Naslovnica Tech/Sci Znanost

Zašto se vulkani urušavaju - hrvatski geofizičar sudjelovao u novom znanstvenom otkriću

Pitali smo prof. Tkalčića što ovaj rad znači za razumijevanje vulkana i njihovo ponašanje, odnosno erupciju, koje često zna biti fatalno za okolno područje kao i što su to kaldere
31. svibnja 2019. u 18:00 0 komentara 1414 prikaza
Prof. dr. sc. Hrvoje Tkalčić
Foto: Privatni album
Pogledajte galeriju 1/3

Prof. dr. sc. Hrvoje Tkalčić, hrvatski geofizičar s Australskog Nacionalnog Sveučilišta ANU u Canberri i prof. dr. sc. Fabrice Fontaine sa Sveučilišta Reunion objavili su sa suradnicima rad u novom broju znanstvenog časopisa Nature Scientific Reports. U članku pod nazivom Very-and ultra-long-period seismic signals prior to and during caldera formation on La Réunion Island raspravlja se o tome zašto se vulkani urušavaju. U objavljenom znanstvenom radu uzet je primjer vulkana na francuskom otoku La Réunion u Indijskom oceanu.

crna rupa Povijesni trenutak Ovo je prva fotografija crne rupe! 'Izgleda poput vatrene kugle'

- Kolapsi kaldera rijetki su, dogodili su se tek sedam puta u posljednjih stotinu godina, ali su zato posebno destruktivni vulkanski događaji koji mogu prouzročiti katastrofalne promjene u obliku vulkanske planine, njezinoj okolišno i vulkanskoj aktivnosti. Analizirali smo kolaps iz 2007. godine na Piton de la Fournaise, vulkanu na La Réunionu. Naša studija pokazuje mogućnosti prepoznavanja ultra dugih i vrlo dugih signala koji dolaze kao posljedica početnog propadanja otprilike 20 sati prije nego se otvorila pukotina na površini i formirala kaldera, navodi se u priopćenju francuskih znanstvenika koji su također sudjelovali u ovom znanstvenom radu.

Pitali smo prof. Tkalčića što ovaj rad znači za razumijevanje vulkana i njihovo ponašanje, odnosno erupciju, koje često zna biti fatalno za okolno područje kao i što su to kaldere.

- Svaki vulkan nam je zbog nečega zanimljiv. No, ovaj bazaltni vulkan u zapadnom dijelu Indijskog Oceana je jedan od najaktivnijih vulkana na svijetu. Uz neke od najaktivnijih vulkana na svijetu poput onih u Japanu i Indoneziji, dolazi i visoki postotak svjetskog stanovništva. U globalnoj geofizici je ovaj vulkan na otoku La Réunion poznat kao klasična manifestacija interakcije vrućeg materijala iz dubokog plašta Zemlje koji se poput gljive s dugim i vitkim stručkom uzdiže do površine s površinom Zemlje. Kako se tektonske ploče polako pomiču, ta vruća gljiva ostavlja tragove na površini. Njegova se aktivnost stalno motri. Najbliža usporedba s veličinom i geološkom starošću je s vulkanskim lancem Havajskog otočja te otočjem Galapagos, odgovorio je prof. Tkalčić na pitanje zašto je baš vulkan na La Réunionu bio zanimljiv za istraživanje.

Ilustracija/Split Split Otkriven misterij balkona na zgradi u Vukovarskoj ulici

Jesmo li ovim radom došli nešto bliže preciznijem predviđanju katastrofalnih erupcija vulkana?

- Rekao bih da jesmo, iako je o predviđanjima potresa i vulkanskih erupcija nezahvalno govoriti. Međutim, može se na osnovi dinamike nekih fizikalnih pojava, pa i razumijevanja arhitekture unutrašnjosti Zemlje ispod tih vulkana, oblika i veličine magmatske komore, te nekih drugih karakteristika gibanja čestica tla u vremenu neposredno prije erupcije, postaviti prognoza. Mi smo upravo iz zapisa gibanja tla na seizmometrima postavljenim oko Indijskog Oceana uspjeli analizom gibanja valnog polja uspjeli shvatiti fizikalni mehanizam i ponašanje ovog vulkana neposredno prije urušavanja, objašnjava hrvatsko-australski znanstvenik. Zašto je ovaj rijedak događaj tako značajan?

Prof. dr. sc. Hrvoje Tkalčić | Autor : Privatni album Foto: Privatni album Prof. dr. sc. Hrvoje Tkalčić, hrvatski geofizičar s Australskog Nacionalnog Sveučilišta ANU u Canberri objavio je sa suradnicima rad u novom broju znanstvenog časopisa Nature Scientific Reports

- Struktura na površini Zemlje koja nastane kao posljedica urušavanja vulkana se u žargonu zove kaldera. Primjerice, u ovom istraživanju je uspjeh postignut već i time što smo uspjeli rekonstruirati kronologiju događaja koji su doveli do kolapsa gornjeg dijela vulkana i stvaranja tzv. vulkanske kaldere. Kod tako velikih i značajnih geoloških događaja dolazi do promjene reljefa, i erupcije vulkana mogu imati katastrofalne posljedice ne samo za stanovništvo u neposrednoj blizini tih događaja nego za cijelu globalnu klimu. Opazili smo i interesantne dugoperiodičke signale koje smo uspjeli interpretirati i dovesti u vezu s dinamikom vulkana, a svako novo razumijevanje je kao dio slagalice koju ćemo jednoga dana, nadam se, do kraja složiti, kaže prof. Tkalčić.

Što su kaldere?

Kaldera (španj. caldera: kotao) je depresija na Zemljinoj površini nastala urušavanjem u niže smještenu magmatsku komoru. Kolaps se događa tijekom kretanja magme iz komore, bilo da je riječ o erupciji ili premještanju magme u neki drugi dio vulkanskoga sustava, ili pak o reakciji na tu pojavu.

Deceuninck grupa
PROIZVODNJA I EKOLOGIJA
Mogu li uspješno poslovanje na globalnom tržištu i zaštita okoliša ići ruku pod ruku? Jer kako stvari stoje, uskoro će morati
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.