Naslovnica Vijesti Hrvatska

Okupili smo vodeće stručnjake za digitalizaciju: Pogledajte i doznajte kako će digitalizacija pomoći svakome od nas

Tema digitalizacije odavno je prestao biti plan za budućnost, danas je to projekt u koji je uključen niz državnih i lokalnih institucija, te gospodarskih subjekata i svi su svjesni da je bilo kakav napredak države i društva bez digitalizacije, nemoguć. Važno je educirati građane da koriste digitalne usluge, a u tome će im pomoći Večernjakov digitalni bus koji uskoro kreće na „digitalnu turneju“
31. svibnja 2019. u 13:38 1860 prikaza
Digitalna Hrvatska
Foto: Boris Ščitar/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

U okviru projekta Digitalno društvo Digitalna Hrvatska u organizaciji Večernjeg lista, okupili smo vodeće stručnjake s kojima smo razgovarali o pomacima, napretku i izazovima na području digitalizacije Hrvatske. Gosti u studiju bili su državni tajnik Bernard Gršić iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Tomislav Jurić, direktor službe za zajedničke poslove Zagrebačkog holdinga, Sanja Šimić, direktorica Centra za digitalnu transformaciju i strateški razvoj iz HGK te Ivan Gabrić, glavni direktor za segment poslovnih korisnika A1 koji su, svatko iz svog kuta prokomentirali faze i izazove koje Hrvatsku očekuju u procesu digitalizacije.

Odmah na početku, Bernard Gršić istaknuo je da sustav e-građani koji je u funkciji od 2014. godine ima oko 690 tisuća korisnika. "Možemo reći da s tom brojkom nismo zadovoljni, da ta brojka može biti puno veća. Upravo ovakve aktivnosti koje danas vi kao mediji omogućavate su jedan od dijelova kroz koji građani mogu dobiti puno više informacija i upoznati se sa sustavom e-građani. S druge strane, Središnji državni portal je jednako tako vezan za Vladu i sustav e-građani, Moja uprava je jedna uprava na tom portalu. Prema podacima koje imamo, godišnje između 1,5 ili 2 milijuna korisnika posjeti portal. Na tom portalu se nalaze informacije o našim životnim stanjima i kako ih riješiti. I tu vidimo da naši građani često lutaju tražeći informacije, a mnoge od tih informacija su im dostupne kroz Središnji državni portal - istaknuo je gospodin Bernard Gršić.

"Prema provedenim anketama, oko 62 posto građana je upoznato sa sustavom e-građani. Ako gledamo samo digitalno osviještene građane, broj onih koji koriste taj sustav je preko 90 posto. Dio građana koji taj sustav ne koristi je objasnio svoje razloge. Prvenstveno bih tu istaknuo neinformiranost građana o tome što sve kroz taj sustav mogu dobiti. Usluge koje su danas dostupne na e-građani i buduće usluge će pomoći građanima u uštedi vremena koju provode čekajući u redovima u javnoj upravi koja još uvijek nije digitalizirana – dodao je Gršić.

Napomenuo je kako smo još uvijek na početku transformacije javne uprave i države. „U posljednjih godinu dana potpisano je četrdesetak ugovora za financiranje projekata digitalizacije javne uprave iz sredstava fondova Europske unije. Važno je imati na umu da se te promjene ne mogu očekivati preko noći, te stvari imaju svoj tijek koji uglavnom traje tri godine. Prave rezultate vidjet će se kada se ugovori provedu, no već sada osjećamo da se neke stvari bitno mijenjaju“, istaknuo je.

„Jedan od važnijih je uspostava državnog oblaka, odnosno projekt uspostave centra dijeljenih usluga je jedan od najvećih IT projekata koji država financira. Stanje je takvo da je državna infrastruktura rascjepkana. Svako ministarstvo i državno tijelo razvijalo je sustav za svoje potrebe, no danas imamo izazov da međusobna komunikacija između tih sustava ne postoji ili nije dovoljno dobra. Upravo uspostavom državnog oblaka ćemo povezati sve te sustave, transformirati ih na novu tehnologiju i u konačnici dobiti novi sustav", kazao je.

Jedan od sljedećih usluga je e-novorođenče u kojoj će se gradovi povezati, pa će se automatski nakon rođenja djeteta svi podaci biti u evidenciji i građani će moći dobivati sve potrebne dokumente za ostvarenje prava za naknade.

Tomislav Jurić iz Zagrebačkog Holdinga kazao je kako su uvođenjem e-usluga znatno skratili dotadašnju uobičajenu praksu u kojoj su građani morali obilaziti nekoliko gradskih adresa kako bi realizirali neku promjenu u ugovornom odnosu sa Zagrebačkim Holdingom. "Zahvaljujući NIAS središnjem sustavu za identifikaciju elektroničkim putem platformi e-građani omogućili smo glavninu usluga putem digitalnih tehnologija. Međutim, u tom procesu smo se također susretali s problemom kojeg očigledno registriramo i na nacionalnoj razini. Prije zagrebačkog Holdinga, i naša su trgovačka društva u vlasništvu grada bila rascjepkana, svatko je vodio neku svoju računalnu i informacijsku politiku, a sada se putem e-platforme provodi spajanje svih registara i baza podataka na jednu centraliziranu jedinicu koju ćemo razvijati i dalje i dodavati nove funkcionalnosti", kazao je.

„Ono što moram istaknuti jest to da je digitalizacija prisutna i potrebna i u području onoga što djeluje i kao ne-digitalne usluge. Primjerice, ovih dana obilježili smo drugu godinu postojanja našeg pokretnog ureda koji je svakodnevno prisutan u zagrebačkim naseljima i bio je osmišljen kao projekt kojim smo se htjeli približiti starijim i slabije pokretnim građanima, na kraju se pokazalo da interes prema tome imaju sve generacije, ali u konačnici i taj kombi je trebalo digitalizirati da bi se svi poslovni procesi svih naših podružnica i trgovačkih društava u njemu mogli realizirati“, kazao je Jurić.

„Govoreći edukaciji koja je zaista potrebna na svim razinama, mi smo u svojim podružnicama uveli e-kutke kako bi uz asistenciju naših djelatnika kako bi građani, bez obzira na dob i stupanj informatičke pismenosti dobili edukaciju i postali novi korisnici e-usluga“, istaknuo je Jurić.

Sanja Šimić iz HGK je istaknula koliko je bitno da su građani i kao privatne osobe ali i kao poslovni subjekti osviješteni i spremni prihvatiti sve usluge koje im možemo ponuditi.

„Mi kao Hrvatska gospodarska komora radimo na platformi zahvaljujući korištenju informacijsko komunikacijskih tehnologija s ciljem da sve naše proizvode i usluge učinimo što dostupnijim poslovnim subjektima. S obzirom na to da imamo preko 130 tisuća članica, ne možemo im ponuditi personalizirani pristup, ali smo procijenili da zahvaljujući tehnologijama naš doseg može biti veći i da možemo biti podrška u svakodnevnom poslovanju, bilo da se radi o javnim ovlastima koje mi zastupamo, da im skratimo neke birokratske procedure, da im omogućimo da zahtjeve postave putem digitalne platforme i da im na isti način odgovorimo ili da im pomognemo u povezivanju s izvorima financiranja koje su od izrazitog značaja poduzetnicima ili ostvarenju nekih njihovih prava", objasnila je Sanja Šimić iz HGK.

Ivan Gabrić, glavni direktor za poslovne korisnike u A1 Hrvatska koja se iz telekoma transformirala u digitalnu kompaniju istaknuo je da, koliko god proces digitalizacije izvana izgledao jednostavno, iznutra je vrlo dinamičan i grčevit. „Implementacija novih tehnologija traži vidljive uštede i to nije nešto što je popularno. Pritom ne mislim na uštede u smislu smanjenja broja radnih mjesta, nego učinkovitosti samog procesa. Jer ako nešto što smo napravili nije bolje i efikasnije, onda smo nešto krivo napravili,“ kazao je. „Mi danas koristimo za mnogo toga softver – robote kako bismo ubrzali poslovanje.

Mnogi procesi prirodno nisu bili povezani, a mi se nemamo vremena baviti s tim nekoliko godina jer danas dolaze novi internet bazirani poslovni modeli koji to imaju u svojem DNK. Prema tome, na izazove digitalizacije morate odgovoriti odmah ili vas nema. Potrebno je paralelno, uz svakodnevnu operativu izgurati niz  promjena tako da korisnici ni ne primijete da nešto radite, a dobiju bržu i bolju uslugu nego što su je imali jučer. Na kraju krajeva, puno toga o čemu se priča u medijima, primjerice Artificial Intelligence, već koristimo. To što se danas čini potentno, bilo je potentno i prije tri godine. Mi puno surađujemo sa znanstvenom zajednicom, surađujemo s Fakultetom elektronike i računarstva i startupima kako bi to što je na margini implementirali što prije i samim time mogli konkurirati na otvorenom tržištu“, objasnio je Gabrić.

„Vjerujem da ćemo mi kao Hrvatska gospodarska komora kad implementiramo svih sedam e-usluga doprinijeti da ovaj ukupan DESI indeks digitalnoga poslovanja i društva porasti za koju ljestvicu i to nam je jedan od globalnih ciljeva, ali isto tako vjerujem da je naša uloga iznimno važna u povezivanju kako državnih institucija tako i gospodarstvo, jer gospodarstvo i privatni sektor može dati kvalitetna iskustva i pomoći državnim institucijama i upravi da se digitalizira. Bez kvalitetno digitalizirane uprave ni gospodarstvo ne može krenuti naprijed, znači ta sinergija je izrazito važna i mislim da mi kao Hrvatska gospodarska komora možemo biti kvalitetna platforma koja će podržati tu sinergiju i povezati sve dionike kako bi zajedno postigli cilj, jer do cilja možemo doći samo zajedno. Znači i mediji da se bore za pravu stvar, i HGK kao krovna institucija gospodarstva i poslovni subjekti i državna i lokalna uprava i onda će to postignuće i to što napravimo iti dobro za sve nas“, zaključila je Sanja Šimić.

RASPORED I LOKACIJE VEČERNJAKOVA DIGITALNOG BUSA:

Zagreb 31. svibnja - od 16:30 do 19:00 sati - Trg kralja Tomislava

Koprivnica 2. lipnja. - od 14:30. do 18.00 sati - Zrinski trg

Vinkovci 4. lipnja. - od 14:30. do 18.00 sati -Trg bana Josipa Šokčevića

Zadar 8. lipnja. - od 14:30. do 18.00 sati - Obala kralja Tomislava

ACI Marine
Nautički turizam
Stigle megajahte - u hrvatske marine se u pet dana privezalo 55 jahti dužine između 24 i 180 metara

A1 izdvaja za Vas