Umjetna inteligencija pomogla je znanstvenicima u analizi 1,2 milijuna satelitskih snimki i donošenju zaključka da se tzv. plutajuće alge ubrzano šire svjetskim oceanima. Tzv. cvjetanje algi moglo bi negativno utjecati na morske ekosustave, ribarstvo i turizam. Većina oceanskih voda prepuna je mikroskopskih algi i mikroplanktona čiji broj ponekad može premašiti milijune jednostaničnih stanica u litri vode. Iako su mnoge od njih tako sitne da su nevidljive ljudskom oku, osiguravaju nam otprilike polovinu ugljika i kisika putem fotosinteze, dok drugu polovinu osigurava vegetacija na kopnu. Za razliku od sitnih algi, informacije o makroalgama koje su jasno vidljive ljudskom oku relativno su oskudne, ističu znanstvenici.
Slično mikroalgama, i makroalge imaju važne funkcije u održavanju zdravih ekosustava, no prekomjerne količine u obalnim vodama i na plažama mogu biti vrlo štetne. U studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications opisano je kako su znanstvenici proučavali snimke prikupljene od 2003. do 2022., nakon čega su izradili prvu globalnu procjenu tzv. plutajućih algi. Rezultati nisu ohrabrujući. Otkrili su znatan porast, što upućuje na to da se u svjetskim oceanima stvaraju uvjeti za sve raširenije cvjetanje algi. One su i važna staništa za razmnožavanje morskih životinja života na otvorenim oceanima, no kada se prošire i na obalne vode i počnu se raspadati, štete morskim ekosustavima, ugrožavaju zdravlje ljudi i životinja, te tjeraju turiste.
– Objavljene su već prije neke regionalne studije, no naš rad daje prvu globalnu sliku – kaže Chuanmin Hu, profesor oceanografije na Fakultetu morskih znanosti Sveučilišta Južne Floride. Izračunato je da su plutajuće mikroalge globalno rasle za oko jedan posto godišnje između 2003. i 2022., s time da su se u nekim područjima širile mnogo brže, primjerice u tropskom dijelu Atlantika i zapadnom Pacifiku, s povećanjem od 13,4 posto godišnje. Uočeno je da su se 2008. velike površine morskih algi počele pojavljivati u dijelovima svijeta u kojima ih prije nije bilo.
– Na globalnoj razini čini se da svjedočimo prijelazu iz oceana siromašnih makroalgama u oceane bogate njima – zaključio je Hu, koji je sa suradnicima pomoću modela umjetne inteligencije identificirao plutajuće alge na satelitskim snimkama. Bez AI teško da bi uspjeli u kratkom vremenu analizirati više od 1,2 milijuna slika nastalih u 13 oceanskih regija te pet kategorija algi. Zaključak je da je širenju plutajućih algi doprinijela kombinacija više čimbenika koji se razlikuju ovisno o regiji, uključujući i zagrijavanje temperature oceana.
Smrtnost morskih sisavaca poput morskih lavova tijekom štetnog cvjetanja algi u jugozapadnom Atlantiku povećana je nakon prijenosa fikotoksina preko hrane. Makroalge su se proširile neviđenom brzinom od 2010-ih, dok je godišnja stopa širenja mikroalgnih pjena također statistički značajna, moguće zbog zagrijavanja oceana i eutrofikacije – prekomjernog obogaćivanja vodenih ekosustava, od jezera i rijeka do mora, hranjivim tvarima poput dušika i fosfora. – Na temelju ovih nalaza pretpostavljamo da bi moglo doći do promjene režima u globalnim oceanima u korist makroalgi – ističu. Vrhunci cvjetanja zabilježeni su u proljetnim i ljetnim mjesecima, kada je temperatura vode visoka, a hranjive tvari relativno obilne.
Zelena alga Noctiluca, na primjer, može stvarati cvjetove i u obalnim i u otvorenim oceanskim vodama, kreće se uz pomoć svojih flagela (bičeva), a povećanje lipida i amonijaka u njihovim stanicama omogućava im brže širenje površinskim strujama. Najuočljivija je u Omanskom i Arapskom moru, gdje zauzima površinu od 3,4 milijuna četvornih kilometara. Širenjem algi bavili su se i korejski znanstvenici s Instituta za geomatiku na Sveučilištu Pukyong, koji su objavili da se tijekom proteklih 20 godina godišnja učestalost cvjetanja algi povećala za 59,2 posto, a zahvaćeno područje raslo je u prosjeku za 140.000 četvornih kilometara godišnje. Upozorili su, uz ostalo, da cijanobakterije mogu proizvoditi toksine koji predstavljaju zdravstveni rizik za ljude i životinje. Svjetlost i temperatura ključni su čimbenici u razvoju cvjetanja algi, napominju korejski znanstvenici, koji su u monitoringu koristili dronove i satelite, a u analizi im je također pomogla umjetna inteligencija.
FOTO Ovako danas izgleda jedno od najprometnijih križanja u Zagrebu
Otvori KEKS Pay
