Minijaturni ljudski organi i druga tkiva uzgajat će se iz stanica pacijenata britanskog zdravstvenog sustava NHS-a u sklopu projekta čiji je cilj unaprijediti testiranje lijekova i smanjiti broj životinja koje se koriste u razvoju lijekova, piše The Guardian. Znanstvenici će koristiti nakupine tkiva kako bi istraživali kako se bolesti razlikuju među pacijentima, što bi im trebalo pomoći da utvrde koji su tretmani najbolji za pojedine osobe, ovisno o specifičnoj patologiji koja uzrokuje njihovu bolest. Riječ je o pomaku od tradicionalnog korištenja životinja kao modela za ljudske bolesti prema, kako istraživači vjeruju, preciznijim i pouzdanijim testovima koji se temelje izravno na ljudskim tkivima. "To će imati velik utjecaj na broj životinja koje se koriste i na način na koji ćemo u budućnosti razvijati nove lijekove", rekao je Matthias Zilbauer, klinički profesor dječje gastroenterologije na Cambridge Stem Cell Instituteu. "Ne kažemo da se u bliskoj ili predvidivoj budućnosti životinje više uopće neće koristiti, jer još uvijek postoje određena pitanja koja se ne mogu ispitati u tim novim modelima, ali smanjenje njihova korištenja bit će stvarno", dodao je.
Istraživači već više od desetljeća uzgajaju minijaturne nakupine ljudskih organa, poznate kao organoidi. Ispitivanja su pokazala da dijelovi manji od jednog milimetra mogu oponašati ključne značajke organa i tkiva u punoj veličini, uključujući način na koji obolijevaju i kako reagiraju na lijekove. Uz pomoć organoida uzgojenih iz bolesnog ljudskog tkiva znanstvenici mogu istraživati mogu li novi kandidati za lijekove preokrenuti patološke promjene kod svih pacijenata ili samo kod dijela njih. Također mogu mnogo ranije u procesu prepoznati lijekove koji nisu učinkoviti. Povijesno gledano, više od 90 posto lijekova koji prođu testiranja na životinjama kasnije ne uspije u kliničkim ispitivanjima na ljudima, što je dovelo u pitanje vrijednost takvih testova.
Američki i europski regulatori za lijekove sada potiču korištenje alternativnih pristupa kada su dostupni. "Mnoge ljudske bolesti ili se uopće ne pojavljuju kod životinja ili se kod njih pojavljuju na drukčiji način upravo zato što nisu ljudi", rekao je Zilbauer. "Želimo testove i modele koji nam mogu reći koji tretmani djeluju i kod kojih pacijenata, a miš nam to ne može reći", dodao je. Novi projekt vodit će se iz istraživačkog središta u Cambridgeu, a financirat će ga Medicinsko vijeće za istraživanja s 20 milijuna funti. Tamošnji istraživači surađivat će sa znanstvenicima iz drugih institucija kako bi izradili bazu standardiziranih i potvrđenih organoida. Oni će biti dostupni akademskim institucijama i farmaceutskoj industriji kako bi pomogli u dovođenju novih lijekova do pacijenata. Projekt je dio plana vlade Keira Starmera za ubrzano smanjenje korištenja životinja u istraživanjima.
Strategija se oslanja na takozvane "nove metodologije pristupa" (NAM), poput organoida, sustava "organ-na-čipu" i umjetne inteligencije za obradu podataka i modeliranje bioloških procesa. U Velikoj Britaniji prošle su godine provedena 2,54 milijuna postupaka testiranja na životinjama, što je 3,8 posto manje nego 2024. godine. Više od 90 posto postupaka provedeno je na miševima, štakorima, ribama i pticama, dok je jedan posto uključivao posebno zaštićene vrste poput mačaka, pasa, konja i majmuna. Znanstvenici će uzgajati širok raspon organoida – od nakupina srčanog tkiva koje pulsiraju do moždanih stanica koje pokazuju električnu aktivnost. Tim koji predvodi Zilbauer za početak će se usredotočiti na organoide povezane s upalnim bolestima crijeva, poput ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti.
Drugi timovi radit će na uzgoju tumora kako bi poboljšali liječenje raka, dok će se moždani organoidi koristiti za bolje razumijevanje neuroloških bolesti. Dodatna dva milijuna funti dodijeljena su putem organizacije Innovate UK za devet projekata čiji je cilj smanjiti broj životinja, uključujući pse i majmune, koji se koriste u sigurnosnim testiranjima. Jedna od tvrtki, VivoSphere, uzgaja srčane stanice u sitnim gelastim kuglicama koje se koriste za testiranje sigurnosti lijekova. Takva testiranja tradicionalno mogu uključivati između 50 i 100 životinja, poput zamoraca, kunića i pasa. Glavni tehnološki direktor VivoSpherea Yuan Tian rekao je da je cilj njihova pristupa ranije otkriti toksičnost kako bi se spriječilo da štetni lijekovi uopće dođu do faze testiranja na životinjama. "Ako će nešto biti neuspješno, rizik je manji za životinje, ali i za pacijente", rekao je. Dr. Juliet Dukes iz organizacije Replacing Animal Research istaknula je da organoidi, sustavi "organ-na-čipu" i drugi mikrofiziološki sustavi imaju veliku prednost u odnosu na modele na životinjama. "Za razliku od životinjskih modela, oni imaju stvarni potencijal ostvariti obećanje istinski personalizirane medicine za pojedinačne pacijente. Sve je to vrlo uzbudljivo", rekla je.
Otvori KEKS Pay
