Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci SMART - Pogled u tehnološku sadašnjost i budućnost

“Hrvatska nema što čekati, moramo biti brzi u pokretanju 5G mreže. Ovo je strateška utrka”

Postoje gradovi koji žele biti ‘smart city’ predvodnici ili oaze za digitalne nomade, a istovremeno uklanjaju legalno podignute bazne stanice, tvrdi Tomislav Makar, dopredsjednik HUP/ICT-a
31. ožujka 2021. u 09:16 8 komentara 3522 prikaza
Tomislav Makar
Foto: HUP/ICT
Pogledajte galeriju 1/2

Tomislav Makar voditelj je Radne skupine za komunikacijske tehnologije i dopredsjednik HUP ICT-a, inače i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije telekom operatora A1 Hrvatska. S njim smo razgovarali o Nacionalnom planu razvoja širokopojasnog pristupa od 2021. do 2027., preprekama i planovima za uvođenje mreža pete generacije i očekivanjima od države.

Vlada je u nedavno procijenila objavljenom Nacionalnom planu da nam za ultrabrzi internet treba 5,6 milijardi kuna do 2027. godine. Slažete li se s tom procjenom, je li ona realna? Mogu li teleoperatori i ostali dionici na tržištu to ostvariti? Jesu li s vama to prethodno raspravili, mislim tu na HUP-ovu udrugu?

HUP ICT pozdravlja donošenje Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa od 2021. do 2027. i očekujemo da će plan otkloniti prepreke za daljnja ulaganja operatora. Ulaganje u digitalnu transformaciju društva apsolutni je prioritet za gospodarski oporavak i kasniji rast. Prvi korak je ulaganje u ultrabrzi internet i infrastrukturu, jer bez infrastrukture nema ni digitalizacije. Digitalna Europa 2030. vrlo je ambiciozno postavila ciljeve Europske komisije u segmentu digitalne infrastrukture i ulaganja. Do 2030. godine sva kućanstva u Uniji trebaju imati gigabitnu vezu, a sva naseljena područja trebaju biti pokrivena 5G mrežom. Neće sve zemlje članice uspjeti ostvariti zajedničke europske ciljeve i zato je neophodna potpora države. Od spomenutih 5,6 milijardi, procijenjeno je da bi oko 1,9 milijardi kuna trebala biti predviđena ulaganja operatora elektroničkih komunikacija i drugih ulagača, a 3,7 milijardi kuna potrebne su potpore iz različitih EU fondova. Operatori već godinama upozoravaju kako treba liberalizirati regulatorni okvir, kojim bi se oslobodila dodatna sredstva za ulaganja, a koja odlaze na plaćanje visokih nameta. Upozoravali smo da je i ključno EU programsko razdoblje od 2021. do 2027. godine i da Nacionalni plan oporavka treba biti više usmjeren na realni sektor. Ulaganja su moguća i neophodna, ali je potrebna još veća podrška države za nas investitore.

Istovremeno, Vlada ocjenjuje da do sada razvoj brzog interneta nije bio dovoljno brz, što nas je koštalo loše pozicije na ljestvici europskog indeksa digitalizacije društva (DESI) Što je uzrok tom podbačaju?

Prema zadnjem DESI indeksu, Hrvatska stagnira na 20. mjestu, što nije za pohvalu, s time da smo dobri u mobilnom segmentu. Općenito, takav rezultat je splet više okolnosti, prije svega prepreka u gradnji infrastrukture te spomenutih visokih nameta. Hrvatska je dugo plaćala jednu od najskupljih naknada za radiofrekvencijski spektar u Europi. To je nedavno ispravljeno. Pored učinkovite dodjele radiofrekvencijskog spektra, temeljna pretpostavka za razvoj i implementaciju mobilne mreže jest izgradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture. Zato očekujemo da Vlada osigura stabilan regulatorni okvir te ujednačenu i pravovremenu primjenu propisa na lokalnoj razini, što trenutačno nije slučaj. Samo partnerskim odnosom industrije i svih razina vlasti može se raditi na razvoju gospodarstva i podizanja životnog standarda, odnosno na stvaranju dodane vrijednosti i novih radnih mjesta, unatoč krizi.

U Nacionalnom planu posebno se govori o 5G mreži, kao bitnom cilju. Operatori pak i svi vezani dionici neprestanu ističu da je 5G tehnologija budućnosti te da će uvelike pridonijeti BDP-u? Što će sve omogućiti 5G?

5G je revolucija u „niskom startu“. Daljnje pokretanje mreže pete generacije donijet će kvalitetan širokopojasni internet u sve krajeve Hrvatske, a to je preduvjet za digitalizaciju i razvoj konkurentnog gospodarstva. S tom tehnologijom cijeli niz tvrtki moći će raditi jednostavnije i biti inovativniji u segmentu novih proizvoda i usluga koje će naš život učiniti boljim. Brža implementacija 5G mreže omogućit će više ulaganja, nova radna mjesta i povećanje BDP-a. Ipak, prava vrijednost tehnologije otkriva se postupno kada ona „zaživi“ u svakodnevnim životima. Imamo visoka očekivanja od primjene 5G u zdravstvu, bilo da je riječ o udaljenoj dijagnostici ili naprednoj medicinskoj analitici; u obrazovanju u dijelu učenja na daljinu; u jačanju konkurentnosti kompanija u digitalnom gospodarstvu te u razvoju digitalnih vještina i smanjenju digitalnog jaza između gradova i ruralnih sredina. Takva primjena 5G tehnologije je neprocjenjiva.

Zbog čega smatrate da je bitno biti među prvima, ima li poslovna zajednica kapaciteta da odmah primijeni dobrobiti 5G tehnologija?

Prema službenim podacima Europske komisije, mala i srednja poduzeća (SME) temelj su europskog gospodarstva – čine čak 99 posto svih tvrtki i zapošljavaju 67 posto svih stalno zaposlenih. Iz toga je jasno da će SME segment odigrati presudnu ulogu u uspjehu 5G tehnologije, razvojem aplikacija i benefita temeljenih na njoj. Spremnost i kapaciteti razlikuju se od kompanije do kompanije, no jasno je da će početnu prednost imati tehnološki naprednije kompanije, koje posluju u državama koje potiču 5G razvoj – Finska, Njemačka, Mađarska i Italija najnaprednije su u 5G spremnosti. Hrvatska nema što čekati, moramo biti brzi. Ovo je strateška utrka, u njoj svatko treba biti svjestan svoje odgovornosti i na nama je da budemo predvodnici, a ne da samo slijedimo. Prema najavama, jedan dio sredstava iz NPOO-a ide prema razvoju autonomnih vozila u Hrvatskoj i to je velika stvar za hrvatsko poduzetništvo. No, bez 5G mreže nema ni autonomnih vozila, što je samo dokaz koliko je razvoj mreža velikih brzina važan.

Neprestano se govori o globalnom doprinosu, nekada se stječe dojam da će sve države jednostavno procvjetati omogući li se “instant” prelazak na 5G. Je li to baš tako? Imate li neke procjene u domaćim okvirima?

U nedavno objavljenom izvještaju revizorske kuće PwC pod nazivom Utjecaj 5G na svjetski gospodarski razvoj procjenjuje se da će 5G tehnologija do 2030. godine svjetskom BDP-u pridonijeti s 1,3 bilijuna dolara, a gotovo polovica tog iznosa očekuje se u segmentu zdravstva – čak 530 milijardi dolara. Nakon zdravstva, 330 milijardi dolara očekuje se u segmentu pametnog upravljanja komunalnim uslugama te 254 milijarde dolara u segmentu potrošačkih i medijskih aplikacija. Hrvatska je premalo tržište da bismo imali takve projekcije, ali bilo bi zanimljivo vidjeti procjene na razini Europske unije, koja je kao jedan od svojih strateških ciljeva postavila veću konkurentnost po pitanju 5G spram drugih velikih svjetskih tržišta.

Što je s građanima? Da bi 5G funkcionirao, osim dobre mreže, valja mijenjati i uređaje, prelasci na 3G i 4G nisu se baš bili u tom dijelu brzi.

Za 5G mrežu će trebati novi, napredni 5G uređaji i na tržištu već postoji niz modela. U zadnjih 18 mjeseci njihova cijena pala je 5 do 10 puta. Ubrzo će postati široko dostupni, vidljiv je trend koji je dinamičniji u odnosu na prijašnje generacije. Budući da mobiteli imaju svoj vijek trajanja, logično je da sljedeći model koji kupite bude model koji podržava 5G mrežu. Dostupnost takvih mobitela svakim danom je sve veća, što utječe na njihovu sve konkurentniju cijenu. U međuvremenu, svi koji imaju 4G mobitel i dalje će nesmetano moći koristiti svoj uređaj.

Koliko će zapravo operatore koštati uvođenje 5G mreže?

5G tehnologija zahtijeva opsežnu tehnološku nadogradnju, visoku ekspertizu te proširenje telekomunikacijske infrastrukture i frekvencijskih područja. Govorimo o ulaganjima koja znatno nadilaze investicije u prijašnje generacije mreža, zbog čega je bitno da su svi segmenti ujednačeni. Cijena spektra sigurno će utjecati na ulaganja u tehnologiju. U svakom slučaju ne smijemo čekati ni odgađati rollout 5G mreže, jer o će o tome ovisiti i razina konkurentnosti Hrvatske u budućnosti.

Telekomima je lani Vlada smanjila naknadu za mobilne koncesije ili vratila ih na staro iz doba prije financijske krize, ali s obrazloženjem da se odnosi na sve a ne isključivo na poticanje 5G tehnologije. Koliko vam je to pridonijelo razvoju?

Pozdravljamo tu odluku. Hrvatska je godinama plaćala jednu od najskupljih naknada za RF spektar u Europi, a ti su se iznosi mogli dodatno usmjeriti u izravna ulaganja u mrežnu infrastrukturu i korisničko iskustvo i kvalitetu. U krizi treba osloboditi ulaganja i poticati ih, jer ona otvaraju radna mjesta i stvaraju novu vrijednost, umjesto da ih se koči. To može biti lekcija za budućnost.

Vlada je svojedobno, točnije ministar Horvat, tada na čelu Ministarstva gospodarstva, govorio o tome da će država investirati u 5G, jednom se čak spominjalo da bi omjer bio 50:50? Je li Ćorić nastavio njegovim stopama, odnosno ima li Vlada neki plan investiranja?

Vlada je Nacionalnim planom razvoja širokopojasnog interneta prepoznala važnost investiranja u 5G za cjelokupno HR gospodarstvo. Vjerujemo da će to pratiti i budućim odlukama koje se tiču financijskog okvira za ulaganja.

Kada je riječ o 5G tehnologiji, osim dobre strane, 5G se, zapravo češće spominje u negativnom kontekstu u teorijama zavjere. Dio napora HUP/ICT ulaže upravo u tom kontekstu. Što ste sve poduzeli ne biste li “nas” educirali.

Što je veća promjena, veći su i otpori, što je i prirodno – ljudi su se opirali parnom stroju, električnoj energiji, televiziji, internetu, automatizaciji. Civilizacijski, društva koja su brže prihvaćala tehnološki napredak, brže su napredovala. Većina ljudi ipak se želi informirati o stvarima s kojima se možda do sad nisu susretali i zato na razini Hrvatske udruge poslodavaca drugu godinu zaredom provodimo kampanju Povezani smo sigurni. Njezin cilj je upravo edukacija i informiranje javnosti o važnosti 5G tehnologije za gospodarski i društveni razvoj te zdravlje građana. Temelj ICT industrije, ali i cjelokupnog gospodarstva je razvijena komunikacijska infrastruktura, zbog čega smo prepoznali važnost jačanja svijesti o 5G tehnologiji.

Osim novca, odnosno investicija u 5G, i dalje nije riješeno pitanje gradnje baznih stanica, koje ovise od GUP-ovima gradova, kolika je to kočnica implementaciji?

Postoje primjeri gradova, koji žele biti smart city predvodnici ili oaze za digitalne nomade, a istovremeno uklanjaju legalno podignute bazne stanice. Tehnološki napredak na nacionalnoj i lokalnoj razini ne može i ne smije ovisiti o političkoj klimi i izborima. Izgradnja infrastrukture uvelike ovisi o spremnosti jedinica lokalne samouprave na suradnju s operatorima i, kada govorimo o razvoju 5G tehnologije, ta će suradnja biti ključ razvoja mreže. Trenutačno imamo niz primjera u kojima prostorni planovi ili GUP-ovi jedinica lokalne samouprave nisu usklađeni s Uredbom Vlade RH koja propisuje mjerila planiranja infrastrukture na lokalnoj razini pa se ili ograničava izgradnja ili se uklanjaju legalno postavljene bazne stanice. Na taj način nije moguće postati digitalni grad gdje ljudi nesmetano rade na daljinu, djeca pohađaju online nastavu, postoje funkcionalni e-servisi te pametni parkinzi. Bez baznih stanica takav grad i usluge nisu mogući.

Koliko će više baznih stanica biti potrebno za uvođenje 5G mreže za razliku od dosadašnje situacije?

Za pokrivanje udaljenijih područja već sad je potrebno osigurati dodatne bazne stanice, pogotovo u slabije naseljenim predjelima i na udaljenim otocima. Sa sve većom primjenom 5G-a u gospodarstvu i svakodnevnom životu, povećat će se broj uređaja koji rade na toj tehnologiji. Zato je potrebno znatno podizanje kapaciteta mobilne mreže, odnosno gradnja novih lokacija.

Ne bi li 5G bio funkcionalan, potrebna vam je jaka i optička fiksna infrastruktura, kako stojimo u tom dijelu?

Optička infrastruktura je kralježnica konvergentne telekomunikacijske usluge te je za 5G i njegov razvoj neophodna jaka i rasprostranjena optika. U Hrvatskoj ima više od milijun optički povezanih kućanstava, a zahvaljujući europskim sredstvima i vlastitim ulaganjima započinje novi ciklus značajne izgradnje optičke mreže u tzv. bijelim područjima, odnosno područjima gdje nema komercijalnog interesa. Prošle godine je u okviru EU natječaja za izgradnju mreža sljedeće generacije (NGN) i pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA), odobren ukupno 21 projekt, čija je vrijednost gotovo 1,4 milijarde kuna. Od toga je 687 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Koliko ste uspjeli iskoristiti sredstva EU fondova i u kojem segmentu? Što je s budućim financijskim razdobljem i dodatnim fondovima?

Primjer gradnje optike u dijelu koji se odnosi na pristup prema krajnjem korisniku u bijelim područjima koji sam spomenuo je dobar način na koji telekomi mogu iskoristiti EU fondove. Putem HUP-a se aktivno zalažemo da u sljedećem financijskom razdoblju obavezno veći dio sredstava bude namijenjen privatnom sektoru, koji je pokazao da ima znanja i mogućnosti takva sredstva iskoristiti i staviti u funkciju korisnika. To je neophodno za ubrzanje investicija koje će potaknuti ekonomski oporavak cijele Hrvatske.

Ipak, telekomi neovisno o cjelokupnoj situaciji, već neko vrijeme testiraju 5G mreže, što kažu testovi i jeste li, kao telekomi, uistinu spremni za implementaciju i pokrivanje cijele RH?

Telekomoperatori su spremni – dosad su 5G mrežom pokrivena 34 grada, a testiranja se provode na postojećim frekvencijskim područjima kao i u novim radiofrekvencijskom pojasevima – na 700 MHz koji je važan zbog pokrivanja zatvorenih prostora te povezivanja uređaja u internet stvari (IoT) u 5G okruženju, na višim frekvencijskim područjima od 3,6 GHz koje će biti bitno za gigabitne brzine i kapacitet. Očekujemo postupak javne dražbe za dodjelu frekvencijskog spektra i 5G revoluciju koja će uslijediti. 

Dostava paketa
ŽRTVA PREVARE
Osječanin naručio mobitel pa se neugodno iznenadio kada je vidio što je u paketu
Umjetnost kao terapija
Umjetnost kao terapija
Doživite kulturu u metropoli – ovo ne biste smjeli propustiti
  • kristov:

    Telekomoperatori su spremni – dosad su 5G mrežom pokrivena 34 grada, - ovo je LAŽ, HT nije u stanju jednu žicu svjetlovoda iz zdenca do potrošača povući, da ne kažemo da im je po zagrebu toliko rupa u bežičnom sustavu, ... prikaži još! za ne vjerovati. Možete li misliti da na brdu iznad centra Zg nema signala!? Pričaju o 5G!

  • jorgen:

    "Daljnje pokretanje mreže pete generacije donijet će kvalitetan širokopojasni internet u sve krajeve Hrvatske" - u sve krajeve Hrvatske? Apsolutno netočno! 5G će biti koncentriran na urbana područja.

  • znam:

    "Ti biološki učinci EMR-a uključuju staničnu apoptozu, oštećenje DNA, smanjenu plodnost, neurološke / neuropsihijatrijske učinke, oksidativni stres, hormonalne učinke i rak. Vjerojatni učinci uključuju srčane događaje putem električne kontrole srca, te ADHD i autizam kroz kasne prenatalne i rane postnatalne ... prikaži još! izloženosti EMR-u. Sada vidimo ljude u dobi od 30 godina koji razvijaju Alzheimerovu bolest, a čak i mlađi razvijaju "digitalne demencije". " Professor Tom Butler