Naslovnica Tech/Sci Tehnologija

Super za e-recepte, ali evo kako zapravo stoje hrvatske digitalne usluge u EU

Digitalne javne usluge i dalje su nam ispod prosjeka zemalja Europske unije
11. lipnja 2019. u 19:36 4 komentara 1500 prikaza
E-recepti
Foto: Goran Stanzl/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/3

Koliko nam je digitalizirana javna uprava ili koliko se Hrvati služe digitalnim javnim uslugama? Ako je suditi prema europskom indeksu DESI, i dalje smo poprilično loši u odnosu na ostatak zemalja. Tek smo na 22. mjestu od 28 članica EU. Ipak, ubilježili smo napredak u odnosu na lani, i to za jedno mjesto, a trendovi su također pozitivni te bodovi ipak rastu, premda smo još ispod prosjeka EU.

Robotičari i znanstvenici Skok u digitalizaciji Europska komisija upozorava: Hrvatska se mora ubrzati ako ne želi biti u riziku od gubitka novaca iz EU

Hrvatska ostvaruje dobre rezultate u pogledu e-recepata, gdje zauzimamo šesto mjesto. Usto postoji visoka razina interakcije između javnih tijela i javnosti na internetu. Uslugama e-uprave aktivno se koristi 75 posto korisnika interneta. Kad je riječ o unaprijed ispunjenim obrascima putem interneta, Hrvatska je 2018. ostvarila bolji rezultat nego prethodne godine.

Dostupnost usluga e-uprave za poslovanje je u porastu. Hrvatska ostvaruje dobre rezultate u pogledu pružanja usluga e-zdravlja i zauzima deseto mjesto u EU kad je riječ o korisnicima interneta (22 posto). Kad je riječ o liječnicima opće prakse, njih 97 posto upotrebljava e-recepte, a 51 posto razmjenjuje medicinske podatke, objašnjava se u izvješću Europske komisije.

Za komentar smo zamolili i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva na čijem je čelu državni tajnik Bernard Gršić. Ističu da je u procesu niz zakonodavnih prijedloga i projekata koji će DESI pogurati prema gore u sljedećim godinama.

Digitalna Hrvatska #DigitalnoDrustvo – Digitalna Hrvatska Okupili smo vodeće stručnjake za digitalizaciju: Pogledajte i doznajte kako će digitalizacija pomoći svakome od nas

Tako je Vlada RH usvojila nekoliko zakonodavnih prijedloga, poput politike otvorenih podataka još u 2018. godini, predstavljajući strateški smjer daljnjeg razvoja politike otvorenosti i transparentnosti javne uprave. Zakonski prijedlog za usklađivanje hrvatskih zakona s direktivom Europskog parlamenta i Vijeća o dostupnosti internetskih stranica tijela javnog sektora usvojen je u veljači 2019. (Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora).

Hrvatska je u procesu uvođenja prilagodbe pristupačnosti svih web-stranica jedinstvene platforme Vlade RH (gov.hr) do kraja 2019. godine. Pokrenut je razvoj elektroničkog procesa za povezivanje svih podataka o registriranju poduzeća i startup poduzeća razvojem elektroničke usluge na jednom mjestu putem sustava e-Građani.

Platforma će ponuditi usluge malim i srednjim poduzećima: usluga e-Poslovanja za pristup potrebnim dokumentima od poreznog tijela do dokumenata zdravstvenog osiguranja ili mirovina, dok će usluga e-Pristojbe omogućiti elektroničko plaćanje administrativnih pristojbi i naknada.

Sustav e-Građani omogućuje lakšu komunikaciju između građana i javnog sektora i povećava transparentnost usluga javnog sektora. U sustavu e-Građani za sada postoji 56 e-usluga, a 76 ih je dostupno izvan glavne platforme. Godine 2018. modernizirana je, dodane su dodatne funkcionalnosti i integrirano je više od desetak e-usluga (među kojima su e-Novorođenče, e-Zahtjev za izdavanje e-Putovnice, e-Razmjena studentskih ocjena i druge). Hrvatska pokreće uspostavu Centra dijeljenih usluga (CDU), odnosno za tzv. državni oblak, kako bi se dodatno ubrzao razvoj javnih digitalnih usluga u 2019.

Lovro Kuščević Nepovezanost baza Stručnjaci ne vjeruju Vladinu planu digitalizacije

Nacionalna strategija zdravstva 2012.-2020., pak, određuje kontekst, viziju, prioritete, ciljeve i ključne mjere u zdravstvu u Hrvatskoj. Novim Zakonom o zdravstvenim podacima i informacijama, usvojenim u siječnju 2019., poboljšava se opseg zaštite osobnih podataka u zdravstvu izmjenama i dopunama propisa kojima se propisuje uporaba i zaštita podataka iz medicinske dokumentacije bolesnika u Središnjem informacijskom sustavu zdravstvene zaštite u Hrvatskoj. 

NOVA KOLEKCIJA
Globalno popularna serija Igra prijestolja je završila, no čini se da je njezin utjecaj na modu itekako prisutan
  • bubacro:

    uveli su oib i tstali .rebali su sve povezati preko njega od zdravstva , porezne , policije .... to bi bila stvarna pomoc gradanima ali i smanjenje birokratskih gluposti

  • ekorisnik:

    Podršku za instalaciju je nemoguće dobiti, a kada i dobijete odgovor mailom osjećate se krivim što ne znate sve sami instalirati. Podrška kod usluga je tako-tako (neki se jave brzo i jasno, a neki sakriju kontakt podrške kao da ne ... prikaži još! ne žele da ih se zove, većina pošalje nejasan odgovor ili tek nakon dugo vremena). Projekti se najavljuju glasno svake 4 godine. e-Poslovanje je bilo najavljivano i u bivšoj Vladi pa nije zaživjelo. Sada se o tome ponovo na veliko piše. Novinari često iznose parcijalne informacije ovisno o medijskim kampanjama i presicama, a večina njih ne poznaje ovu temu pa su članci površni (čast iznimkama - no, ovaj članak nije iznimka). Dobra stvar je, da ne ispadne samo negativno, da je sustav dobro zamišljen, no realizacija je zakazala.. Puno je vremena prošlo od početka e-Građana, a kvaliteta nije porasla (kvantiteta jeste).

  • ekorisnik:

    Na žalost, e-Hrvatska ne koristi potencijal koji ima. Svi projekti koji su pokrenuti nisu optimalno složeni, sustav je organiziran kao niz izoliranih otoka koji djeluje svaki za sebe. Centralna platforma e-Građana je tek jedan običan portal s listom poveznica za ... prikaži još! prijavu na usluge. Prijavljivanje korisnika je dobro zamišljeno, no korisnik ne zna gdje se zapravo nalazi jer svaka usluga ima svoj dizajn portala. Usluge koje su pompozno najavljivane, nisu od ključne važnosti za život građana (ima par iznimno korisnih usluga, npr. e-Dnevnik koji se sigurno za vrijeme škole masovno koriste, dobra je usluga i izvodi matica i potvrde o nekažnajvanju, no zar je svrha tih usluga printanje potvrda i njihovo nošenje na neki šalter javne uprave?). Usluge trebaju biti proaktivne, npr. Porezna uprava treba sama obračunati porez i i poslati obavijest korisniku o visini preplaćenog (ili potplaćenog) iznosa i predložiti način isplete/uplate. Čemu služe oni silne vjerodajnice? Koliko zemalja ima toliko vjerodajnica? Zar nije optimalno uložiti u par user-friendly vjerodajnica , a sav napor uložiti u razvoj supporta u uslugama? Zašto se toliko eksponira korištenje osobne iskaznice na kojoj certifikat moramo platiti htjeli mi to ili ne ( u nekim zemljama je odabir certifikata na osobnoj opcionalan, ali mi ga, eto, moramo platiti bez obzira što ga nećemo koristiti). Osim što platimo taj certifikat bez mogućnosti izbora, moramo se strpljivo pripremiti i na nabavku i instalaciju čitača.