Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Jeste li znali? U jednoj žličici amazonske zemlje ima čak 400 gljiva

Većina vrsta otkrivenih u šumama Amazonije toliko je mala da ih ne bismo vidjeli ni da su u zraku, manje su od zrnca prašine. Rastu ispod tla, negdje na nekoliko centimetara, a negdje i na dva-tri metra.
03. srpnja 2020. u 07:40 0 komentara 178 prikaza
Foto: Pixsell

Da nema gljiva, ne bi bilo ni šuma, a samim time ni ljudi. Isto tako, ne bi bilo ni jedne od najpopularnijih igračaka na svijetu kojima se ponekad i više od djece vole zabavljati odrasli – Lego kockica! Osim toga, jedna jedinka iz njihove porodice može se pohvaliti i činjenicom da veličinom koja odgovara površini od 890 hektara, odnosno 1220 nogometnih igrališta, drži rekord najvećeg živućeg organizma na našem planetu.

S druge strane, na potpuno drugom spektru, barem kada je u pitanju njihova veličina, nalaze se malene, oku nevidljive vrste koje su bile predmet istraživanja tima znanstvenika predvođenih profesorom Alexandrom Antonellijem, direktorom najvećeg svjetskog herbarija – Kraljevskih botaničkih vrtova u Kewu.

Malo istraživanja

– Pretpostavlja se da carstvo gljiva sadrži oko milijun i pol različitih vrsta, a do danas ih je znanstveno opisano tek oko 70 tisuća. O njima se jako malo zna i općenito interes u znanstvenoj zajednici za njih nije prevelik pa smo se moj tim i ja, kako bismo barem malo doprinijeli rješavanju nekih misterija vezanih uz taj fascinantni svijet, zaputili u srce Amazonske prašume – govori Antonelli.

englezi sve atraktivnija Priroda, povoljne nekretnine, blizina grada... Stranci hrle živjeti u ovu općinu

Nakon jedne od prvih analiza uzoraka tla koje su tamo prikupljali nekoliko tjedana otkrili su kako se u jednoj čajnoj žličici „amazonske zemlje“ nalazi oko 1800 živih, mikroskopskih organizama, od kojih su njih čak četiri stotine – gljive.

– Većina vrsta koje smo otkrili toliko su male da ih ne bismo vidjeli ni da se nalaze u zraku, manje su od zrnca prašine. Rastu pod zemljom, negdje na par centimetara, a negdje i na dva-tri metra ispod tla. Iako smo i prije znali da ih pod našim nogama ima poprilično, iznenadila nas je njihova količina u Amazoniji. Možemo slobodno reći da su gljive „tamna tvar“ našeg planeta, znamo da su tu, da premrežavaju njegovu unutrašnjost, ali baš kao što astronomi i fizičari ne znaju gotovo pa ništa o tamnoj tvari koja čini većinu našeg svemira, tako i mi znamo jako malo o „tamnoj tvari“ koja čini većinu našeg planeta – slikovito je pojasnio profesor Antonelli.

Ono osnovno što je poznato jest da su gljive simbionti, po staničnoj građi sličnije životinjama nego biljkama, i žive u zajednici s mnogim biljnim vrstama s kojima imaju međusobnu korist. Bez njihova djelovanja u prirodi ne bi moglo doći do razlaganja organskih tvari biljnog podrijetla pa se kaže i, da nema njih, šume bi se ugušile u vlastitom otpadu. Kada je u pitanju njihova konkretna primjena, dosta se koriste u medicini, pomažu u smanjivanju visokih razina kolesterola, liječenju multiple skleroze, umanjuju efekte različitih vrsta upala, a koriste se čak i u liječenju raka. Izvan medicine, dokazano je kako su neke vrste sposobne plastiku, koja se prirodno razgrađuje stotinama, pa i tisućama godina, razgraditi u samo nekoliko tjedana.

klizište Zastrašujuća snimka VIDEO Što je priroda: Ogromno klizište odnijelo osam kuća ravno u more

Opasne za žabe

Iako ih se može koristiti na nebrojeno načina, pa je tako manje poznato da su Japanci koristili posebnu vrstu koja „upija“ radioaktivne spojeve kako bi sanirali ekološku štetu nastalu nakon nesreće u Fukushimi, gljive su često i paraziti koji uništavaju sve što dotaknu. Takozvane patogene gljive uzrokuju bolesti kod ljudi, životinja, ali i drugih biljaka. Neke vrste mogu uništiti cijele nasade i uzrokovati truležne promjene na drveću zbog kojih su znale stradavati i cijele šume. Posebno su opasne za vodozemce, a u posljednjih nekoliko desetljeća zabilježeno je više slučajeva u kojima su gljive doslovce istrijebile cijele populacije nekih vrsta žaba.

UGRADNJA PREMOSNICA
Kićo Slabinac na respiratoru nakon rutinskog kirurškog zahvata na srcu
MAFIN 2020.
Večernjakova Mala akademija financija donosi vam digitalno predavanje o financijskoj pismenosti
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.