Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Tehnologija

Internet se u doba pandemije pokazao jednako bitnim kao struja, voda, plin!

Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT udruge: Ako uzmemo u obzir da će udio digitalne ekonomije u svakom suvremenom gospodarstvu u sljedećih pet godina biti veći od 50%, a mi smo tek negdje na oko 5%, jasno je da smo, ako ne odredimo ICT sektor kao strateški, dugoročno izgubljeni
30. travnja 2020. u 19:30 8 komentara 2336 prikaza
Boris Drilo
Foto: Danijel Berkovic/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/4

Boris Drilo predsjednik je Udruge za ICT pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca te član uprave HT-a zadužen za tehniku i informacijske tehnologije. S njim smo razgovarali o ICT sektoru i o tome kako je koronakriza utjecala upravo na ICT te što očekuju od vladajućih.

Koliko je koronakriza pogodila ICT sektor do sada, možete li ocijeniti trenutačno stanje?

ICT sektor će naglo zaustavljanje gospodarstva znatnije osjetiti u sljedećim mjesecima kroz usporavanje investicija i ugovaranje novih projekata. Članice udruge sada procjenjuju da će pad prihoda iznositi i do 30% godišnje. Uz negativne učinke COVID-19 krize u prilog ICT sektoru ne ide ni činjenica da je ova godina izborna, što iskustveno vodi prema usporavanju ugovaranja novih projekata s državom. Otprilike jedna trećina godišnjih IT investicija dolazi upravo od projekata u javnom sektoru. U pesimističnom scenariju ICT sektor bi se mogao vratiti tri ili četiri godine unatrag, što bi, s obzirom na njegovu važnost za konkurentnost i budućnost cjelokupnog hrvatskog gospodarstva i poboljšanje životnog standarda građana, bilo izrazito loše.

Budući da je tehnologija horizontalna djelatnost i ICT sudjeluje u svim ostalim sektorima i industrijama, koliko je zapravo ovisna o njihovu stanju u krizi?

Horizontalna važnost ICT-a postala je kristalno jasna upravo tijekom ovog pandemijskog vala. Poduzetnici svih sektora koji svoje poslovanje nisu mogli prilagoditi online načinu rada najjače su pogođeni krizom. ICT se pokazao iznimno bitnim, čak i presudnim za funkcioniranje gospodarstva i društva u proteklim tjednima, a postat će još i važniji za oporavak gospodarstva. Postoje procjene da će se zbog sveukupnih negativnih učinaka krize ukupna razina investicija kod nas u ovoj godini smanjiti čak do 60%. Nadam se da ovo neće vrijediti za ICT područje jer to bi bilo jednostavno pogubno za cijelo gospodarstvo u godinama koje su pred nama.

S jedne strane kriza je promovirala digitalizaciju. Koliko je to i u kojem dijelu uistinu vidljivo kada se radi o poslovima u ICT-u, je li ponovno u trendu da se razvojni i sigurnosni aspekti IT podrške i napretka ponovno prvi ‘režu’?

Obujam održavanja i operativnih poslova vezanih uz ICT rješenja cijelo je vrijeme trajanja krize bio na izrazito visokoj razini. Digitalizacija je u krizi bila jedina opcija za sve nas. Sada vidimo da dosta poduzeća nastoji zadržati veliki broj praksi koje su bila prinuđena uvesti u krizi, a zasnovane su na ICT-u. Jednostavno su uočili da su s praksama poput rada na daljinu, transparentne dodjele i praćenja realizacije radnih zadataka i prebacivanja transakcija u radu s korisnicima na digitalne kanale u stanju smanjiti troškove, povećati produktivnost i zadovoljstvo zaposlenika. Upravo je to odlična osnova da se promisli kako bi se dodatnim digitalnim alatima i rješenjima moglo postići još više. Zato mislim da “rezanje” ICT projekata nije dobro, nego da treba graditi na pozitivnom zamahu koji se dogodio. Ako Hrvatska želi smanjiti i skratiti negativni utjecaj COVID-19, onda je nužno koncentrirati se na industrije poput ICT-a koje imaju visok multiplikativni faktor učinka za hrvatsko gospodarstvo.

Boris Drilo | Autor : Davor Puklavec/Pixsell Foto: Davor Puklavec/Pixsell

Reagirali ste do sada na zaustavljanje procedura javne nabave i investicija, Europska unija pak poručuje: trošite, olabavila je što budžete, što procedure, ima li ICT tu svoju priliku?

ICT je snažna poluga u borbi protiv negativnih učinaka krize za cijelo gospodarstvo. ICT investicije stvaraju visoku novostvorenu bruto dodanu vrijednost. Državna ICT potrošnja prelazila je oko dvije milijarde kuna godišnje gdje je okvirno jedna polovica ili milijarda kuna bila naslonjena na fondove EU. U vrlo konzervativnom scenariju milijarda kuna investicija u ICT inducira najmanje jednu milijardu kuna bruto dodane vrijednosti, pri čemu se okvirno trećina vrijednosti inducira samom investicijom, trećina aktivnošću dobavljača, a trećina neizravno kroz zaposlenike putem njihove osobne potrošnje. Pritom ICT projekti imaju relativno kratak rok realizacije od 6 do 18 mjeseci pa sami učinci investicija postaju vrlo brzo vidljivi. Nedavno sam sudjelovao u jednom istraživanju koje je pokazalo da su, uz kratkoročne učinke, jasno vidljivi dugoročniji učinci ulaganja u ICT. Primjerice, pokazali smo da u Republici Hrvatskoj postoji jasna korelacija između povećanja brzine interneta i povećanja poslovne aktivnosti svih sektora gospodarstva, posebice digitalnog poduzetništva.

Koliko je problem pametne specijalizacije sada došao do izražaja i hoće li tu biti ikakvih pomaka?

Strategija pametne specijalizacije ponovno je aktualna s obzirom na programiranje EU sredstava za novo financijsko razdoblje 2021.- 2027. ICT je u prethodnoj strategiji bio označen kao horizontalna industrija i u stvarnosti je bio u drugom planu. Sredstva EU za razvojne projekte unutar hrvatskih ICT tvrtki nisu postojala. To je najviše utjecalo na izvozni potencijal ICT industrije. Nove tehnologije poput umjetne inteligencije, interneta stvari ili blockchaina kroz razvojna pretvaraju se u standardna rješenja i proizvode koji se onda plasiraju i na domaćem i na stranom tržištu. ICT sektor je do sada bio jedan od rijetkih sektora s dvoznamenkastim godišnjim rastom izvoza, a s obzirom na potrebu za digitalizacijom, također se može najbrže vratiti ovim stopama i to mora biti prepoznato u najvažnijim strateškim dokumentima u nas. Ako uzmemo u obzir činjenicu da će udio digitalne ekonomije u svakom suvremenom gospodarstvu u sljedećih pet godina biti veći od 50%, a mi smo tek negdje na oko 5%, jasno je da smo bez određivanja ICT sektora kao strateškog dugoročno izgubljeni.

Kada bismo iz ICT-a izdvojili C, odnosno dio koji se odnosi na komunikacije, kako se snalaze telekomi? Kako se ‘drže’ kapaciteti mreža i koliko je zaustavljen razvoj, primjerice pristupne optičke infrastrukture za koju postoji novac iz fondova EU, a pri tom je početkom godine i država konačno završila s potrebnim natječajima?

Telekomunikacije nas u periodu pandemije drže na životu i jednostavno omogućuju da funkcioniramo i kao društvo i kao pojedinci. Podatkovni promet je eksplodirao. U mobilnim mrežama porast je oko 30-40%, a u fiksnim mrežama i više od 90%. Usporedo smo imali i jak potres u Zagrebu čije su posljedice na telekomunikacijsku infrastrukturu otklonjene u najkraćem mogućem roku kako bi se osigurao kontinuitet isporuke usluge. Pokazalo se da su telekom-operatori odgovorno, odlučno i brzo reagirali povećanjem kapaciteta u svojim mrežama. Korisnicima su omogućene dodatne pogodnosti, pojedini telekomi to su napravili i u više navrata kako bi kroz proširene podatkovne pakete korisnici mogli što je moguće normalnije funkcionirati u novim okolnostima. Ovi potezi predstavljali su poprilične troškove za telekome i, kad se govori o tome koliko je koji sektor pokazao spremnost pomoći i koliki je bio njegov doprinos društvu i gospodarstvu, onda se i ova činjenica treba uzeti u obzir. Također, zadnjih nekoliko tjedana postalo je još očitije koliko je važna dobra internetska veza u svakom stanu i kući. Ona se dokazala kao osnovno dobro poput struje, vode, plina… koje omogućava funkcioniranje u ovom razdoblju nove stvarnosti. Nijedna tehnologija kao optika ne može tako dobro zadovoljiti potrebe za pristupom online sadržajima, ali i za rad i praćenje nastave iz doma. Zbog toga su investicije u optičku infrastrukturu tako važne i očekujemo njihovu punu realizaciju prema planovima koji se za sada uredno provode.

Očekujete li investicije države u 5G mreže, kako stoje stvari s naknadama za frekvencijski spektar?

Cijela situacija oko COVID-19 utjecala je jednim dijelom na dinamiku uvođenja 5G. Pripremne radnje za dodjelu spektra su se zbog novih okolnosti usporile. Cijeli razvoj ekosustava, od telefona i uređaja, preko komponenti i mrežnih elemenata do industrijskih rješenja, usporen je. To je vidljivo i u činjenici da se dodjele 5G frekvencija odgađaju za sljedeću godinu u velikoj većini europskih zemalja. Operatori zbog novih okolnosti moraju znatno više uložiti ove godine u kapacitete 4G mreže. Također smatramo da moramo nastaviti raditi na 5G te da u ovoj godini moramo realizirati Osijek kao prvi 5G grad. Očekujemo i daljnje iskorake u smanjenju naknada za radiofrekvencijski spektar jer, osim što nas očekuje 5G, morat ćemo puno više ulagati i u 4G nego što je to bio plan prije COVID-19 krize.

Koliko bi nas taj skok na 5G tehnologije ubrzao, je li to sada uopće na stolu i bi li trebalo biti?

5G nas neće preko noći ubrzati. Da bismo vidjeli pozitivne učinke 5G, potrebno je da na tržištu i kod korisnika imamo dovoljan broj 5G uređaja, potrebna su industrijska rješenja i posebne tzv. kampus mreže. Znači, potreban je jedan period uvođenja i usvajanja tehnologije koji okvirno traje dvije do tri godine, primjerice korisnici određenom dinamikom zamjenjuju telefone novim modelima koji će podržavati 5G, a to se ne događa preko noći, nego u ciklusima od 24 do 48 mjeseci. Ako zaustavimo rad na 5G, Hrvatska će znatno zaostati za ostalim zemljama EU. U ovom trenutku presudno je osigurati ulaganje u postojeće mobilne mreže i u optiku do kućanstava.

Ministar gospodarstva, taman prije krize, na vašem skupu najavio je velike pomake upravo kad je riječ o nacionalnim planovima digitalizacije i umjetne inteligencije. Sudjelujete li u tim aktivnostima i koliko je to važno u smislu praktične primjene i napretka u ovim uvjetima?

Aktivno sudjelujemo u svim aktivnostima s našim komentarima i prijedlozima, ali na kraju zadnja riječ uvijek je na Ministarstvu gospodarstva. Mi te aktivnosti pozdravljamo i vidimo kao način da se digitalizacija prepozna kao ključna investicijska tema u razvoju hrvatskog gospodarstva i u tom smislu vidimo pomake. 

Kako zapravo ocjenjujete mjere pomoći gospodarstvu s kojima je Vlada do sada izašla, koliko su one dobre za ICT?

Definirane mjere vidimo kao kratkoročne nužne mjere preživljavanja. One su okrenute očuvanju likvidnosti i zadržavanju radnih mjesta. Pomažu najugroženijim predstavnicima ICT sektora i zbog toga su dobre. Međutim, ono što priželjkujemo jest sljedeći val mjera koji bi suštinski trebao pomoći oporavku gospodarstva. Redizajn države i digitalni investicijski “new deal” i u javnom i u privatnom sektoru ono je što mislimo da treba pripremiti i početi realizirati u sljedećim mjesecima.

ICT bi trebao predstavljati važnu polugu za oporavak gospodarstva kroz digitalno transformiranje poslovanja u privatnom i u javnom sektoru. Ima li HUPICT udruga kakve prijedloge ili preporuke?

Preporuke za ovu godinu se mogu sažeti u 7 točaka:

1) očuvati planirane ICT investicije: nastaviti i ubrzati planirane javne pozive i natječaje za informatizaciju/digitalizaciju javne uprave kao i za izgradnju optičkih mreža;

2) za svaki novi zakon, pravilnik ili uredbu predvidjeti njegovu punu digitalnu provedbu te provesti procjenu digitalne spremnosti (kao što je obavezna i procjena fiskalnih učinaka svakog zakona, pravilnik i drugih dokumenata) te da pojedini akt ne može u primjenu dok nije u potpunosti digitalno provediv;

3) kreirati nove natječaje za digitalizaciju malog i srednjeg poduzetništva (tzv. ICT vaučeri) u minimalnom iznosu od 500 milijuna kuna;

4) u svrhu zadržavanja ICT stručnjaka osigurati neoporezivi prijenos vlasništva ili dionica na zaposlenike u konceptu “bonusa lojalnosti”;

5) omogućavanje dodatnog investiranja u mobilne 4G kapacitete zbog povećanja mobilnog prometa zbog novonastale situacije vezane uz COVID-19 uz smanjivanje naknada za radiofrekvencijski spektar;

6) smanjiti administrativne prepreke za gradnju mobilnih i fiksnih širokopojasnih mreža, primjerice skratiti trajanje izdavanja dozvola putem e-konferencija na 15 kalendarskih dana;

7) kreirati digitalni investicijski “new deal” okrenut uvođenju i primjeni ICT tehnologija u novom financijskom razdoblju 2021.-2027. u iznosu od 10-12 milijardi kuna godišnje u privatnom i javnom sektoru uz angažman europskih i privatnih investicijskih sredstava.

Kako ocjenjujete nagli skok koji je cijelo društvo učinilo u dijelu digitalizacije?

Ovaj skok gotovo je jedina pozitivna stvar i kapital koji smo ostvarili u zadnjih nekoliko tjedana. Vjerojatno bi nam za takav pomak bili potrebni mjeseci, ako ne i godine. Gotovo da nema stanovnika Hrvatske koji zbog pandemije nije ostvario svoj osobni “digitalni” iskorak. U praksi smo vidjeli da su se svi, od najmlađih do najstarijih, javnog i privatnog sektora u svemu jako dobro snašli. Zbog toga je opravdano vjerovati da vizija digitalne Hrvatske itekako ima smisla. 

kostajnica
NA GRANICI EU
Tužna priča iz hrvatskog grada: 'Znate kakva je situacija kad je čak i gradonačelnik odselio'
Biciklisti
PROMO
Kako izabrati pravi bicikl
  • sttipe:

    Ne zazivam 5G mriže. U nas je grad narasta sa 22, na 52000 stanovnika, od akcije Zvonko Telefonko, a investirano je "0" kuna, samo "muža", postojeće opreme koju smo sami platili masne novce.. Kriminal par exelance, s koje god strane ... prikaži još! pogledaš. Umisto da je vlada aktivirala optiku u vlasništvu nekoliko državnih firmi, i napravila duopolu malo konkurencije. Nije usko grlo nama u žicama nego iza pošte..

  • eurobanana:

    yugo DE telecom --brzina u kurzu prekidi ..dans radi sutra mozda ...bez rel 35 eura u hru Njemackoj za 19,99 e u mjesecu tel i internet 16 000kb flate rate dan i noc,,tel je jedino za fiksne tel flate rate 1&1

  • znam:

    Nasi susjedi bi rekli: "svaki cigo svoga konja hvali", pa tako i Boris internet. Naslov je netocan jer ne moze biti od iste vaznosti internet sa strujom i vodom, ako ne zbog same spoznaje da bez struje nema niti interneta. ... prikaži još! Bez obzira na veliku vaznost interneta u ovo vrijeme, treba odredjene kategorije postaviti na pravo mjesto. Ne postoji nesto sto je samo pozitivno u nasem svijetu pa tako niti internet. Internet konzumira preko 8% svjetske elektricne energije; odmah iza Kine i USA. Taj postotak ce rasti jer je buducnost koncipirana na bezicnom prijenosu podataka koji je milijun puta veci potrosac energije nego fiber-optics. Priznajem da je u ovoj situaciji internet imao doprinos u obrazovanju ali nista ne moze zamjeniti skolu. O utjecaju interneta na zdravlje, privatnost, ovisnost nekom drugom prilikom. Boris bi se trebao fokusirati da ne budemo najgori u EU po brzini i kvaliteti interneta; ovo sto vi koristite su napravili i platili nasi roditelji.