Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Neandertalci su imali osjećaj za ljepotu i simbole

Grupa znanstvenika već je u prijašnjem istraživanju dokazala da su se neandertalci kitili nakitom od kandži orlova
24. siječnja 2017. u 21:07 2 komentara 895 prikaza
23.02.2010., Krapina - Uredjenje i zavrsne pripreme za otvorenje Muzeja krapinskog neandertalaca Photo: Boris Scitar/PIXSELL
Foto: Boris Ščitar/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Novi rad međunarodnog tima znanstvenika predvođenog kustosicom Hrvatskog prirodoslovnog muzeja pruža nam dublji uvid u život neandertalaca. Naime, u nalazištu na Hušnjakovu brdu kraj Krapine, gdje su pronađeni ostaci takozvanog krapinskog pračovjeka, otkriven je i kamen za koji se čini da ga je naš predak prikupio samo zato što mu je izgledao lijepo ili zanimljivo, ili zato što je za njega imao određeno simboličko značenje.

To je još jedan dokaz da neandertalci nisu bili primitivci kakvima ih mnogi smatraju te da su pokazivali znakove simboličkog ponašanja.

Našli su ga kraj Krapine

Rad je objavljen u izdanju francuskog časopisa Comptes Rendus Palevol za studeni i prosinac prošle godine, a glavna autorica je Davorka Radovčić, kustosica u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. Suautori su David Frayer sa sveučilišta Kansas, Ankica Oros Sršen iz Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara pri HAZU te Dražen Japundžić i Jakov Radovčić s Geološko-paleontološkog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja.

Kamen je zapravo pronađen prije više od sto godina, na nalazištu koje datira prije 130.000 godina, u iskapanjima koja je između 1899. i 1905. vodio ugledni hrvatski prirodoslovac svjetska glasa Dragutin Gorjanović-Kramberger. Autori su sada utvrdili da nijedan od više od tisuću kamenih predmeta s tog nalazišta ne nalikuje ovom primjerku, što ukazuje na to da su ga neandertalci zbog njegovih estetskih atributa sakupili i nisu dalje obrađivali.

– Na kamenu su vidljivi dendritični uzorci koji izgledaju vrlo zanimljivo, a kamen je pronađen na mjestu gdje nije mogao biti donesen prirodno, već ga je čovjek, odnosno neandertalac, morao donijeti. Ovakav nalaz nam ukazuje da je kamen bio dovoljno zanimljiv neandertalskom oku, te da ga je dovoljno zaintrigirao da bi ga nosio i donio do Hušnjakova gdje je kasnije i pronađen. Dakle, krapinski neandertalac imao je isti poriv, skupljanja “kurioziteta” iz prirode, kao i mnogi nakon njega, pa i u renesansi, kada su takvi kurioziteti bili prikupljani u prve kolekcije, preteče muzeja – kaže za Večernji Davorka Radovčić.

Kamen je dug 9,19 cm i širok 6,61 cm, a debljina mu varira od 1,69 do 3,1 mm. Pronađen je i trokutasti odlomak koji odgovara uz kamen, a čini se da je odlom svjež te je moguće da se dogodio tijekom prijevoza ili pohrane nakon Krambergerovih iskapanja. Kamen je smećkaste boje koja dolazi od patine, ali pukotina otkriva izvornu sivkastu boju.

– Da hodamo i podignemo taj kamen, ponijeli bismo ga doma. To je zanimljiv kamen. Činjenica da nije modificiran nama znači da je donesen ondje ne zato da bi bio upotrijebljen kao alat, već s drugom svrhom – kaže David Frayer.

Tim je pregledao cijelu kolekciju artefakata krapinskih neandertalaca koja se od njenog pronalaska nalazi u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju kako bi uvidjeli da je ova stijena potpuno drukčija od svih ostalih koje kolekcija sadrži, odnosno koje su krapinski neandertalci izabrali kao sirovinu za izradu kamenog oruđa.

Ovaj kamen je odskakao po vrsti, kao i po tome što neandertalci ovaj kamen nisu obradili u alatku, nego su je zbog nekih drugih karakteristika, pretpostavlja se – estetskih, donijeli sa sobom na Hušnjakovo.

– Druga faza istraživanja bila je terenska prospekcija kako bismo otkrili moguće izvore takve vrste stijene u blizini Krapine. Bilo nam je važno otkriti odakle su krapinski neandertalci mogli donijeti taj kamen na Hušnjakovo. Otkrili smo moguće izvore takve stijene u Hrvatskom zagorju odakle je stijena mogla, nošena rijekom, biti prenesena i bliže Hušnjakovu. Neandertalci su je mogli pronaći negdje u blizini Krapine i zbog zanimljivog uzorka ponijeti sa sobom – kaže Radovčić.

Kompleksna stvorenja

Neandertalci su populacija praljudi iz srednjega paleolitika koji su živjeli u Europi, na Bliskom istoku i u zapadnoj Aziji između 250.000 i 30.000 godina prije Krista, a naziv su dobili po dolini Neanderthal kraj Düsseldorfa u Njemačkoj, gdje su 1856. godine pronađeni njihovi ostaci.

Krapinski pračovjek je popularni naziv za zbirku fosilnih ostataka prikupljenih u špilji na Hušnjakovu brdu tijekom Krambergerovih iskapanja. Riječ je o jednoj od najvećih zbirki neandertalaca uopće – sadrži gotovo 900 kostiju sedamdesetak pojedinaca starih od tri do 27 godina.

Davorka Radovčić objašnjava kako je ovaj pronalazak još jedan detalj s Hušnjakova koji nam govori da su neandertalci bili kompleksna stvorenja, koji su među ostalim bili i znatiželjni. Pokazao je to već i raniji rad istog tima, objavljen 2015. godine u uglednom časopisu PLOS ONE, kada je otkriveno da su krapinski neandertalci prikupljali kandže orla štekavca i koristili ih kao nakit.

– Ovaj je kamen, pretpostavljamo zbog estetskih razloga, bio zanimljiv krapinskom neandertalcu, kao što bi i nama danas vjerojatno ovakav kamen, u mnoštvu običnih stijena bez posebnih karakteristika, zapeo za oko. Na temelju prijašnjih istraživanja znamo da su krapinski neandertalci pokazivali znakove simboličnog ponašanja koje se inače spominje kao karakteristika isključivo modernog čovjeka. Međutim, nalazi kao kandže orla štekavca objavljene prije par godina, ukazuju na to da su se i krapinski neandertalci ukrašavali puno prije nego što su to mogli vidjeti i imitirati takvo ponašanje od “anatomski modernih ljudi” kao što i pretpostavljamo da imaju posebne običaje vezane uza smrt svojih pripadnika – kaže Radovčić.

>>Znanstvenici ostali u čudu zbog novog otkrića o neandertalcima: Rezali su ih, lomili i isisavali koštane srži

Tko želi biti Milijunaš
GRIJEH ILI SRAMOTA?
Svi govore o tome! Je li u sinoćnjem 'Milijunašu' jedno pitanje imalo dva točna odgovora?
Razbili smo mitove o mikrovalnoj pećnici
SAZNAJTE ISTINU
Razbili smo mitove o mikrovalnoj pećnici
  • Avatar vlaaha
    vlaaha:

    Opet Mesićev video? Što sad kaže, da je Luburić bio pjesnička duša?

  • Kaubojdzimi:

    ja mislim da su neandertalci zivjeli bolje nego sto zivimo mi danas? imali su grupu od vise zenki tako da im nije trebalo tableta protiv glavobolje! jedna je uvijek bila spremna za sex! a danas se su pod stresom i ... prikaži još! sta ja znam sta im sve ne fali.