Naslovnica Tech/Sci Tehnologija

Skautiranje startupa ili kako odabrati tim koji će vratiti uloženo

Stevica Kuharski, poduzetnik i skaut startupa za Fil Rouge Capital, VC fond. Najbitnija referencija koju ima jest da je startup Locodels podigao na noge, razvio i uspješno prodao Hrvatskoj pošti, bar kada se radi o hrvatskoj podružnici. Zna kako izgledaju pitchevi, poslovni planovi, ali i koje sve karakteristike osnivači moraju imati kako bi projekt, ideja, biznis zaživjeli u praksi
30. listopada 2019. u 12:44 0 komentara 532 prikaza
Stevica Kuharski
Foto: Jurica Galoić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Stevicu Kuharskog možete vidjeti na gotovo svim startup natjecanjima jer njegov je posao upravo odabir startupa u koje će Fil Rouge Capital investirati. Službena pozicija mu je “head of scouting” i, kao i nogometnim skautima, zadaća mu je procijeniti koji startup ima potencijala i zavređuje da ga se novčano pogura. Istovremeno je Stevica Kuharski vodio svoj startup Locodels čiji je hrvatski dio sredinom listopada prodao Hrvatskoj pošti te sklopio suradnju s Poštom Slovenije i planira daljnji razvoj Locodelsa.

Ilustracija porazne ocjene Digitalizaciju treba voditi politički jak potpredsjednik Vlade

Upravo o svim ovim temama razgovarali smo sa Stevicom svim dostupnim načinima komunikacije budući da je većinu vremena proteklog tjedna bio, kao i inače, na putu.

Svoju tvrtku Locodels ili, kako je često nazivaju – “Uber za pakete”, nedavno ste prodali Hrvatskoj pošti. Što ste im zapravo prodali?

Ideja Locodelsa je organizacija gradske dostave. Za samu dostavu koriste se već postojeći resursi, automobili i vozači koji se već nalaze na cesti, a imaju praznog hoda u vožnji. Proces je automatiziran, kompleksan sustav zaprima narudžbe iz nekoliko izvora, od ručnog unosa podataka, uvoza podataka iz datoteka, a završni korak automatizacije je spajanje Locodels sustava i drugih alata za obradu i vođenje skladišnog poslovanja ili online trgovina. Hrvatska pošta preuzima hrvatsku firmu, dok je sam Locodels organiziran kao holding.

U praksi to znači da postoji krovna kompanija koja upravlja tvrtkama kćerima, a jedna od tih je i Locodels d.o.o. u Ljubljani. Pošta Slovenije podržava operaciju Locodels u Sloveniji preko tog lokalnog Locodelsa. Od 2017. godine u Hrvatskoj je Locodels radio i s drugim velikim dostavljačima poput Overseasa i DPD-a i to nam je iskustvo pokazalo kako se cijeli sustav može nositi s velikim brojem paketa i zadržati visoki postotak isporuke. Upravo zbog tolikog broja uspješnih dostava ovakav je sustav zanimljiv i drugim igračima izvan regije, posebno poštama.

Stevica Kuharski | Autor : Jurica Galoić/PIXSELL Foto: Jurica Galoić/PIXSELL

Dakle, dio Locodelsa ste prodali, s onim slovenskim i dalje radite i planirate širenje?

Tako je, početkom listopada na konferenciji koja je namijenjena isključivo poštama u organizaciji PostEuro čije su članice nacionalne pošte, Locodels je bio jedan od četiri startupa koja su im se predstavila. To je predstavljanje pobudilo interes drugih pošta pa tu vidimo potencijal za širenje. Locodels svojom tehnologijom, organizacijom i iskustvom predstavlja idealno rješenje za sređivanje viška dostava koje velikim kuririma rade probleme, posebno pred kraj godine kada je povećan broj pošiljaka. U logistici nedostaje stalnih dostavljača, a taj se problem rješava upravo ovakvim modelom. To nam je bila pretpostavka od samog početka, a ova suradnja potvrđuju da smo i dalje na dobrom putu.

Ilustracija IZVJEŠĆE SVJETSKE BANKE Doing Business: Hrvatska napredovala u odnosu na prošlu godinu

Osim vlastitog biznisa, radite i u Fil Rouge Capitalu. Koja je vaša uloga?

Fil Rouge Capital je investicijski fond rizičnog kapitala čiji je primarni cilj investirati u mlade poduzetnike, startupove i tvrtke u fazi rasta kao i daljnje afirmiranje poduzetničkog ekosistema u Hrvatskoj. Raspolaže s iznosom od 45 milijuna eura za investiranje te je sufinanciran ESIF financijskim instrumentima Europskog Investicijskog Fonda. Timu sam se priključio krajem prošle godine. Za vrijeme kratkih pregovora i dogovora o suradnji upitao sam Juliena Coustauryja, managing partnera, hoće li fond imati na raspolaganju 2 milijuna eura za 100 startupova u ranoj fazi. Ideja mi je bila da se u svaki startup investira po 20.000 eura kako bi završili “minimum viable product”, odnosno pripremili projekt za tržište. Julien mi je rekao da je u planu investirati u više od 150 startupa koji već imaju gotov proizvod i trebaju ga dokazati na tržištu, ali i u stotinjak startupa koji su tek u fazi ideje, ali ne po 20.000 eura, već po 10.000. To je bilo ono što me “kupilo”. Hrvatskoj, ali i cijeloj regiji nedostaje takav način investiranja, nedostaju vrlo aktivni investitori koji će investirati prvenstveno u tim pa tek onda ideje.

Što znači biti ‘head of scouting’? Kako se to radi u praksi?

Ta je uloga pandan direktora prodaje u korporativnom svijetu. Moja je zadaća pronaći dobre startupe i osnivače, biti im na raspolaganju, educirati tržište i pokazati da konačno i u ovoj našoj regiji postoji prilika da se počnu projekti s VC investicijom. Samim time sam često prisutan na konferencijama, startup događanjima, sjedim na kavi u gradu i dostupan sam svima koji žele saznati kako osigurati investiciju venture capital fonda.

Što tražite od startupa, koje su to karakteristike koje su bitne i potrebne?

Fil Rouge Capital kroz svoja tri modela investiranja ulazi u sve razvojne cikluse startupa. Najmanja investicija, 10.000 eura, služi za pokretanje posla, razvijanje ideje u proizvod. Naravno, očekujemo da ta ideja bude skalabilna i da tim koji stoji iza ideje ima određeno iskustvo i može započeti njen razvoj. Studenti ekonomije ne mogu samostalno započeti razvoj električnog automobila, nemaju taj kredibilitet (osim ako u slobodno vrijeme nisu radili na tehničkom razvoju), no imaju kredibilitet razvoja skoro svega ostalog. Skalabilne ideje najlakše je opisati kao one kojima linearnim povećanjem troškova prihod raste eksponencijalno. Studenti, ali i stariji poduzetnici često pitaju što je to startup.

Dobro, evo, koja je vaša definicija startupa?

Meni je najdraži opis da je startup privremena organizacija koja traži ponavljajući i skalabilan poslovni model. U trenutku kada se takav model pronađe startup postaje sasvim obična, ali inovativna kompanija čiji je cilj razvoj poslovanja na osnovi tog pronađenog modela. Svim osnivačima startupa koji pokažu taj potencijal lako ćemo i brzo ponuditi investiciju. No nisu svi poslovni modeli takvi i nisu svi osnivači dovoljno hrabri za izlazak iz zone komfora. Oni koji su spremni na uspone i padove unutar vlastitog startupa, oni koji su spremni živjeti svoju ideju zaslužuju priliku osigurati investiciju.

Možete li već “izdaleka” predvidjeti uspješnost startupa?

Na startup natjecanjima često se vide dvije vrste osnivača. Oni koji su na startup sceni i oni koji žele biti dio ekosustava. Startup scena se ne razlikuje previše od estradne scene. Postoje privremene zvjezdice koje zabljesnu svojim šarmom i zanimljivom idejom, no ne mogu ozbiljno ni započeti projekt, a kamoli ga izgurati do kraja. Da bi se od ideje uspješno krenulo u realizaciju, potreban je tim ljudi. Članovi tima moraju biti međusobno dovoljno komplementarni i kompatibilni da dugoročno surađuju. Nema smisla imati tim od troje ljudi, a sve troje su developeri u istim tehnologijama. Tim mora imati osobu koja će se baviti prodajom, osobu koja će raditi na tehničkom razvoju ideje u proizvod i osobu koja ima strateški plan i viziju kamo će se doći tijekom određenog razdoblja. Svi oni moraju biti dovoljno kompatibilni da petkom poslijepodne popiju piće. Ne moraju biti najbolji prijatelji, ne moraju se družiti svaki dan nakon posla, ne moraju jedni drugima živjeti živote, ali se u poslu moraju nadopunjavati i pratiti. Samo će takvi timovi uspjeti i u konačnici osigurati investiciju.

Stevica Kuharski | Autor : Jurica Galoić/PIXSELL Foto: Jurica Galoić/PIXSELL

Kad jednom odlučite uložiti u neki startup, kako pratite njegov razvoj?

Pogrešno je razmišljanje da su VC investicije loše, da ograničavaju osnivače u razvoju. Mi kao VC investitori očekujemo od naših timova da uspiju, da predano rade na svojim projektima, u svojim firmama. Mi smo tu da im ubrzamo razvoj i rast svojim iskustvom, kontaktima, a u konačnici i novcem koji nam je dan na upravljanje. Ne želimo upravljati firmama u koje investiramo, želimo im otvarati prilike, želimo ih pratiti u njihovu uspjehu. U proteklih desetak godina prošao sam sve što prolaze startup osnivači s kojima danas razgovaram. Usponi, padovi, promjene poslovnih modela, promjena strategije, osigurao sam investiciju koju sam u vrlo kratko vrijeme potrošio, a bez nekog velikog pomaka. To mi iskustvo daje težinu i sigurnost pa s lakoćom sugovornicima mogu reći što ih čeka kao posljedica nekog ponašanja ili akcije. Bez obzira na kakve probleme nailaze, mi smo tu za njih i zbog njih, uvijek ćemo im pomoći. I mi smo odgovorni svojim investitorima tako da pažljivo biramo u koga ćemo i zašto investirati.

Koliko se bavite “svojim” startupima i koliko ih već imate?

Želimo poznavati sve osnivače u koje smo investirali ili ćemo tek investirati. Želimo da razumiju kako nisu sami, da svi zajedno moramo imati strpljenja jer, ipak, investira se u ljude s idejom, a ne u ideje s ljudima. Naš odnos ne završava investicijom, nego tek počinje. Svakog tjedna komuniciramo s osnivačima u koje smo investirali, produbljujemo taj odnos, želimo što više razumjeti probleme koji ih muče. No, ako oni ne komuniciraju s nama, teško da ćemo moći produbiti taj odnos. Ne može se na silu dati. Samim time, kada dođe vrijeme za iduću rundu investicije, logično je da ćemo lakše razgovarati s ljudima s kojima smo već do tada intenzivno komunicirali, s onima koji s nama dijele sve svoje želje i strahove, planove i probleme. Do sada smo investirali u 25 startupa.

Što biste im savjetovali, koje ih zamke čekaju i kako ih izbjeći?

Startup osnivači nakon osvajanja nagrada i osiguranja investicije često ulete u zamku ega, uljuljaju se u uvjerenje da su najbolji, nedodirljivi, najjači. A istina je sasvim suprotna, tek tada su najranjiviji jer moraju odabrati kojim će putem krenuti i cijelo ga vrijeme testirati i propitkivati. Ne na mjesečnoj bazi, već tjednoj. Na taj način će dovoljno rano shvatiti da plan možda i ne ide zamišljenim putem, na vrijeme će uvidjeti probleme, ali i potencijalne prilike koje proizlaze iz rada. Mi kao investitori nismo ti koji će to raditi za njih i umjesto njih. Firme su njihove, vizija je njihova. Na osnivačima je da upravljaju cijelom pričom, mi im samo dajemo vjetar u leđa i prognozu što ih čeka.

Kakva je hrvatska startup scena? Možete li izdvojiti glavne karakteristike?

Hrvatski startup ekosustav je mali, ali dovoljno kompleksan. Sastoji se od edukativnih institucija za formalno i neformalno obrazovanje, malih i srednje velikih kompanija, korporacija, odvažnih osnivača, institucija koje daju bespovratna sredstva, poslovnih anđela, startup entuzijasta, i nas, VC investitora. Lokalni ekosustav je premali i moramo shvatiti da prilike postoje i izvan Hrvatske. Svi zajedno moramo raditi na učvršćivanju ekosustava i međusobnoj suradnji, samo tako ćemo za pet do deset godina moći reći da smo uspjeli.

SPAR
Kako smanjiti unos šećera
Zašto osjećamo potrebu za slatkim i kako se oduprijeti tome?
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.