Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci SMART - Pogled u tehnološku sadašnjost i budućnost

Usprkos COVID-u ispunili smo obećano – 75 tisuća kućanstava pokrivenih optikom

Kamo ide tehnički razvoj HT-a i zašto se ispadi mreže događaju, te što je važnije za digitalizaciju društva, optika ili 5G, odgovara Boris Drilo, član uprave HT-a
23. prosinca 2020. u 12:10 1 komentara 1398 prikaza
Boris Drilo
Foto: ht
Pogledajte galeriju 1/2

Za telekome je 2020. bila iznimno izazovna godina, posebno u tehnološkom smislu. Zbog pandemije korisnici su se prebacili na rad od kuće, škole i fakulteti na online nastavu, dogodio se i potres u Zagrebu, a u svemu tome trebalo je osigurati neometanu povezivost korisnika. Uz održavanje postojećih telekomunikacijskih mreža, radilo se i na modernizaciji mreže. S kojim problemima su se susretali, koliko su ulagali, što planiraju u idućem razdoblju, razgovarali smo s Borisom Drilom, članom uprave i glavnim direktorom za tehniku i informacijske tehnologije HT-a..

S obzirom na to da je ova godina bila u mnogome zahtjevna za telekomunikacijske operatore, kako je infrastruktura, fiksna i mobilna, podnijela taj bum?

Ovo je sigurno povijesna godina u korištenju telekomunikacijske infrastrukture. U prvom valu korone na proljeće ove godine mobilne mreže doživjele su porast opterećenja 40-50 posto, a fiksne 70-90 posto u odnosu na uobičajeno i očekivano za to doba godine. Sada, u drugom valu, opterećenje je dodatnih 20-30 posto veće od onog proljetnog, što ne čudi s obzirom na to da se nalazimo u razdoblju godine kada je promet poslovično još veći. Ovaj porast prometa nije destabilizirao mrežu i isporuka telekomunikacijskih usluga se odvija neometano. Ono što je činjenica je da tijekom lockdowna jako puno ljudi ovisi upravo i isključivo o telekomunikacijama, a sa svoje strane ulažemo veliki angažman da sve funkcionira besprijekorno.

Kako ste rješavali zahtjeve za dodatnim internetskim prometom i priključenjima?

U ovoj godini usprkos pandemiji koronavirusa nismo usporili aktivnosti. Realizacija projekata kao ni razina investicija nisu narušene. Tijekom oba vala pandemije proširenja mreže nisu zaustavljena tako da ovu godinu završavamo s više od 75 tisuća kućanstava pokrivenih optikom, što je čak za 50 posto više negoli prošle godine. Također, naši tehničari bili su na terenu cijelo vrijeme i kontinuirano na dispoziciji postojećim i novim korisnicima kako bi bili povezani i mogli koristiti ključne usluge koje su im svakodnevno nužne. Imamo zaista jako lojalne i požrtvovne zaposlenike koji su uz naše partnere odradili fenomenalan posao.

Potres je protresao i HT-ovu infrastrukturu, imali ste havariju u Draškovićevoj, što se tamo točno dogodilo?

U Draškovićevoj ulici imamo agregacijski čvor na koji su povezani privatni i poslovni korisnici iz središta grada. Zgrada nije imuna na seizmičke izazove i u jednoj od tri podatkovne sobe došlo je do požara. Sustavi za zaštitu od požara i tim za održavanje odmah su reagirali i požar je bio saniran u vrlo kratkom roku.

Da bi godina bila u skladu s nizom izazova koji su krenuli gotovo od početaka, imali ste veliki problem u mreži. Šest sati nisu bile dostupne hitne službe u Hrvatskoj. Tada ste priopćili da ćete napraviti detaljnu analizu? Jeste li je napravili?

Problem je bio vezan uz nedostupnost govorne usluge. Usluge pristupa internetu i putem mobilne i putem fiksne mreže radile su neometano cijelo vrijeme. Analiza je pokazala što je uzrok problema i napravili smo izmjene u mreži kako bismo spriječili da se slična situacija ponovi.

Naime, današnje platforme za isporuku govornih usluga izrazito su kompleksne. Moraju omogućiti rad i kontinuitet govorne usluge putem različitih tehnologija, od 2G do 5G i različitih formi fiksnih mreža, od bakrenih preko koaksijalnih do optičkih. Korištenjem telefonskog broja u „tradicionalnom“, tzv. E.164 formatu, možete nazvati bilo koga ili bilo tko može nazvati vas u cijelom svijetu. U isporuci govorne usluge sudjeluje više od 30-ak instanci u telekomunikacijskim mrežama. U ovom konkretnom slučaju problem koji smo imali došao je zbog dva uzroka. Prvi je bio neregularan rad memorije jednog mrežnog elementa koji je zbog toga sa zakašnjenjem slao signalne poruke drugom mrežnom elementu koji zbog softverske greške takve poruke nije uspijevao procesirati. Cijela situacija bila je vrlo atipična pa stoga nije adresirana dosadašnjom najboljom praksom u konfiguraciji pojedinih elemenata u mreži. Definirali smo niz aktivnosti da se slične situacije izbjegnu, što će pomoći ne samo nama nego i drugim operatorima u svijetu.

Laički gledano, za očekivati je da za hitne službe, odnosno kritičnu infrastrukturu takvih ključnih servisa postoji ‘rezervna’ opcija. Takvo što, istina, nije na HT-u, već na državi i njihovim sigurnosnim službama, ipak, s obzirom na to da ste tehnički direktor i razumijete kako stvari funkcioniraju, što biste im savjetovali da učine kako im se slična situacija više ne bi ponovila.

Uvijek je lako biti general poslije bitke. Ovakve se situacije, tehnički gledano, zaista iznimno rijetko događaju. HT-ova mreža ima iznimno visok stupanj redundancije. Ipak, mi smo s nadležnim državnim tijelima prošli kroz analizu i preporuke te zajednički već implementirali dosta mjera kako bi se prevenirala slična situacija u budućnosti.

Ispadi mreža dogodili su se i ostalim operatorima, pa i HT je imao dodatni kraći ispad u ovoj godini, problem s tim dogodio se i Facebookovu Messengeru, i to najveći u posljednje četiri godine, a nedavno je i Google imao ispad svih svojih usluga. To pokazuje  da internet i povezivost ne možemo uzeti zdravo za gotovo, da se povremeni ispadi događaju. Što je HT, primjerice, poduzeo da se takvi incidenti što rjeđe događaju?

Moderne mreže izrazito su kompleksne i multifunkcionalne. Nekada su postojale posebne mreže za prijenos podataka, posebne mreže za prijenos govora. Tada je pristup internetu bio 200-300 puta sporiji, a trošak telekomunikacijskih usluga jednak današnjem, ali samo za govornu uslugu. Također, digitalizacija društva i gospodarstva zahtjeva 24-satnu dostupnost svih usluga. Nema sustava koji je 100 posto imun na poteškoće i kvarove. Ispadi se događaju neovisno o tome kakve kompetencije i financijske resurse imate, što potvrđuju primjeri i Googlea i Facebooka. Tvrditi da ste sasvim imuni na ispade je neozbiljno. Ono što je dobro jest da se o tome sve više i transparentnije priča i da se na inženjerskoj razini razmjenjuju spoznaje i iskustva kako bismo svi naučili više i primijenili najnovija iskustva njihove prevencije i rješavanja.

Kakvim resursima raspolažete u HT-u kada se radi o sigurnosti s obzirom na to da je održavanje mreža, primjerice, outsourcano Ericssonu, odnosno da se HT odrekao vlastitih inkorporiranih stručnjaka upravo za održavanje mreža? Koliko je to sretno rješenje?

Održavanje jezgrene mreže koja je ključna za govorne i podatkovne usluge pod ingerencijom je HT-ovih stručnjaka i nije niti će biti izdvojeno. Našem partneru Ericssonu izdvojeni su operativni poslovi saniranja na terenu. Oni svoj posao obavljaju visokoprofesionalno i outsourcing odlično funkcionira kada imate ozbiljnog i profesionalnog partnera.

Ipak, kako je moguće da tako dugo niste mogli utvrditi gdje se zapravo dogodio kvar?

Kao što sam rekao, u isporuci govorne usluge sudjeluje više od 30-ak instanci u telekomunikacijskoj mreži. Da bi se postigao visok stupanj redundancije i georedundancije, instance su međusobno povezane. Ovdje se nije radilo o, laički rečeno, kvaru, gdje jedan uređaj prestane raditi pa ga onda jednostavno nadomjestite drugim ili preusmjerite odvijanje prometa. Da se tako nešto dogodilo, to se ne bi uopće ili bi se minimalno osjetilo na funkcioniranju usluga. U situaciji kada elementi rade neregularno manifestacija problema, nažalost, nije na istom mjestu gdje je i sam problem, a s obzirom na kompleksnost mreže i broj uključenih instanci, potrebno je vrijeme da se zaista pronađe izvor greške. Svaka situacija pa i ova, koliko god bila malo vjerojatna, pruža priliku za unapređenje. Preko ovoga nismo prešli olako niti zaključili da postoji jako mala vjerojatnost da se ista stvar ponovi u budućnosti, nego smo definirali niz aktivnosti da slične situacije pokušamo maksimalno izbjeći.

U žestokoj ste kampanji 5G mreža, hoće li one pridonijeti sigurnosti i smanjenju incidenata ispada bar kada se radi o mobilnim mrežama?

Arhitektura 5G mreža s vremenom će s dosadašnjih centraliziranih platformi ići prema distribuiranom konceptu. Ovo je nužno da bi se postigli kraći odzivi mreže, tj. latencije ispod desetak milisekundi. U tom konceptu mrežna inteligencija se „smješta“ bliže samim baznim stanicama i korisnicima. U teoriji, distribuirana mreža smanjuje vjerojatnost velikih ispada, iako istodobno može povećati broj lokalnih, manjih ispada. Dodatno, 5G mreža se dominantno bazira na softverskim paradigmama – softverski upravljanih mreža, virtualizaciji mrežnih funkcija i sl. koje sa sobom donose niz izazova koje zahtijevaju puno veći fokus na proaktivno uklanjanje rizika i inteligentno otklanjanje grešaka.  

Pokrenuli ste komercijalnu 5G mrežu, a dodjela novih frekvencija planira se u prvoj polovici sljedeće godine? Vlada je u ovoj godini pomogla telekomunikacijskim operatorima smanjenjem naknada za frekvencije, očekujete li dodatne benefite kada se radi o dodjeli tzv. 5G frekvencija?

Implementirali smo prvi 5G mrežu u potpunosti u skladu sa sadašnjim mogućnostima u Hrvatskoj. Tehnološki, ona je u potpunosti u skladu s 5G standardima, a korisnici su preko nje su u stanju uživati u boljem korisničkom iskustvu. Time smo za Hrvatsku ostvarili cilj Europskog akcijskog plana za 5G za ovu godinu i svrstali nas uz tehnološki najnaprednije države. Ponosni smo na to jer smo prvi put u Hrvatskoj implementirali tehnološke inovacije poput dinamičkog dijeljenja spektra i dualne povezivosti. Time smo već sada pokrili više od milijun stanovnika s 5G signalom te smo unaprijedili performanse, a s dolaskom novog spektra, to ćemo podići na jednu skroz novu razinu. Usporedo smo u suradnji s FER-om implementirali i prvu campus 5G mrežu u Hrvatskoj s ciljem da potaknemo razvoj novih rješenja u segmentu industrije 4.0. Zadovoljni smo što Vlada razumije važnost digitalizacije za Hrvatsku i što je to konkretno pokazano s vraćanjem naknada za frekvencije na razine gdje su one i bile 2014. kada su unilateralno podignute, a što je u tom razdoblju zakočilo investicije i u 4G i u fiksne mreže. Za razvoj 5G tehnologije ključno je stvoriti poticajno investicijsko okruženje. Tu visine naknada za novi radiofrekvencijski spektar imaju ključnu ulogu. 5G tehnologija razvijat će se u više ciklusa, gdje će svaki ciklus tražiti nove investicije, tim više što je njena monetizacija još uvijek daleko. U ovoj fazi izrazito je važno da se umjesto na naknade fokusiramo na investicije, u suprotnom ćemo propustiti potencijal koji 5G pruža.

Na tržištu nudite i NB-IoT mrežu, koliko je ona do sada iskorištena i u kojem je odnosu spram konkurencije, ali i 5G mreža. Imate li kapaciteta za održavanje svih tih usluga?

Na NB-IoT ne treba gledati kao na posebnu mrežu, to je nova funkcionalnost unutar 4G i 5G mreža. Trenutačno NB-IoT mrežu imamo dostupnu širom Hrvatske, a upravo smo završili i implementaciju NB-IoT platforme koja će omogućiti da našim partnerima pružimo najbolje uvjete za razvoj i implementaciju NB-IoT rješenja bilo da se radi o pametnim gradovima ili pametnim rješenjima za industriju.

Kada se radi o fiksnoj mreži, ove godine konačno se krenulo sa sklapanjem ugovora glede pristupne mreže. Kako stojite po tom pitanju?

Mi smo ove godine usprkos pandemiji koronavirusa ispunili svoje obećanje o 75 tisuća kućanstava pokrivenih s optikom. To je povijesni broj za Hrvatsku u jednoj godini. Smatramo da je optika do kućanstava jednako bitna ako ne i bitnija za digitalizaciju društva od 5G-a. Sklopili smo ugovore za 13 projekata i 149 tisuća novih priključaka sufinanciranih putem EU fondova. Smatramo da je kvaliteta fiksnog pristupa internetu vrlo važna te i dalje imamo ozbiljne planove.

Gdje vidite ulogu operatora u sljedećih deset godina, odnosno u kojem smjeru će se tehnološki razvijati HT?

Tehnološki ćemo se razvijati u tri smjera. Prvi i najvažniji smjer su gigabitne fiksne optičke i mobilne 5G mreže. Drugi smjer je digitalizacija korisničkog iskustva gdje smo veliki iskorak napravili upravo ove godine našom mobilnom aplikacijom Moj Telekom koja sada ima gotovo 600 tisuća korisnika. Treći smjer je virtualizacija, cloudifikacija i automatizacija naših mrežnih platformi te povećanje energetske učinkovitosti naših podatkovnih centara. Sada je vrlo zanimljivo vrijeme u telekomunikacijama te se gotovo u svim segmentima mreže događaju znatne promjene koje trebaju omogućiti daljnje povećanje korištenja usluga koje dolaze kao posljedica digitalizacije društva i gospodarstva.•

Mary Donor Pavlović i Milan Pavlović
LJUBAVI BEZ GRANICA
Kako je Milan riskirao život i doveo Mary iz Sierra Leonea u Ljubuški
PRIPREMA VOZILA
Doznajte kako kvalitetno pripremiti vozilo za zimsku vožnju i osvojite vrijedne nagrade
  • znam:

    Teoretski optika je vaznija ali u HR najvaznije je da si clan HDZ-a. Razvoj optike ili 5G nece utjecati na razvoj RH, nego samo na profit telekom industrije. 5G je stetan kao i sva bezicna komunikacija.