Naslovnica Tech/Sci Tehnologija

Itekako ima zaštite od hakera, ona počinje od nas samih

Ljudi ne uzimaju ozbiljno povjerljivost svojih podataka pa ih pohranjuju na svoje digitalne uređaje bez ikakve zaštite.
08. siječnja 2019. u 22:35 1 komentara 277 prikaza
Haker/Ilustracija
Foto: Reuters/PIXSELL

Opet se šire slike tih tipova kojima mediji ilustriraju svoje članke o hakerskom napadu: anonimni, vjerojatno neoprani mračni muškarci, često u trenirci s kapuljačom u loše osvijetljenim prostorijama pred čarobnim svjetlom monitora na kojima titraju nerazumljivi znakovi. To su oni - krivci za curenje i krađu podataka. A mi smo im bespomoćno izloženi. Oprostite, ali: ovo prvo - oni to nisu, a ovo drugo - nismo mi. Odavno se već radi o čitavoj industriji špijunaže podataka, ne više iz razonode u zagušljivom podrumu. Slabe točke u svijetu podataka sustavno se traže, pomno analiziraju i beskrupulozno iskorištavaju. Jedna takva slaba točka - ne baš najmanja – uglavnom sjedi pola metra od ekrana. To je sam korisnik, dakle onaj koji onda kuka kako su njegovi podaci završili tamo gdje nisu smjeli. Tako svoju kolumnu o hakerskom napadu na Njemačku počinje Konstantin Klein, kolumnist Deutsche Wellea.

Angela Merkel Hakeri Hakerski napad na Angelu Merkel i stotine njemačkih političara

Ljudi ne uzimaju ozbiljno povjerljivost svojih podataka pa ih pohranjuju na svoje digitalne uređaje bez ikakve zaštite. Stoga ne treba čuditi da se svako malo u javnosti pojavljuju osobni i intimni podaci političara i slavnih osoba.

Podatke ne stavljati na cloud koji nam se učini najjednostavniji, nego kod ponuđača koji se pridržava europskih pravila zaštite podataka, savjetuje Klein.

“Samo podatke koje brzo želimo poslati ujaku i baki (dakle najprije obiteljske fotografije) pohraniti nekodirano. Sve ostalo, kodirati. Tu postoje već prilično jednostavna rješenja, ponekad ih nude i sami ponuđači virtualne pohrane podataka. Valjda ćemo uspjeti zapamtiti i tu još jednu lozinku”, piše Klein.

Haker ima li razloga za brigu? Hakeri iz Srbije i BiH napali informatičke sustave Kosova

“Za sigurnu komunikaciju radije ćemo koristiti šifrirane platforme kao što su Signal ili Threeme, nego e-mail koji je već i stvoren nesiguran. Poruke na Facebooku ili WhatsAppu nisu sigurne: to vam može posvjedočiti svaki lijevi ili desni ekstremist čije poruke sada stoje u njihovim spisima kod državnog odvjetništva. I na kraju treba začepiti rupu kroz koju najlakše cure podaci: našu lakomislenost”, zaključuje Konstantin Klein.

ccc
Pogledajte kako smo našu pobjednicu uz CCC Shoes and Bags brend pretvorili u trendi mamu

A1 izdvaja za Vas

  • hegedus:

    I malo manje gledati pornjave na netu (to navodno radi preko 70% muškaraca online) i bit će manje virusa :) Barem ovih virtualnih :))