Hrvatska će drugi put u povijesti biti domaćin Svjetskog rukometnog prvenstva. I dok je 2009. bila samostalan domaćin, ove godine podijelit će domaćinstvo s Danskom i Norveškom. Najviše utakmica, 65 posto, bit će odigrano u Hrvatskoj, najviše u Zagrebu, koji će biti domaćin dvije skupine prvog kruga, jedne skupine drugog kruga, dvije utakmice četvrtfinala i jedne utakmice polufinala. Zanimljivo je da će Danska treći put ugostiti ponajbolje svjetske reprezentacije, a Norveška prvi put, nakon što je 2008. godine bila domaćin Europskog prvenstva.
Švedska pet puta domaćin
Najviše domaćinstva svjetskih prvenstava ima Švedska, čak pet puta. Slijede Francuska (tri), Danska (tri), bivši DDR (dva) bivši ČSSR (dva), bivša Zapadna Njemačka (dva), Egipat (dva), Njemačka (dva) i Hrvatska (dva). Od 25 svjetskih predstava izvan Europe bili su domaćini samo Afrika (triput) i Azija (dvaput). Nijedno Svjetsko prvenstvo nije održano u Sjevernoj ili Južnoj Americi te Australiji. Prvi put Svjetsko rukometno prvenstvo igralo se izvan Europe tek 1997., kada je domaćin bio Japan.
Domaćini SP-a ukupno su osvojili samo 11 medalja i čak četiri četvrta mjesta. Po toj statistici domaćinstvo se nije baš uvijek isplatilo. Najuspješniji domaćin svjetskih prvenstava je Francuska. Oni su triput bili domaćini, a dvaput su osvojili zlato, 2001. i 2017. godine. Na prvom SP-u koji su organizirali, 1970. godine, ispali su u prvom krugu. Koban je bio poraz od tada jake Rumunjske u Parizu (9:12). Svjetski naslov kao domaćini osvojili su još samo Šveđani, na prvom Svjetskom prvenstvu 1954., Nijemci 2007. te Španjolci 2013. godine. Švedska je od pet domaćinstva čak četiri puta igrala u polufinalu. Pored zlata 1954. godine, osvojila je jednu broncu, 1993., te dva četvrta mjesta – 2011. i 2023. Uz ova četiri domaćina još su samo Hrvatska, bivši ČSSR, bivši DDR i Katar osvajali medalje. Mi smo kao domaći bili drugi 2009. godine, kada su nas u finalu pobijedili Francuzi.
Uglavnom domaćinstva uzimaju one zemlje koje misle da će njihova reprezentacija uz pomoć gledatelja doći do same završnice. Neke su zemlje domaćinstvima pokušale popularizirati ovaj sport u svojoj zemlji, primjerice Švicarska 1986., Island 1995., Japan dvije godine poslije, Egipat 1999. te Portugal 2003. godine. U posljednje 24 godine samo dvaput domaćin nije došao do polufinala – Portugal 2003. i Egipat 2021. godine.
– Domaćinstvo nosi prednost, ali i veliku dozu pritiska. Ako nisi pravi, taj pritisak domaćinstva može biti koban. Jednostavno izgoriš. To se Hrvatskoj dogodilo 2018. godine, kada smo bili domaćini Europskog prvenstva. Pred punim tribinama i uz sjajnu atmosferu u Splitu pobijedila nas je u prvom krugu Švedska. Taj poraz ostavio je dubok trag i kada je trebalo u drugom krugu protiv Francuske pobijediti i ući u polufinale, nije bilo koncentracije ni snage, noge su pokleknule i prilika je otišla u nepovrat. Treba biti mudar i kao domaćin iskoristiti pozitivnu atmosferu s tribina koje znaju itekako dobro pogurati kada treba – rekao je Vlado Stenzel, trener koji je s reprezentacijom bivše Jugoslavije bio olimpijski prvak 1972. te s Njemačkom svjetski prvak 1978. godine.
Lovimo drugo zlato
Što se tiče broja naslova svjetskog prvaka, nakon ovog SP-a Francuska će ostati na vrhu. Naime, ima dvije zlatne medalje više od Švedske i Rumunjske. Mogu joj se približiti Šveđani ako osvoje naslov, dok se Rumunjska nije ni kvalificirala na ovaj SP. Zanimljivo je da Francuska i Švedska imaju za sada jednak broj osvojenih medalja na svjetskim prvenstvima – svaka reprezentacija po 12 medalja. Hrvatska je na tablici osvajača medalja osma i tu će ostati i ako ne osvoji medalju. Ako pak osvoji zlato, priključila bi se onim zemljama koje već imaju po dva naslova – Njemačkoj, Rusiji i Španjolskoj. U tom slučaju popela bi se čak na peto mjesto svih vremena.
Igra hrvatske rukometne reprezentacije je dosadna i nezanimljiva, a navijači su nam gori od nogemtnih kad ih vodi dijaspora