Sonda Solar Orbiter Europske svemirske agencije snimila je fotografije Sunca s do sada najmanje udaljenosti. Kada kažemo "najmanja udaljenost", govorimo o kozmičkim pojmovima što konkretno znači da su fotografije snimljene s udaljenosti od 77 milijuna kilometara.
Za usporedbu, Zemlja se nalazi oko 150 milijuna kilometara od Sunca. Te jedinstvene fotografije pokazuju u Sunčevoj kruni niz vatri nalik na logorske. Znanstvenici koji vode ovu misiju iznenađeni su kvalitetom fotografija napravljenih instrumentom Extreme Ultraviolet Image kako se naziva kamera koju nosi Solar Orbiter.
Venera je svemirska praćka
Tek se sada shvatilo da površina Sunca nije jednolična kao što se do sada mislilo, već je dinamična s nizom malih vatri gotovo bilo kamo da pogledate. One su doista majušne, tek milijunti ili još manji dio od Sunčevih izboja koji se mogu vidjeti sa Zemlje. Nije također jasno jesu li oba fenomena pokretana istim procesom, no procjenjuje se da bi zajednički mogli doprinijeti velikoj temperaturi Sunčeve korone, odnosno gornjih slojeva Sunčeve atmosfere. A tamo je stotinama puta toplije nego na samoj površini. Zašto je to tako? To je isto misterij. Također treba reći da je ovo tek rekord u udaljenosti s koje je napravljena fotografija Sunca, ali nije i rekord u približavanju Suncu.
To drži sonda iz NASA-ine misije Parker Solar Probe koja je prošla na samo 6,2 milijuna kilometara od Sunca, no zbog visoke temperature nije bilo moguće slikati našu zvijezdu. Postoje i fotografije Sunca koje su čak i bolje rezolucije, takve su napravljene teleskopom Daniel K. Inouye na Havajima, no njime se nije u potpunosti mogla uhvatiti sva raskoš Sunčeve svjetlosti jer Zemljina atmosfera djeluje kao filtar za zrake ultraljubičastog spektra. Solar Orbiter ovime je pokazao i dio svojeg potencijala. Ta sonda nosi deset instrumenata kako bi snimila Sunce i proučavala ga.
Oni se većinom nalaze ispod 40 centimetara debele zaštite od titana. Solar Orbiter će u jednom trenutku i promijeniti svoje kretanje kako bi prvi put u povijesti snimio i Sunčeve polove. Sama sonda stajala je 500 milijuna eura, a misija će ukupno koštati 1,1 milijardu eura. Lansirana je s Cape Canaverala na Floridi. U prvom je dijelu misije, čije je planirano trajanje deset godina, bio i ulaz u orbitu Merkura. I to nije ništa čudno jer Merkur je planet najbliži Suncu.
Putovanje do njega trajalo je dvije godine, a ulogu je igrala i Venera čija je gravitacija djelovala poput svemirske praćke, odnosno potisnula je sondu prema Merkuru. Iako su unikatne fotografije Sunca spektakularne, najbolje se tek očekuju jer će znanstvena misija Solar Orbitera početi tek u studenom 2021. godine te će trajati četiri godine.
Plan je snimiti polove
Ako se i taj dio završi s uspješno, tada bi trebalo doći do produljenja u kojem bi se dogodio krunski pothvat, a to je snimanje Sunčevih polova. Ponovo će tu ulogu igrati Venera, na sličan način kao i u sondinu dolasku.
- Vjerujemo da je to ključ boljeg razumijevanja ciklusa Sunčeve magnetske aktivnosti jer tijekom ciklusa od 11 godina magnetski se polaritet Sunca mijenja, odnosno sjeverni postaje južnim polom i obrnuto, rekao je Daniel Müller, solarni fizičar u ESA-inu Europskom centru za istraživanje i tehnologiju smještenom u Noordwijku u Nizozemskoj. I to također neće biti prvi put da sonda poslana sa Zemlje leti iznad Sunčevih polova. Uspjelo je to zajedničkoj misiji ESA-e i NASA-e, letjelici Ulysses, koja je preletjela polove 90-ih i 2000-ih godina.
Troše se miljarde na projekte od kojih nemamo koristi i ne možemo utjecati na konačni ishod. Mlačenje prazne slame