Nakon što je turski predsjednik Erdogan žestoko napao kosovskog premijera Ramusha Haradinaja optuživši ga da štiti one koji su izveli državni udar poručivši da će to skupo platiti te da radi u interesu Amerikanaca koji su ga postavili i kontroliraju ga, gotovo svi mediji koji su pod utjecajem Erdogana napali su kosovskog premijera ne birajući sredstva i način da ga kompromitiraju i omalovaže.
Sukob između kosovskog premijera i Erdogana izbio je nakon što je Haradinaj smijenio ministra unutrašnjih poslova Kosova Flamura Sefaja i ravnatelja tajne službe Dritona Gashija, nakon uhićenja i izručenja Turskoj šestorice turskih državljana zaposlenih u Koledžu “Mehmet Akif” na Kosovu.
Uhićeni su na Kosovu zbog povezanosti sa školama koje financira pokret Fethullaha Gulena kojeg Ankara okrivljuje za neuspjeli pokušaj državnog udara 15. srpnja 2016. i smatra terorističkom organizacijom.
U obranu Haradinaja stao je zamjenik premijera Kosova Fatmir Limaj koji je odgovorio Erdoganu kazavši da Kosovo nije ničiji vazal i da predsjednika kosovske vlade Ramusha Haradinaja može smijeniti samo narod koji ga je izabrao.
Medijski napadi iz Ankare
Odmah nakon toga, turski su mediji krenuli u opći napad i blaćenje Haradinaja predstavljajući ga kao čovjeka koji pije alkohol, negira da je musliman i prekomjerno troši novac.
Turske dnevne novine Yeni Akit objavile su veliku priču o Haradinaju a posebnu pažnju posvetile su tome da kosovski političari svoju djecu školuju u školama koje pripadaju tom Gulenovu pokretu FETO i navode da, osim Haradinajeva sina, te škole pohađaju i djeca predsjednika parlamenta Kadrija Veselija i ministra gospodarstva Besima Bekaja.
List, međutim, ne spominje da je istu školu prošle godine završio sin predsjednika Kosova Hashima Thaçija, s obzirom na to da mediji tvrde da je on znao za izručenje šestorice turskih državljana.
Turski list išao je dosta nisko i uvredljivo te je pišući biografiju Haradinaja napisao kako je, prije nego što je došao na Kosovo sa Zapada, bio tjelohranitelj u jednoj diskoteci, a zatim tijekom rata i jedan od glavnih zapovjednika OVK-a, podsjećajući da je izvjesno vrijeme proveo u haškom zatvoru, ali je oslobođen optužnice da je tijekom rata činio zločine nad Srbima i drugim nealbanskim stanovništvom na Kosovu.
Također, list ističe da Haradinaj nikada ne bi mogao osvojiti više od 10 posto glasova glasačkog tijela na izborima iako je 2004. postao premijer, što nije dugo trajalo. U listu Yeni Akit tvrde da ga čak i u parlamentu nazivaju pijanicom jer pije alkohol i poznat je kao “premijer skandala”, navodeći kako je Haradinaj na odmoru u Švicarskoj potrošio 68 tisuća eura, a stanovnici Kosova žive u siromaštvu.
“Na pitanje odakle mu kuća, Haradinaj odgovara da su je sagradili njegovi ratni drugovi”, navodi se u tekstu i dodaje da kosovski premijer ima i kuću koju je iznajmio nekim turskim zakupcima za kliniku za 6000 eura mjesečno.
Otvorena Pandorina kutija
Između ostalog, turski list osvrće se i na Haradinajeve izjave o religiji podsjećajući da je jednom rekao da je rođen kao musliman, ali da ne zna zašto, te da nikada u životu nije bio u džamiji. Spominje se i njegovo odbacivanje Erdogana, kada je rekao da on “nema bratskog turskog lidera”.
Opći napad na Haradinaja i njegova diskreditacija došli su isključivo zbog toga što on ne želi biti poput člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića koji Erdogana smatra svojim predsjednikom. Također, Haradinaj se protivio izjavi Erdogana tijekom posjeta Prizrenu 2013. godine kada je rekao da je “Kosovo Turska”.
Naime, Haradinaj želi da Kosovo bude samostalna i neovisna sekularna država u kojoj sve vjerske i etničke manjine žive ravnopravno, unatoč činjenici da u toj zemlji živi više od 90% muslimana.
Nakon što je Haradinaj otkrio tajnu operaciju koju su, u koordinaciji s turskom obavještajnom službom, izveli smijenjeni ministar unutrašnjih poslova Kosova Flamur Sefaj i ravnatelj tajne službe Driton Gashi, otvorila se Pandorina kutija i prisilila tursku vlast da priznaju kako to nije prvi put da su turski državljani tajno izručeni Turskoj. Zamjenik turskog premijera Bekir Bozdag rekao je da su slične tajne operacije poput te na Kosovu izvedene u 18 zemalja, među kojima i u nekim balkanskim zemljama, te da je tijekom tih operacija Turskoj izručeno 80-ak turskih državljana koji su povezani s organizacijom Fethullaha Gulena.
Sukob Kosova i Turske koji je znatno zaoštrio odnose između dviju zemalja analitičari vide i kao poruku Washingtona Ankari da na Balkanu, koji Erdogan smatra svojim dvorištem, ne može raditi što želi. Naime, politika Kosova prvenstveno se kroji u Washingtonu, a ovo je packa Sjedinjenih Američkih Država Erdoganu da pazi što radi, pogotovo u vrijeme dok se Turska sve više približava Rusiji.
Kosovari se izborili da od pokrajine postanu kolonija.