Umjetna inteligencija vruća je tema u tehnološkom svijetu i istovremeno sve uključenija u ljudsku svakodnevicu. Od računalnih programa koji pobjeđuju šahovske i go prvake, preko Facebookovih algoritama i Googleovog pomoćnika pa sve do razvoja samovozećih automobila i straha od razvoja automatskih ubojitih oružja - područja koja dotiče AI (Artificial Intelligence), sve su šira. A to se može pratiti i prema globalnim ulaganjima u razvoj tehnologija koje koriste neki vid umjetne inteligencije - ta industrija danas vrijedi 7,35 milijardi dolara, a već do 2025. godine trebala bi dosegnuti gotovo 90 milijardi dolara.
Na AI summitu održanom u organizaciji Zagrebačkog inovacijskog centra i Huaweija profesor Jan Šnajder s Fakulteta elektrotehnike i računarstva pojasnio je zašto baš sada svijet doživljava procvat razvoja umjetne inteligencije.
- AI je mlado područje, istražuje se zadnjih 80 godina, no posljednjih nekoliko godina vidljiv je značajan napredak. Tri su se stvari spojile: novi algoritmi, mnoštvo podataka i moćna infrastruktura. Najviše je donijelo strojno učenje, simuliranje ljudskog mozga kroz neuronsku mrežu. Neuronsko strojno prevođenje je jedan od velikih iskoraka. Algoritmi dubokog učenja koriste se za prevođenje i kvaliteta im je puno veća od starih metoda, a to smo očekivali tek za 30 godina. Smatralo se nemogućim da računalo pobijedi šahovskog prvaka, a to se dogodilo 1997. godine kada je Deep Blue pobijedio Garija Kasparova. Zatim su rekli da postoji teža igra - go. A prije dvije godine i go je pao, Alpha Go je pobijedila tadašnjeg velemajstora te igre. Učimo računala da obavljaju neku radnju kroz niz akcija, radi se duboko učenje vještina, strategija i znanja. Računalo kreće kao "tabula rasa i od nule može naučiti neku igru. U 40 dana računalo je samo naučilo igrati igru Go. Razvoj interneta donio je goleme količine podataka, a velik napredak dogodio se i u razvoju snažnih računala - sumirao je Šnajder.
No, istaknuo je i da u razvoju umjetne inteligencije predstoje i četiri izazova: tehnološki, ekonomski, sigurnosni i etički izazovi.
Pod tehnološkim izazovom ističe jedinstvene sposobnosti koje ljudi imaju u odnosu na druga živa bića, a to su jezik i racionalno zaključivanje. Te stvari nije lako riješiti u tehnologiji. Ukratko, i najpametnija današnja računala i umjetne inteligencije nisu još ni blizu sposobnostima ljudskog uma koja se tiču racionalnog zaključivanja i jezika.
Izazov je i ugrožavanje radnih mjesta zbog procesa automatizacije i koliko će se novih radnih mjesta moći otvoriti, kao i problem sigurnosti u vidu opasnosti od razvoja ubojitih automatskih oružja (LAW - Lethal Automatic Weapons), kao i etički problemi - tko će biti odgovoran ako jednom nešto krene u krivom smjeru i našteti čovječanstvu.
Na AI summitu gostovao je i Filip Glavan, principal Boston Consulting Grupe, koji je usmjerio svoje izlaganje na primjenu AI tehnologija u poslovnom svijetu.
- Za 5 godina očekuje se da će 60 posto svih poslovnih procesa te 70 posto svih proizvoda imati veze s umjetnom inteligencijom, predviđa Glavan.
Otkrio je i u kojim industrijama se očekuju najveće promjene uslijed korištenja umjetne inteligencije: zdravstvo, financijske institucije, mediji, potrošačka industrija (personalizirani marketing i predviđanje trendova) i logistika (autonomna vozila, urbana planiranja).
- U zdravstvu očekujemo napredak ne samo u dijagnostici, nego i u poboljšanju skrbi. Umjetna inteligencija u samo nekoliko minuta prođe kroz svu stručnu literaturu i može preporučiti najbolju terapiju. A najviše će donijeti spoj ljudske i umjetne inteligencije, to će greške svesti na najmanju razinu. Financijske institucije su, pak, najlogičnija primjena. Banke su pokazale najviše interesa za primjenu novih tehnologija u dnevnom poslovanju. Tako mogu automatizirati procese, smanjiti mogućnosti prevara. AI bi bankama mogla donijeti 220 milijardi dolara dodatne operativne zarade! - ocijenio je Glavan.
No, što će AI donijeti korisnicima? Mnogi se žale na reklame koje ih prate po internetu, a po svemu sudeći to će se nastaviti jer brendovima i oglašivači se kreću prema "Svetom gralu" - kreiranju kampanju usmjerima specifično samo za jednu određenu osobu!
Iako to zvuči i pomalo zastrašujuće, zapravo može korisnicima donijeti i puno prednosti - nećete više morati biti gurani u prosjek, nego će se isticati vaše želje i potrebe i prije ćete doći do proizvoda koji je bliži vama, nego prosjeku prodanih proizvoda u ranijem razdoblju. Dakako, uz obavezno transparentno ponašanje i dobivanje pristanka korisnika. Što i nije uvijek slučaj, kako se otkrilo u famoznom slučaju Cambdrige Analytice.
A gdje je Hrvatska u razvoju umjetne inteligencije? Kao i u mnogim drugim stvarima, Hrvatska kaska na ovom području za bogatijim i razvijenijim zemljama. Hrvatska se ipak ne može mjeriti s Amerikom ili Kinom, primjerice Huawei godišnje uloži čak 12,8 milijardi dolara u istraživanja i razvoj. No, i u Hrvatskoj mnogi rade na AI projektima.
Razvoj usluga baziranih na tehnologiji umjetne inteligencije ima velik poslovni potencijal pa čak 84 posto domaćih startup-ova (koji djeluju unutar Zagrebačkog inovacijskog centra) smatra da će u sljedeće tri godine raditi projekte temeljene na AI tehnologiji, dok ih 53 posto navodi da su već sada uključeni u projekte koji kao sastavnicu imaju AI tehnologije, pokazalo je istraživanje kojeg su zajednički proveli Huawei i Zagrebački inovacijski centar.
„Rezultati jasno pokazuju kako u razvoju i primjeni AI tehnologija postoji izniman potencijal za rast poslovanja u Hrvatskoj, što je prepoznato od strane start-up zajednice i u kontekstu njihovih budućih projektnih planova, kao i trenutne uključenosti u slične projekte“, izjavio je Frane Šesnić, direktor ZICER-a.
Igor Švehla iz domaćeg startupa Trakbar predstavio je uslugu koja vlasnicima barova i restorana optimizira opskrbu i distribuciju pića:
- Preko 200 lokala u Hrvatskoj i inozemstvu koriste naš sustav. Vlasnici prvo dožive šok jer im računalo već u 5 minuta da sve odgovore i preporuke za naručivanje koje im inače oduzima puno vremena. A sve su to ljudi s 20-30 godina iskustva. I često im sustav izbaci drugačije podatke, nego što bi oni sami odredili, no brzo uoče uštede - prenio je svoje iskustvo Švehla.
- Očito je da kaskamo za Europom i svijetom. Cijela naša regija kasni, od digitalizacije, robotizacije pa nadalje. u Americi osiguravatelji znaju već imati po 100 zaposlenika data scientista koji će bolje proučiti sustav i donijeti optimizacije.
Kod nas se puno slabije iskorištavaju podaci, da pogledam samo prema zdravstvu. Stvar je djelomično i u edukaciji, treba pokazati vrijednost za krajnjeg korisnika. Ako je vlasnik restorana dosad trošio 3 sata dnevno na definiranje narudžbe, onda sigurno može korisnije uložiti to vrijeme, ako mu taj dio posla sad može preuzeti računalo - ocijenio je Filip Glavan.
Sudionici AI summita su pogledali i u budućnost te ocijenili da se ulazak umjetne inteligencije u politički proces već dogodio, a da će opće poboljšanje društva uz pomoć AI tek doći na red u sljedećim godinama i desetljećima.
kitu u zicugu hahahahaha