Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Tehnologija

Europa spremna za digitalno doba – što nas sve očekuje u desetljeću digitalne transformacije?

Slijedi digitalna tranzicija Europske unije u digitalnog globalnog predvodnika. Povjerenje i izvrsnost su temeljne strategije za digitalnu budućnost
05. svibnja 2021. u 10:25 11518 prikaza
Digitalna transformacija
Foto: Shutterstock
Pogledajte galeriju 1/4

Da je Europska unija zakoračila u digitalno desetljeće govore novi programi i strateški okviri Europske komisije koji bi preoblikovali Europsku uniju u digitalnog svjetskog predvodnika. Programom Digitalni kompas započinje tranzicija duga narednih deset godina, a njome Europska unija želi približiti digitalne tehnologije građanima i poduzećima u masovnoj primjeni. Ulaganjima u ovaj program ujedno se podupire i zelena tranzicija kako bi Europa postala klimatski neutralna do 2050. godine, a jača se i njezin globalni strateški položaj u korist svih građana.

Digitalna transformacija EU-a

Europska strategija za digitalnu budućnost leži na dva temeljna stupa  - povjerenju i izvrsnosti koje idu ruku pod ruku. Sigurna, učinkovita i održiva digitalna infrastruktura za to su glavni preduvjeti. „Sve započinje s povezivosti. Naš je plan da u narednih deset godina osiguramo svim europskim kućanstvima gigabitnu povezivost do 2030. godine te želimo da 20 posto vrhunske mikroelektronike bude proizvedeno upravo u Europi“, izjavila je izvršna potpredsjednica Europske komisije za Europu spremnu za digitalno doba Margrethe Vestager.

Orijentacijom na podatke, digitalnu tehnologiju i infrastrukturu koja bi to sve omogućila, program se fokusira na ključna područja među kojima je i umjetna inteligencija. Europska komisija nedavno je stavila u pogon i prvo superračunalo imena Vega. To je samo jedno od nekoliko superračunala velikih kapaciteta koja će stvoriti nove mogućnosti za natjecanje u visokotehnološkom gospodarstvu te pomoći europskim istraživačima i industriji da ostvare napretke u mnogim poljima kao što je medicina ili borba protiv klimatskih promjena.

Umjetna inteligencija ima mnoge blagodati za održivu Europu, a to je Europska komisija višestruko prepoznala. Od bolje zdravstvene zaštite, sigurnijeg prometa pa sve do učinkovitije i jeftinije proizvodnje. Tako je još jedan od glavnih ciljeva narednog desetljeća, uložiti u ovo područje 20 milijardi eura te proizvesti više od 25 posto svih industrijskih i osobnih uslužnih robota na svijetu unutar granica EU-a.

Plan za povjerenje i sigurnost

Međutim, povjerenje građana u korištenje umjetne inteligencije krucijalno je za njezin razvoj. Zato Europska komisija nizom mjera predlaže poticanje izvrsnosti pri upotrebi umjetne inteligencije te sugerira fleksibilna pravila kao jamstvo sigurnosti i poštovanja temeljnih prava građana.

Europska komisija predstavila je prijedlog regulatornog okvira za umjetnu inteligenciju i za nju novi koordinirani plan u 2021. godini koji će se u narednom desetljeću provoditi u djelo, ali u suradnji s državama članicama. Novi strateški okvir za umjetnu inteligenciju prvi je pravni okvir za UI te se sastoji od ključnih mjera za pretvaranje EU-a u održivu, sigurnu i pouzdanu cjelinu kojom će učvrstiti vodeći položaj u području napredne tehnologije.

Digitalna transformacija | Autor : Shutterstock Foto: Shutterstock Margrethe Vestager

Plan definira mnoge razine umjetne inteligencije. Ukratko, suočena s brzim tehnološkim razvitkom umjetne inteligencije u koje sve više država ulaže velika novčana sredstva, EU se mora pozabaviti prednostima umjetne inteligencije i potencijalnim visokim rizicima koje predstavlja za sigurnost i temeljna prava stanovnika država unutar Unije. Plan će ujedno upotpuniti i Uredba o strojevima, odnosno sigurnosna pravila kako bi se povećalo povjerenje korisnika za novu generaciju proizvoda koji slijedi. Ova uredba također unijet će pravne jasnoće i smanjiti administrativni teret te troškove jer će se sva dokumentacija provoditi u digitalnim formatima.

„Ovo su važni propisi kojima Unija predvodi razvoj novih globalnih normi koje će biti jamstvo povjerenja u umjetnu inteligenciju“, komentira izvršna potpredsjednica za Europu spremnu za digitalno doba Margrethe Vestager.

Pristup koji se temelji na procjeni rizika

EU mora djelovati jedinstveno kako bi maksimalno iskoristila prednosti umjetne inteligencije i kako bi minimalizirala potencijalne rizike, a kako ovo područje nudi mnoge izazove, nužni su regulacijski propisi. Uredbom o umjetnoj inteligenciji Europljanima se pruža povjerenje za sve što umjetna inteligencija nudi. Tako se definiraju i uspostavljaju fleksibilna pravila za razvoj i tržišnu upotrebu sustava koji se baziraju na potencijalnim rizicima upotrebe umjetne inteligencije. Konkretno, sugeriraju se mjere ulaganja uz niz zahtjeva za pouzdano korištenje i transparentnost prema korisnicima kako bi se pružila sigurnost i poštivanje temeljnih prava građana.

„Postavljaju se obveze strogog nadzora korištenja visoko rizičnih sustava umjetne inteligencije. Tako ih zovemo jer u velikoj mjeri utječu na naš život. Govorimo o umjetnoj inteligenciji koja se koristi, primjerice, za filtriranje životopisa u sustavu pri prijavi za posao ili sveučilište, ili za programe  u vozilima sa sistemom samoupravljanja ili medicinskim uređajima koji mogu biti rizični za sigurnost,“ nadodaje Vestager.

Digitalna transformacija | Autor : Shutterstock Foto: Shutterstock

Klasifikacija rizika temelji se na predviđenoj namjeni umjetne inteligencije te ovisi o funkciji koju obavlja sustav UI-ja. Zato Komisija u svom prvom pravnom okviru predlaže i nova pravila kako bi se osiguralo da se u EU-u upotrebljavaju sigurni, transparentni i etični sustavi umjetne inteligencije pod ljudskim nadzorom.

Konkretno, u četiri sektora rizika selektirat će se razni sustavi koji će morati proći ocjenjivanje kako bi bili u skladu sa zahtjevima te će se odrediti u kojem su sektoru rizika. U neprihvatljiv rizik tako će spadati sustavi koji imaju prijetnju sigurnosti i koji mogu utjecati na korisnikovo ponašanje, a u visok rizik razne tehnologije koje koriste umjetnu inteligenciju koja se upotrebljava za ocjenjivanje, selekciju, ili provođenje zakona nad građanima. Primjerice, svi sektori u pravosuđu, kadrovskom upravljanju te osnovnim privatnim ili javnim uslugama. Za ovaj tip sustava vrijedit će stroge obveze prije stavljanja na tržište te zahtjevni procesi procjene kvalitete. U ograničene rizike tako će spadati sustavi s umjetnom inteligencijom u kojima se treba naglasiti transparentnost prema korisniku, kao što su npr. chatbotovi, a u minimalne rizike kategorije poput videoigara i filtri za neželjenu e-poštu za čiju upotrebu rizičnost prava i sigurnosti građana ne postoje.

Vizija za budućnost

Za nadzor visokorizičnih UI sustava dobavljači će tako morati uvesti dodatne mjere provedbe ispitivanja kvalitete i rizika, a sve provedbe pravila i izradu standarda za UI koordiniralo bi za to krovno tijelo, Europski odbor za umjetnu inteligenciju. Njegova svrha bila bi usmjerena i prema olakšanju provedbe iz plana i Uredbe te prikupljanje stručnog znanja koje bi vodilo k standardizaciji svih aktivnosti.

Kako bi Europa ostala digitalno konkurentna, Komisija se obvezala poticati inovacije u razvoju i korištenju tehnologije umjetne inteligencije u svim sektorima. Cilj transformacije EU-a u digitalnu uniju vidi se osim u stvaranju poticajnih uvjeta za razvoj i primjenu umjetne inteligencije, i u poticanju izvrsnosti u tom sektoru, od laboratorija do tržišta i stavljanju umjetne inteligencije u službu građana.

Digitalna transformacija | Autor : Shutterstock Foto: Shutterstock Margrethe Vestager

Europska unija već financira razne projekte u području umjetne inteligencije u raznim sektorima te to planira nastaviti. Jedan od njih je i projekt CDAC koji je pridonio razvoju inovativnih tehnologija koje su u Europi pomogle mnogim pacijentima koji su doživjeli moždani udar. WeVerify je tako još jedan financirajući projekt, tj. verifikacijski sustav za internetski preglednik koji suzbija dezinformacije i pomaže građanima u provjeri vjerodostojnosti informacija na internetu.

U okviru svih aktivnosti Komisija planira omogućiti i dodatne mreže centara izvrsnosti poradi razmjene znanja i stručnosti te razvoja suradnje, centre za testiranje i eksperimentiranje te jedinstvene centre putem kojih poduzeća mogu dobiti tehnička znanja i mogućnosti za eksperimente. Planira se uspostaviti i platforma „UI na zahtjev“ koja bi služila kao središnja zbirka znanja, razvojnih alata ili softverskih okvira za industriju ili javni sektor. Pristup ovakvim podacima bitan je čimbenik u izgradnji UI sustava visokih performansi koji je potpomognut raznim inicijativama, poput EU strategije za kibernetsku sigurnost i zakona o digitalnim uslugama i tržištima te upravljanja podataka.

„Iako Europa možda nije bila lider u posljednjem valu digitalizacije, ima sve što je potrebno da provede sljedeću. Umjetna inteligencija integrirat će se u digitalne tehnologije i industrije poput proizvodnje, čiste energije i zdravstva, a tu Europa najviše briljira. Da bi Europa bila još konkurentnija u budućnosti, moramo ulagati odmah. U ljude, u tehnologiju, ali i infrastrukturu kako bismo izgradili povjerenje koje će ljudima dati povod da se više koriste tehnologijom“, zaključuje izvršna potpredsjednica Margrethe Vestager.

Sadržaj nastao u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj.

Christian Eriksen
Josip Vincelj
Naš priznati kardiolog objasnio što se dogodilo s Dancem Eriksenom: Da je infarkt, osjetio bi bol...
PPD
ENERGETSKA UČINKOVITOST
Najbolji savjeti za uštedu energije: Ugasi i iskopčaj te sačuvaj planetu i novac