vezivanja kravate koji se razlikuju od države do države.
Tridesete godine i razdoblje art décoa plasirale su na tržište kravate u različitim bojama i još različitijim uzorcima, a tih je godina osmišljen i windsorski čvor, odnosno tzv. kralj Tomislav – dvostruki čvor, koji je i danas najpopularniji. Četrdesetih godina prošloga stoljeća, pak, nije se puno razmišljalo o modi, ali kada je riječ o kravatama, tu se događa mali pomak.
Tada je puštena prva kolekcija kravata za žene, što će označiti i početke emancipacije te, baš kao i za vrijeme Francuske revolucije, kravata će poslužiti kao politička poruka. Pedesete i šezdesete godine su godine tankih kravata, a baš kao što ih je kralj Luj XIV. popularizirao u svoje vrijeme, pokret „bitlsomanije“ učinio je to u svoje vrijeme.
Disko era sedamdesetih i rock era osamdesetih, jednako kao u glazbi, bile su maštovite i u modi. Pojavljuju se tada jako široke kravate, promjera i do 15 centimetara, kožnate kravate, a kod boja i uzoraka samo je nebo bilo granica. Posljednjih desetak godina u modi su ponovno uske kravate, jednobojne i jednostavne, s tek ponekim decentnim detaljem.
Kada je riječ o očuvanju kravate kao hrvatske i svjetske baštine, danas se o tome najviše brine neprofitna ustanova Academia Cravatica. Tako se svake godine 18. listopada obilježava Svjetski dan kravate, i to različitim umjetničkim instalacijama, poput one iz 2006. “Kravata oko Hrvatske” u kojoj su brojni spomenici kulture poput Amfiteatra u Puli ili gradskoga zvonika u Dubrovniku dobili svoje kravate.
Ove se godine pak kravata slavila izložbom “Kravata - simbol predsjedanja EU” koja se održala u Hrvatskome saboru.
>> Pogledajte video o prvoj hrvatskoj reklami
