U razgovoru za Večernji list predsjednik Kosova Hashim Thaçi otvoreno je govorio o osnivanju Zajednice općina sa srpskom većinom, o mogućim sukobima Albanaca i Srba, mogućem padu kosovske vlade zbog bojkota srpskih ministara... Odlučan je u tome da Kosovo pod svaku cijenu stvori svoju vojsku. Isto tako, Thaçi je obećao da će Hrvati uskoro dobiti zastupničko mjesto u kosovskom parlamentu.
Zašto odbijate osnivanje Zajednice srpskih općina koje su dogovorene između Kosova i Srbije uz posredovanje Bruxellesa. Kosovska vlada najavila je uhićenja u slučaju jednostranog proglašenja?
Nije istina da mi odbijamo stvaranje Zajednice općina sa srpskom većinom. Kosovo je vjerno svim međunarodnim obavezama, obuhvaćajući ovdje i Prvi sporazum između Kosova i Srbije, koji je potpisan 19. travnja 2013. Prije nekoliko dana složili smo se da menadžerski tim počne sastavljati nacrt statuta Zajednice općina sa srpskom većinom, naravno u tijesnoj suradnji s vladom Kosova i uz pomoć Misije za europsku sigurnost i suradnju (OEBS) na Kosovu. Zajednica općina sa srpskom većinom bit će formirana u potpunom skladu s ustavom Kosova i kosovskim zakonima. Ovo nije samo naš stav. I visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini stavila je na znanje da će to biti legalni okvir za osnivanje Zajednice općina. Zajednica općina sa srpskom većinom ne može biti treća razina vlasti niti može imati izvršne nadležnosti, a ne može ni biti osnova za stvaranje posebnog srpskog političkog entiteta na Kosovu.
Strahujete li od moguće eskalacije sukoba između Albanaca i Srba dođe li do proglašenja Zajednice srpskih općina?
Nema i ne može biti sukoba na Kosovu između Albanaca i Srba. Nije bilo takvih konflikata ni u najtežim ratnim godinama. Mi smo ratovali s okupatorskom vlašću Srbije, a ne sa Srbima. Inače, svi građani Kosova trebaju poštovati ustavni red i zakone Kosova. U tom kontekstu vjerujem da će u idućim danima prevladati razum kod srpskih političara i da neće biti jednostranih poteza u vezi s proglašenjem Zajednice općina sa srpskom većinom. Takav bi akt samo zakomplicirao proces sastavljanja statuta Zajednice.
Hoće li najava izlaska srpskih ministara iz vlade Kosova značiti i pad vlade i nove parlamentarne izbore?
Bojkotiranje vlade Kosova od Srpske liste štetno je za sve, i za same srpske političare i građane. Svi mogući problemi u tom aspektu trebaju se riješiti unutar kosovskih institucija. Zapravo, i u prošlom mandatu vlasti na Kosovu u dva je slučaja Srpska lista izašla privremeno iz skupštine i vlade Kosova i ta politika nije donijela ništa dobro za srpske građane Kosova.
Zašto je kosovska policija uhitila direktora ureda vlade Srbije za Kosovo Marka Ðurića?
Kosovska policija zaustavila je srpskog dužnosnika jer je ilegalno boravio na sjeveru Kosova, on je ušao iako nije od kosovskih organa dobio potrebnu dozvolu. Nažalost, to nije bio prvi put da je on ilegalno boravio na Kosovu. Želimo li napredovati zajedno, kao dvije države, prema normalizaciji odnosa, moramo do kraja poštovati bruxelleske sporazume, obuhvaćajući tu i procedure organiziranja službenih posjeta Kosovu i Srbiji.
Dobili ste ultimatum od Bruxellesa da se u roku od četiri mjeseca dogovorite sa Srbijom. Je li to realan rok i što će se dogoditi ne uspijete li postići dogovor u tom roku?
Nije to bruxelleski ultimatum. Naša i srpska strane dogovorile su rok u kojem se treba pripremiti prvi nacrt statuta Zajednice općina sa srpskom većinom. Mi smo kao Kosovo spremni napredovati brzo u pravom smjeru, uvijek poštujući to da će se Zajednica općina sa srpskom većinom stvoriti u skladu s principima o kojima sam ranije govorio.
Vjerujete li da ćete se uspjeti dogovoriti s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem o konačnom rješenju kosovskog problema s obzirom na to da on uvijek diže tenzije?
Uvjeren sam da se vrijeme konflikata, neslaganja i tenzija u odnosima između Kosova i Srbije treba završiti. S druge strane, pitanje Kosova je riješeno jednom zauvijek, misijom kojom je rukovodio predsjednik Ahtisaari u razdoblju od 2005. do 2007. godine.
Kosovo je nezavisna država. Srbi na Kosovu manjinska su zajednica, imaju zajamčena prava koja su posebna i neusporediva s pravima neke druge manjinske zajednice u Europi.
Normalizacija odnosa između Kosova i Srbije dužnost je ove generacije, to je obaveza prema građanima na Kosovu i u Srbiji, to je osnovni uvjet da Kosovo i Srbija uđu u EU.
Kako komentirate tvrdnje Aleksandra Vučića da mu je predsjednik Rusije Putin obećao čak i vojnu pomoć kako bi zaštitio Srbe na Kosovu?
Najbolja zaštita Srba na Kosovu osigurana je ustavom Kosova, kosovskim zakonima i suradnjom između albanskih i srpskih političara, kako u skupštini i vladi Kosova, tako i na lokalnoj razini, u općinskoj vlasti. Što se tiče vojne zaštite, svi mi znamo kakve je posljedice ostavio rat na Kosovu 1998.-1999. godine.
Kako komentirate optužbe iz Beograda da više čak i ne skrivate da je glavni cilj vašeg političkog djelovanja, i ranijeg i sadašnjeg, stvaranje velike Albanije?
Nemamo nikakvu skrivenu agendu niti smo je ikada imali. Naše težnje od pada Berlinskog zida i rušenja komunizma bile su da Kosovo postane slobodna i demokratska zemlja, koja će odlučivati o svojoj sudbini, postajući nezavisna država. Na kraju, ova bi država trebala postati članica UN-a, NATO-a i EU.
Kako ocjenjujete opće stanje na Kosovu 10 godina nakon proglašenja neovisnosti?
Mislim da smo mnogo toga postigli, onoliko koliko su nam okolnosti dopustile. Kosovo ima stabilnu demokraciju, ima najviši privredni razvoj u regiji, ima moderan ustav kojemu je naglasak na ljudskim pravima i zaštiti manjinskih zajednica. Ali, ni mi ni naši međunarodni prijatelji nismo mogli predvidjeti u zimu 2008. godine da ni nakon deset godina nakon neovisnosti neće biti jedinstva unutar EU što se tiče države Kosovo i da se Kosovo neće moći učlaniti u UN. Zatim, i Europa i svijet puno su se promijenili u međuvremenu. Na gore, moram dodati. Ali siguran sam da će Kosovo kao država dalje napredovati.
Hoće li Kosovo imati svoju vojsku?
Da, svakako. I ovdje o neophodnosti stvaranja oružanih snaga Kosova postoji konsenzus među nama na Kosovu i između nas i NATO-a. Pitanje je kako ćemo izvršiti transformaciju Sigurnosnih snaga Kosova (BSK) u oružane snage Kosova: izmjenom ustava ili amandmanima na Zakon o BSK.
Kada očekujete da bi Kosovo konačno moglo postati članica UN-a?
Nije zahvalno govoriti o vremenskim rokovima, ali mislimo da bismo se mi nakon potpisivanja pravno obvezujućeg sporazuma između Kosova i Srbije, a nadamo se da će se to dogoditi tijekom ove godine, trebali prijaviti za članstvo u UN-u. Ovaj sporazum i normalizacija odnosa između Kosova i Srbije trebali bi osigurati ulazak Kosova u UN.
Kako ocjenjujete suradnju Kosova i Hrvatske?
Ponosni smo što imamo sjajne odnose s Hrvatskom. Mnogo toga povezuje Kosovo i Hrvatsku u gorkoj prošlosti. Zatim, i mi i Hrvatska vodili smo obrambeni rat i na kraju postali nezavisne države. Radujemo se svakom napretku Hrvatske koja je sada već nekoliko godina dio NATO-a i EU. Vjerujem da ćemo joj se ubrzo tu pridružiti. Mislim da možemo više učiniti na trgovinskoj i privrednoj suradnji dviju država.
Nedavno ste pokrenuli inicijativu kako bi hrvatska manjina dobila zastupnika u kosovskom parlamentu. Hoće li to biti uskoro?
Mislim da treba omogućiti zastupljenost Hrvata u kosovskom parlamentu jednim zagarantiranim zastupničkim mjestom. Za to treba izmijeniti ustav i spreman sam tu dati svoj doprinos.
Veliko je pitanje da li će i tada, osim ako se jako ne promjene njihovi političari.