Bio je to na neki način opet vikend Međugoraca, ovaj put u Varaždinu. Od tri hrvatska boda za pobjedu nad Kazahstanom u četvrtfinalu Davisova kupa, tenisači iz Međugorja donijeli su dva i pol.
Ivan Dodig (s Nikolom Mektićem) pola u paru i Marin Čilić u pojedinačnim dvobojima cijela dva boda. I dok je Marinova pobjeda nad Popkom bila više rutinska, silina kojom je svladao opasnog Kukuškina (prepustivši mu samo tri gema) i tako Kazahstancima izbrisao i posljednju nadu ući će u anale.
– Mislim da je ovo bio jedan od boljih, ako ne i moj najbolji meč u Davisovu kupu. Pogotovu što sam igrao na zemlji, protiv kvalitetnog suparnika koji je u petak pokazao uistinu sjajnu igru protiv Borne. Unatoč velikoj prednosti, i nakon prvog i nakon drugog seta bio sam maksimalno usredotočen na svaki poen, ništa nisam prepuštao slučaju, znajući njegovu mogućnost da se vrati u meč i krene fantastično. Zato sam presretan zbog ove pobjede, a ona mi je i veliki pokazatelj za nastavak zemljane sezone.
Za finale ćemo se u rujnu boriti protiv SAD-a s kojim imamo 4-0 u pobjedama?
– Amerikanci sada nastupaju s jednom novom postavom, oslonili su se na jake singl igrače Isnera, Querreya i Socka, sva su trojica u samom vrhu (Isner 9., Querrey 14., Sock 16. – op. a.), tako da možemo reći da su jedna od najjačih reprezentacija ove godine u Davisovu kupu. Svakako će biti neugodni suparnici, ali opet, mi znamo svoje mogućnosti, svoju kvalitetu. No morat ćemo biti složni, zdravi, maksimalno motivirani i u pravoj formi ako želimo ući u finale. Mislim da će to biti veliki teniski spektakl, pogotovu zato što će se održati u Hrvatskoj. Vjerujem da će ljubitelji tenisa i sporta pohrliti na taj meč i podržati našu momčad.
Gdje ćemo ih dočekati i na kakvoj podlozi?
– Najbitnije je da pobijedimo, a sad, gdje će to biti... Razgovaramo o tome i još ćemo razgovarati. Razmišljanja idu u smjeru da igramo na zemlji, ipak smo mi odrasli na toj podlozi, a Amerikanci na betonu. E, sad je pitanje igrati na otvorenome ili u dvorani. Ali ne treba se žuriti s tom odlukom, imamo vremena do 30. travnja. Izabrat ćemo ono što bi nam najviše odgovaralo.
Što vi kažete o ideji da se igra u pulskoj Areni ili na nekom stadionu – Poljudu ili Rujevici?
– Pa to bi bilo čudesno, možda jedan od najvećih spektakala od postojanja Hrvatske. Meč protiv Amerikanaca na jednoj takvoj lokaciji bio bi, vjerujem, pozivnica svim ljubiteljima sporta i tenisa. Bio bi to teniski spektakl za pamćenje, posebno ako bismo mi još i pobijedili.
Opravdali ste autoritet trećeg tenisača svijeta, može li se dogoditi da se do rujna pomaknete još koju poziciju i možda zgrabite broj jedan?
– Ne želim se previše opterećivati time i postavljati neke imperative, ali to mi je svakako jedan od ciljeva u karijeri. Iako je konkurencija doista žestoka. Usredotočen sam prije svega na svoj napredak, s njim će doći i naslovi i plasman. Samo neka me posluži zdravlje i da prođe ova ozljeda lijevog zgloba koju vučem iz Miamija.
Možete li nam malo objasniti svoje planove za budućnost kad je u pitanju Davisov kup?
– Svih ovih godina bio sam na raspolaganju reprezentaciji i igrao sam gotovo svaki susret. No, kad bismo osvojili “salataru”, više bih se usredotočio na sebe i više ne bih bio na raspolaganju za svaki meč. No vidjet ćemo što će vrijeme donijeti. Prošlogodišnji meč protiv Kolumbije, iako je bio daleko od svih događanja, sjajno mi je došao za moje mečeve i turnire tako da ne želim biti isključiv. No, ako odemo do kraja, htio bih više slobode za svoj raspored.
A ako prođe novi format?
– To je onda druga stvar, stvari se stubokom mijenjaju. Onda ne bismo uopće igrali tijekom godine, nego samo taj turnir na kraju sezone, čak i iza Mastersa, što je samo jedan tjedan, čak i ako odemo do kraja. To onda ne bi bilo ni toliko tjelesno opterećenje, pa bi i moje razmišljanje bilo potpuno drugačije. Vidjet ćemo.
Mi smo već imali jedno slično natjecanje, Svjetski kup u Düsseldorfu, koje je neslavno propalo. Odakle nam jamstva da ovo neće završiti na isti način. Kako vi igrači gledate na to?
– Organizatori tog mogućeg natjecanja planiraju uložiti oko tri milijarde američkih dolara u sljedećih 25 godina tako da se radi o ozbiljnom projektu. Vjerujem da novi format može podignuti tenis na jednu višu razinu. Mi smo 2016. igrali finale Davisova kupa, ali benefiti za naš savez nisu bili posebno značajni. Države dobivaju malo, puno manje od mogućnosti ITF-a koji ima značajne sponzore. I zato se ili mora promijeniti format ili se moraju promijeniti pravila raspodjele financijskog kolača tako da i mali savezi poput našeg mogu i s, recimo, polufinalom ostvariti puno veću zaradu. Onda bismo mogli više investirati u mlade tenisače i tenisačice.
Čini se da ste na zemlji puno bolji nego što i sami mislite. Kako će biti ove godine?
– U svaki turnir ulazim da odem što dalje, po mogućnosti da ga osvojim. Odlično sam raspoložen uoči početka zemljane sezone, ali opet svjestan sam koliko su neki igrači jaki na zemlji i posebno motivirani, koliko je konkurencija jaka. No moglo bi biti ugodnih iznenađenja...
Negledam Čilića odkad je prodao finale Davisovog cupa u Zagrebu.....