Ako Hillary Clinton u studenom bude izabrana za predsjednicu Amerike, to će biti prekretnica u svjetskoj politici. Naime, iako trenutačno čak 11 žena obnaša funkciju predsjednice neke države, nikada se do sada nije dogodilo da na čelu najmoćnije svjetske sile bude žena.
A Hillary, koja je prema Gallupovu istraživanju više od 20 godina miljenica Amerikanaca, ima sve šanse da to i postane. Punu potporu Hillary ovih je dana pružila Michelle Obama koja je svojim govorom na konvenciji demokrata u Philadelphiji zadivila svijet. Govor, u kojem je prva dama Amerike između ostaloga rekla kako je upravo zbog Hillary i njezinim kćerima, kao i svoj drugoj američkoj djeci, danas potpuno prihvatljiva činjenica da žena može biti predsjednica SAD-a, zahvaljujući društvenim mrežama u svega je nekoliko sati pregledan više milijuna puta.
Ugledni časopis Forbes godinama objavljuje listu 100 najmoćnijih žena svijeta, a na njoj već šestu godinu zaredom prvo mjesto zauzima njemačka kancelarka Angela Merkel. Ako postoji ijedan vođa koji je u stanju prkositi egzistencijalnim ekonomskim i političkim izazovima Europske unije, to je svakako Merkel koju s trona najmoćnije žene svijeta nije uspjela skinuti ni izbjeglička kriza.
Iako su mnogi u odluci Njemačke da ponudi bolji život više od milijunu imigranata iz Sirije i drugih muslimanskih zemalja vidjeli skori kraj Angele Merkel, ona je i dalje uživa popularnost o kojoj većina europskih lidera može samo sanjati. U prilog joj idu i brojke. Njemački je državni proračun u prošloj godini zabilježio rekordni višak od 12,1 milijardu eura pa postoje dobre šanse da Merkel u jesen 2017. izbori još jedan mandat.
Visoko 12. mjesto na Forbesovoj listi najutjecajnijih žena svijeta ove je godine zauzela Park Geun-hye, predsjednica Južne Koreje, poznatija kao kći bivšeg predsjednika Parka Chung-heeja. Ona se u kampanji predstavljala kao “nesebična kći Koreje” koja se nikada nije udala, po zanimanju je inženjerka elektrotehnike, a prije no što je postala predsjednica, odslužila je pet mandata u parlamentu.
Iako se očekivalo da će žena na čelu države u kojoj je seksizam izrazito izražen donijeti napredak, njezini kritičari tvrde da nije unijela nikakve pomake. Dapače, tvrdi se da je za njezina mandata gospodarstvo oslabjelo, izvoz je pao, a dug kućanstava porastao.
Slijedi je novoizabrana predsjednica Tajvana Tsai Ing-wen, koja je do izbora bila čelnica Demokratske napredne stranke koja se zalaže za neovisnost od Kine. Oni koji je poznaju tvrde da je fleksibilna i praktična i da ima dobre pregovaračke sposobnosti koje će joj itekako trebati budući da se odmah našla na meti kineskih novinara.
Čileanska predsjednica Michelle Bachelet i dalje vlada jednom od najprosperitetnijih zemalja Južne Amerike. Ovo joj je drugi mandat (prvi je put Čileom predsjedala od 2006. do 2010.). U kampanji je obećala provesti da će 50 reformi, a većinu je provela već u prvih 100 dana. Popularnost joj je poljuljala afera u koju je uključen njezin sin Sebastian Davalos koji je optužen da je iskoristio svoj utjecaj i sredio kredit supruzi koja je optužena i za utaju poreza.
Visoko 19. mjesto na Forbesovoj listi zauzima talijanska političarka Federica Mogherini koja je nedavno bila uključena u rješavanje „najdramatičnije krize našeg vremena“ u Siriji i Libiji.
Lista najmoćnijih žena svjetske politike nezamisliva je bez 90-godišnje kraljice Elizabeta II., koja je u rujnu prošle godine postala najduže vladajući monarh u više od 1200 godina dugoj britanskoj povijesti.Na Forbesovoj listi najutjecajnijih žena u 2016. visoko 46. mjesto zauzima i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Tu su i Bidya Devi Bhandari, predsjednica Nepala, Dalia Grybauskaite, predsjednica Litve koju nazivaju željeznom lady Baltika, liberijska predsjednica Ellen Johnson-Sirleaf, Ameenah Gurib-Fakim, predsjednica Mauricijusa, te Peng Liyuan, kineska prva dama koja dolazi iz šoubiznisa.
Prema izboru časopisa Time, na listi najutjecajnijih žena svijeta nalaze se i izraelska političarka Golda Meir, Indira Ghandi, bivša indijska premijerka i jedna od vodećih lidera u pokretu nesvrstanih, zatim Benazir Bhutto, prva premijerka Pakistana, smrtno stradala 2007. u samoubilačkom bombaškom napadu, Eleanor Roosevelt, američka socijalna aktivistica i supruga nekadašnjeg predsjednika SAD-a Franklina Roosevelta, te Margaret Thatcher, prva premijerka u povijesti Velike Britanije. Željezna Lady, kako su je zvali, danas je simbol najvećeg političkog uspjeha i priznanja koje je jedna žena zaslužila.
Evita Peron, žena argentinskog predsjednika Juana Dominga Perona i prva dama Argentine od 1946. do smrti 1952., bila je ljubimica argentinskog naroda i među najpopularnijim političkim vođama u povijesti. Aktivno je sudjelovala u kampanjama , zagovarala je prava siromašnijih i slabijih, ali se uvijek zdušno borila i za jednaka prava žena i muškaraca.
Miljenice javnosti bile su i Jackie Kennedy s kojom danas nerijetko uspoređuju Michelle Obama te tragično preminula princeza Diana koju mnogi Britanci do danas nisu zaboravili. Zbog njezina humanitarnog rada Dianu su prozvali „kraljicom srca“.
>> 9 točaka plana protiv terora njemačke kancelarke Merkel
Najkorumpiranija osoba na americkoj politickoj sceni.