Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 3
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Ključan za fuzijsku elektranu

Hrvatska čeka DONES vrijedan 550 milijuna eura, a Europa kasni

06.02.2017., Zagreb - U Institutu Rudjer Boskovic odrzan je sastanak fuzijskih strucnjaka za izgradnju DONES-a na IRB-u. Tonci Tadic. Photo: Anto Magzan/PIXSELL
Foto: Anto Magzan/Pixsell
1/2
07.02.2017.
u 12:52

DONES je uvjet za izgradnju fuzijske nuklearne elektrane, a optimistični rokovi predviđaju da bi mogla biti gotova do 2035.

Na Institutu Ruđer Bošković još jučer i danas traje sastanak Skupine za dizajn i konfiguraciju uređaja DONES. Skup vode prof. dr. sc. Angel Ibarra iz španjolskog CIEMAT-a, inače voditelj radnog paketa WPENS EUROfusiona, i dr. sc. Tonči Tadić, koordinator Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice. Riječ je o ključnom uređaju za testiranje materijala u ekstremnim uvjetima velikog zračenja.

Sisak je idealna lokacija

Dio je fuzijskog programa Europske unije, EUROfusiona, u sklopu kojeg se razvija prvi međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor, ITER, te tehnologija za izgradnju demonstracijske fuzijske nuklearne elektrane, DEMO. Budući da će materijali u DEMO elektrani, kao i na ITER-u, biti izloženi vrlo jakom neutronskom zračenju, nužno je ispitati otpornost raznih materijala na zračenja da bi se izabrali oni optimalni. To je zadatak DONES-a. Hrvatska, uz Poljsku i Španjolsku, kandidira da se DONES izgradi unutar njezinih granica. Prošlotjedna vijest da je sisačko-moslavački župan Ivo Žinić prezentacijom istaknuo kandidaturu Siska poslužila je kao uvertira u sastanak. Kako doznajemo od dr. sc. Tadića, našeg vodećeg stručnjaka za fuzijsku energiju, nema u tome ništa čudno.

– DONES je uređaj vrijedan 550 milijuna eura. Oko četvrtine cijene njegove izgradnje snosila bi Europska unija, četvrtinu partner programa Japan, a oko polovice zemlja u kojoj bi se uređaj gradio, ali bi ta zemlja svoj trošak podnijela kroz europske strukturne fondove. Za njegove izgradnje, koja bi trajala nekih osam godina, radilo bi 450 ljudi, među njima 50 stranih stručnjaka. Kada uređaj počne s radom, u njemu bi radilo 150 također mahom stranih stručnjaka.

– Da, Sisak se doista čini idealnom lokacijom – kaže dr. Tadić navodeći da se ovaj sastanak ne održava slučajno u Hrvatskoj.

– Bez obzira na to gdje će se DONES na kraju graditi, hoće li biti jedan ili čak možda dva, Institut Ruđer Bošković sasvim će sigurno sudjelovati u njegovu radu. To naši europski partneri jako dobro znaju pa se zato i sastanak Skupine za dizajn i konfiguraciju uređaja DONES održao ovdje, kaže naš znanstvenik te dodaje da je cilj sastanka razmotriti sve tehničke i znanstvene aspekte konstrukcije DONES-a, posebno onih u vezi s robotikom, a koji su nužni za remont dijelova DONES-a, u čemu uz IRB sudjeluje i tvrtka INETEC, kao i aspekte zaštite od zračenja, u čemu također sudjeluje IRB.

Sporazum s Japanom

Pored toga znanstvenici će raspravljati o aspektima korištenja DONES-a za znanstvena istraživanja te industrijsku i medicinsku primjenu temeljenu na brzim neutronima. Ipak, stvari ne idu tako glatko.

– Iako imamo podršku države, dobru suradnju s resornim ministarstvom, pismo je namjere Europskoj komisiji poslao i potpredsjednik prošle Vlade Božo Petrov, nismo zadovoljni napretkom europskog fuzijskog programa. Nije još potpisan sporazum s Japanom gdje također previše ne žure. Tako je teško govoriti o točnom roku kada će proraditi i termonuklearni eksperimentalni reaktor ITER i demonstracijska fuzijska nuklearna elektrana DEMO. Ako ne znate još ni gdje će uređaj biti, tada teško možete govoriti i o rokovima. Sada se 2035. za završetak elektrane čini optimističnom, no ipak dostižnom. S naše strane trebali bismo se više angažirati oko sudjelovanja u ključnim tijelima za razvoj tehnologije fuzije gdje su sada i Poljska i Španjolska jako zastupljene. Nadam se da to ne umanjuje naše šanse da dobijemo DONES – kaže dr. Tadić.

>> Kvantni internet: počela utrka za prijenos podataka kojem hakeri neće moći ništa

Komentara 1

IV
ivanjoksimovic
13:33 07.02.2017.

Dakle stranci nesto radioaktivno grade u gradu sa najvise karcinoma u Hrvatskoj, pritom tih 150 zaposlenih u zupaniji sa najvecom nezaposlenoscu u drzavi, nece biti lokalno stanovnistvo vec stranci?! A pritom ce grad i zupanija da izdvoje besplatno lokaciju za izgradnju. Koji je tu onda benefit za grad Sisak, zupaniju i gradjane?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije