Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Viđeni su nakon 50 godina: U divljini otkriveni drevni pjevajući psi

300 primjeraka danas živi u zoološkim vrtovima i utočištima, ali sada je otkriven divlji čopor
02. rujna 2020. u 18:37 0 komentara 7409 prikaza
Foto: nghwdf.org
Pogledajte galeriju 1/2

Novogvinejski pjevajući pas, drevna vrsta psa čije glasanje opisuju kao “mješavinu zavijanja vuka i kitove pjesme”, ponovo je otkriven u divljini, pola stoljeća nakon viđenja zadnjeg primjerka. Naime, dosad se vjerovalo da ta vrsta psa postoji samo u zatočeništvu. No, znanstvenici su sada spazili čopor brdskih divljih pasa, jedne druge tajanstvene vrste pasa, i analizom njihova genoma utvrdili da su to u biti iste životinje.

Povratak u školske klupe Vodič kroz školski pribor: Što vam je potrebno i gdje nabaviti sve za početak školske godine

Pronašli su ih kako lutaju brdima Papue Nove Gvineje, i to nakon što se vjerovalo da su pjevajući psi u divljini izumrli prije 50 godina. Znanstvenici još točno ne znaju kada je ta vrsta psa, srodnika australskog dinga, stigla na otok Novu Gvineju, no predviđaju da je to bilo prije 3500 godina.

Uspoređivali DNK drugih pasa

Danas u zoološkim vrtovima i utočištima diljem svijeta živi između 200 i 300 novogvinejskih pjevajućih pasa, ali u divljini nije bilo potvrđenog viđenja od 1970-ih, kada su se ljudi brzo proširili u njihovo stanište. Ipak, mještani godinama tvrde da su povremeno čuli njihovo karakteristično glasanje.

Do otkrića čopora u divljini došlo je pri potrazi za jednako tajanstvenim brdskim divljim psom, poznatom samo iz anegdotalnih promatranja i dviju fotografija snimljenih 1989. i 2012. Da bi saznao više o tim psima, zoolog James McIntyre vodio je ekspediciju u gorje Papue na zapadnoj polovici otoka blizu jednog od najvećih rudnika zlata i bakra na svijetu, rudnika Grasberge. Tijekom te ekspedicije, McIntyre i njegovi kolege, uključujući znanstvenike sa sveučilišta Papua, fotografirali su i prikupili uzorke fekalija od 15 divljih brdskih pasa – koji su izgledali, ponašali se i zavijali baš poput novogvinejskih pjevajućih pasa. Dvije godine kasnije, istraživači su uspjeli uhvatiti i prikupiti uzorke krvi od tri životinje.

Znanstvenici su sekvencionirali genom tri psa i usporedili njihov DNK s onim 16 novogvinejskih pjevajućih pasa u zatočeništvu, 25 dinga i više od 1000 pasa iz 161 druge pasmine. Ispalo je da brdski divlji psi i pjevajući psi s Nove Gvineje imaju gotovo identične genetske profile. Oba su psa usko povezana s dingom, a nešto udaljeniji od drugih pasa istočnoazijskog podrijetla poput čau-čaua, akita inu psa i drugih.

– No, razlika između genoma pjevajućeg i brdskog divljeg psa, utvrđeno je, nastala je zbog križanja u uzgoju pjevajućih pasa, a u osnovi su to isti psi. Pjevajući pas, za kojeg danas znamo, pasmina je koju su u osnovi stvorili ljudi. Osam primjeraka dovedeno je u SAD iz Nove Gvineje i preostala populacija je od njih ostala – objašnjava za časopis Science koautorica studije Elaine Ostrander, genetičarka iz američkog Nacionalnog instituta za istraživanje genoma. Dodaje i kako je taj nedavno otkriveni čopor “fantastična populacija za konzervacijsku biologiju i očuvanje vrste”.

Dan pasa Tko je brži - hrt ili gepard? Odgovor će vas iznenaditi

Križanje divljih i domaćih pasa

Naime, zbog dugogodišnjeg međusobnog križanja preostalih primjeraka novogvinejskih pjevajućih pasa u zatočeništvu, znanstvenici strahuju da bi psi uskoro mogli imati problema s reprodukcijom. No, ako bi ih se moglo uzgajati s ovim divljim brdskim psima, to bi moglo sačuvati populaciju i ponovno uvesti dio genetske raznolikosti koja je izgubljena tijekom godina zatočeništva.

– Također je moguće da bi se daljnjim proučavanjem genoma pasa moglo otkriti i kako i zašto psi održavaju vokalni repertoar tako jedinstven u prirodi – zaključila je Ostrander.  

intimna ispovijest
Sin popularnog ex-YU glazbenika: 'Tata je od prvih tantijema kupio Porsche, a sada meni ne želi pomoći u karijeri'
RIT Croatia
PROMO
Svakodnevno mjerimo razinu sigurnosti na našim kampusima
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.