Ne samo da je inteligentan život u svemiru moguć, nego u dohvatu Zemlji, naravno u kozmičkim relacijama, ima čak 36 civilizacija. Barem.
Kopernikanski limit
Rezultat je to novog izračuna prema kojemu u našoj galaksiji Mliječni put ima najmanje 36 civilizacija koje imaju sposobnost komuniciranja. Dakle, tko zna, možda u nekom trenutku do nas dođe pravi izvanzemaljski signal što bi onda konačno dokazalo da u svemiru ima života osim ovog na Zemlji.
– Moralo bi u našoj galaksiji biti barem dva tuceta aktivnih civilizacija pod pretpostavkom da je potrebno barem pet milijardi godina da bi se stvorio život na drugim planetima kao što se stvorio na Zemlji. Zamisao je gledati evoluciju na kozmičkoj skali, zovemo to astrobiološkim kopernikanskim limitom, objasnio je za ScienceAlert astrofizičar Christopher Conselice sa Sveučilišta u Nottinghamu u Velikoj Britaniji. Izračun Conselicea i njegovih kolega podrazumijeva da se inteligentan život pojavljuje gdje god je to moguće, na stjenovitim planetima u nastanjivim zonama oko zvijezda dovoljne starosti te da je tamo uspio i opstati. Ovakva je pretpostavka rezultirala desecima milijardi potencijalnih životnih staništa, no jako je malo vjerojatno da bi inteligentan život nastao baš na svakome od tih planeta.
Sljedeća je pretpostavka temeljena na vremenu koje je bilo potrebno da inteligentna civilizacija sposobna za naprednu komunikaciju nastane na Zemlji, što je četiri i pol milijarde godina, a prvi put radijski signal prenesen je 1895. godine. Najstroži odabir podrazumijevao je zvijezdu nalik Suncu koja je i starosti između četiri i pol te pet i pol milijardi godina. Ako se uzme u obzir da su te civilizacije sposobne slati svoje signale izvan svojih planeta, ljudi sa Zemlje to mogu stotinu godina, onda se taj broj svodi na najmanje 36. Jasno je da se odmah postavlja pitanje kako to da još nismo pronašli te civilizacije ako one imaju iste mogućnosti kao i mi, u najmanju ruku. Stvar je u tome da je i naša galaksija prilično veliko mjesto, za pretpostaviti je da je tih 36 civilizacija raspršeno po njoj pa se može ugrubo izračunati da je prosječna udaljenost između takve dvije galaksije otprilike 17.000 svjetlosnih godina.
Koliko možemo trajati
K tome, radiosignali poslani sa Zemlje doista uđu u svemir, no postoji granica do koje oni mogu stići. Najbrže što mogu putovati jest brzinom svjetlosti, a to bi značilo da je prvi radiosignal iz 1895. godine do sada mogao prijeći tek 125 svjetlosnih godina daleko od Zemlje. Onda su tu i ometanja poput ometanja ionosfere koja će taj signal izobličiti pa je lako moguće da neće biti prepoznat kao nešto što potječe od inteligentnog života. Rješenje je ili stvoriti uvjete za daleko snažniji signal od ovih koje danas možemo poslati u svemir, ili naprosto da ljudska rasa uspije preživjeti sljedećih 17.000 godina kako bi čula taj signal koji je poslala neka civilizacija iz naše galaksije. No ova studija koja je objavljena u znanstvenom časopisu The Astrophysical Journal ima i sekundarnu svrhu.
– Ovo naše istraživanje sugerira da potraga za izvanzemaljskom inteligentnom civilizacijom ne samo da otkriva mogućnost drugih civilizacija, nego nam daje naslutiti i koliko bi mogla trajati ova naša civilizacija. Ako pronađemo da je inteligentan život zapravo uobičajen, tada bi to dokazalo da naša civilizacija (sposobna komunicirati u svemirskim okvirima) može trajati i puno dulje od nekoliko stotina godina. Ako pak shvatimo kako nema inteligentnih civilizacija u našoj galaksiji, onda je to loš znak za našu dugoročnu opstojnost. Traženjem inteligentnog života, čak i ako ga uopće ne nađemo, otkrivamo vlastitu budućnost i sudbinu, rekao je Conselice.
Meni su genijalni "znanstvenici" koji uzmu jednadžbu sa dvadeset i pet nepoznanica, i kažu: Rješenje je 36 ... inteligentnih civilizacija.