Nitko ne zna ne samo koliko će dugo trajati pandemija koronavirusa u turističkoj 2020. godini nego ni koliko će točno stajati Hrvatsku, Italiju, Grčku, Španjolsku... najpopularnije turističke destinacije za odmor na jugu Europe. Hrvatski turizam ove godine spašavaju, između ostalih, i nama tradicionalno vjerni „drive in“ gosti iz Austrije, što je vidljivo i iz najnovijih podataka Hrvatske turističke zajednice. O ovoj više nego borbenoj turističkoj sezoni, za koju je svima posve jasno da će biti kao ni jedna do sada, razgovarali smo s Branimirom Tončinićem, direktorom podružnice Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Austriji.
Austrija je puno pomogla Hrvatskoj uvrstivši je u srpnju na popis sigurnih zemalja. Što je ta vijest značila za hrvatski turizam?
Austrija za Hrvatsku predstavlja jedno od najvažnijih emitivnih tržišta koje se tradicionalno nalazi među top 3 tržišta s kojih inače ostvarujemo najveći turistički promet, odmah iza vodeće Njemačke i Slovenije. Prema dosadašnjim rezultatima u 2020. godini, i u ovim tržišnim okolnostima uzrokovanim globalnom pandemijom, Austrija je i dalje jedno od naših ključnih tržišta. Upravo je zbog toga ova vijest o uvrštenju naše zemlje na popis sigurnih zemalja višestruko važna za cjelokupan hrvatski turistički sektor, a odgovara i stvarnom stanju jer je Hrvatska doista jedna od rijetkih zemalja na Mediteranu u kojoj se realizira turistički promet s mnogih europskih tržišta, što dodatno potvrđuje činjenicu da smo sigurna turistička zemlja. Za daljnji razvoj turističkog promet ključno je da odgovornim ponašanjem i poštovanjem epidemioloških mjera takav status dodatno učvrstimo.
Vjerojatno bi ključan mogao biti jasno odaslan signal Austrijanaca da se Hrvatska ne ubraja u skupinu zemalja Zapadnog Balkana koja je označena kao „rizično područje“ zbog velikog broja zaraženih koronavirusom, a u koju je se u Austriji i šire, uvijek iznova, gura iz neznanja, ali i drugih razloga bez obzira na njeno već sedmogodišnje članstvo u EU?
Hrvatska je, kao ravnopravna članica EU te zemlja predsjedateljica Vijećem EU u prvoj polovici ove godine, sada jasno pozicionirana i potvrđena kao sigurna turistička destinacija na Mediteranu, zemlja koja se strogo drži svih higijenskih, sigurnosnih i zdravstvenih smjernica i odredaba resornih institucija u borbi protiv globalne pandemije.
Nisu li to više čudne lažne vijesti i razna podmetanja u austrijskim medijima, ali i preporuka austrijske vlade na čelu s kancelarom Sebastianom Kurzom svojim građanima da provedu odmor u matičnoj zemlji, što nam je rastjeralo puno gostiju iz Austrije?
Austrijska vlada ulaže znatna sredstva u promidžbu svoje zemlje kao turističke destinacije u zemlji i u inozemstvu, a najviše u Njemačkoj, koja u ovom razdoblju godine za Austriju predstavlja najveće i najvažnije emitivno tržište. Austrijska vlada svojoj je nacionalnoj turističkoj organizaciji (Österreich Werbung) za promidžbu do kraja 2021. godine na raspolaganje dala 40 milijuna eura. Pad turističkog prometa u Austriji u ljetnoj sezoni (svibanj i lipanj) iznosi 73,9% u dolascima i 70,2% u noćenjima. Pad noćenja domaćih gostiju u tom razdoblju iznosi 48,3%, dok pad noćenja stranih gostiju iznosi 81,3%. Najveći pad noćenja (-92,6%) zabilježen je u gradu Beču. Ukupan pad od početka godine do kraja lipnja iznosi 46,0% u dolascima i 36,8% u noćenjima.
Jedan od pokušaja Austrijanaca da zadrže svoje građane u zemlji da ne putuju u Hrvatsku bila je i nedavna lažna vijest u austrijskom dnevnom tabloidu Heute o fekalijama u istarskom Peroju, stara godinu dana, plasirana kao da se to događa ovog ljeta. Kako spriječiti štetu u slučaju pojave takvih netočnih i tendencioznih informacija jer Heute je besplatan list i dođe u ruke brojnih Austrijanaca?
Odmah smo reagirali i poslali e-mail uredništvu „Heutea“ upozorivši ih na pogrešku u izvještavanju o kvaliteti mora u Hrvatskoj, u članku koji su objavili 6. srpnja 2020. godine, i zatražili da netočne podatke isprave i ispravak objave u svom listu, što su i učinili. Također smo ih upozorili da nam takva izvješća o Hrvatskoj kao jednoj od najpopularnijih destinacija za odmor Austrijanaca stvaraju veliku štetu. Poslali smo im i javnu državnu web-stranicu baltazar.izor.hr na kojoj mogu vidjeti objavljene relevantne i ažurirane rezultate ispitivanja kvalitete vode od 27. srpnja ove godine da trenutačno 98,84 posto ispitivanih područja u Hrvatskoj pokazuje izvrsnu, a 0,95 posto vrlo dobru kvalitetu vode. Ali moramo i spomenuti da je većina objava o Hrvatskoj u austrijskim medijima inače pozitivna i afirmativna, a imamo i sjajnu suradnju s turističkim agencijama i turoperatorima u Austriji.
Koliko Austrijanaca trenutačno boravi u Hrvatskoj i na kojim područjima najviše?
Trenutačno u Hrvatskoj boravi oko 40.000 austrijskih turista, i to najviše u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji. Promatramo li dolaske po destinacijama, trenutačno ih je najviše u Rovinju, Poreču, Medulinu, Zadru i Umagu. U dosadašnjem dijelu 2020. godine s ovog smo tržišta ostvarili oko 1,4 milijuna noćenja, što je 34% lanjskog rezultata u istom razdoblju kada smo s tržišta Austrije ostvarili oko 4 milijuna noćenja.
Kakav trend očekujete u kolovozu i rujnu i vodite li posebne kampanje za austrijsko tržište i kakve?
Očekujemo dobre trendove, posebice u kolovozu i prvoj polovici rujna, ali i u posezoni. Kada su u pitanju promotivne aktivnosti, Austrija je među onim tržištima na kojima smo najprije počeli provoditi marketinške i PR aktivnosti koje su imale cilj pozicionirati Hrvatsku kao sigurnu turističku destinaciju. Tijekom vrhunca pandemije, kada putovanja nisu bila moguća, prisutnost smo održavali na društvenim mrežama, a čim su se stekli prvi uvjeti za putovanja krenuli smo s promocijom na nama najvažnijim tržištima. Tako je još od krajalipnja na tržištu Austrije aktivna velika promotivna kampanja „Vacation you deserve is closer than you think“, a trenutačno se vrlo intenzivno promoviramo i putem Google tražilice. Pritom imamo dva pristupa u promociji. Jedan pristup uključuje marketinšku kampanju u sklopu koje plasiramo pozivne i inspirativne poruke, dok drugi pristup uključuje informativnu kampanju u sklopu koje ciljano plasiramo sve relevantne podatke i činjenice koje turistima potvrđuju da je Hrvatska sigurna destinacija.
Hrvatska je pokazala da je unatoč koronakrizi i dalje ljetna hit-destinacija. Može li se to iskoristiti i za ciljanu kampanju za posezonu, posebno dolazak austrijskih umirovljenika koji su svake jeseni dosad bili naši brojni gosti?
Promovirat ćemo i posezonu na tržištu Austrije s obzirom na to da je riječ o razdoblju godine kada marketinški također ponajprije gađamo nama teritorijalno bliža i cestovnim putem lako dostupna tržišta. Vezano za stariju populaciju, tu u obzir treba uzeti i nešto manju spremnost na putovanja jer je riječ o populaciji koja u ovim okolnostima mora biti na pojačanom oprezu. Međutim, potražnja postoji i siguran sam da će im Hrvatska i dalje biti među prvim izborima.
Mogu li upravo Austrijanci pomoći da turistička špica u Hrvatskoj izvuče 50 posto lanjske, kao što se očekuje u Hrvatskoj?
Apsolutno da. U Hrvatskoj je udosadašnjem dijelu srpnja ostvareno više od 16 milijuna noćenja, što je oko 60 posto lanjskog rezultata, a među tržištima koja su najzaslužnija za odličan rezultat je i Austrija, s koje smo u srpnju ostvarili oko 900.000 noćenja, čime se ovo tržište nalazi među top 5 tržišta s kojih ostvarujemo najveći turistički promet (ostala su Njemačke, Slovenija, Poljska i Češka). S obzirom na to da se okolnosti na tržištu mogu vrlo brzo promijeniti, teško je predvidjeti krajnji rezultat za ovu godinu, ali bit ćemo zadovoljni ako zadržimo dinamiku između 30 i 40 posto lanjskog rezultata na austrijskom tržištu.
Austrija je za Hrvatsku među tri najvažnija emitivna turistička tržišta, a Austrijanci su u Hrvatskoj već niz desetljeća jedna od najbrojnijih i najvjernijih skupina gostiju. Iz vašeg rada s Austrijancima, kako biste ih vi ocijenili, i koji su im najvažniji kriteriji pri odabiru destinacije za odmor?
U normalnim okolnostima gotovo 80% Austrijanaca ostvari barem jedno turističko putovanje. Intenzitet putovanja za 2020. godinu bio je procijenjen na visokih 90% te su do veljače 2020. godine sve informacije iz turističke privrede i upućivale na ostvarenje takvog rezultata jer su sve za Austrijance omiljene destinacije bilježile dvoznamenkasti rast potražnje, a među njima i Hrvatska. Od ukupnih turističkih putovanja Austrijanaca u vremenima prije pandemije 49% se odnosilo na inozemna putovanja. Austrijanci najviše putovanja ostvare u razdoblju od travnja do rujna. Najčešće korišteno prijevozno sredstvo prilikom putovanja je vlastiti automobil koji u inozemnim putovanjima iznosi 46%. Najčešće birani oblik smještaja je hotelski, slijedi privatni smještaj kod prijatelja i obitelji (28%).
Koji su najvažniji motivi Austrijanaca za putovanja?
Najvažniji motiv putovanja pri korištenju glavnoga ljetnog godišnjeg odmora u inozemstvu za austrijske turiste je odmor, odnosno odmorišno putovanje (21,1%), slijedi posjet rodbini i prijateljima (20,3%), aktivni odmor (18,1%) te sunce i more (17,2%). Više od polovice inozemnih putovanja za glavni ljetni godišnji odmor realiziraju se u vlastitom aranžmanu (60%) bez pomoći turističkih agencija ili organizatora putovanja, dok se 40% putovanja u cijelosti ili djelomično realizira posredovanjem agencija ili organizatora putovanja. Najomiljenije destinacije austrijskih turista su Austrija, Italija, Hrvatska, Njemačka, Španjolska te Grčka. Uzmu li se u obzir samo inozemna putovanja, poredak najomiljenijih destinacija je sljedeći: Italija, Njemačka, Hrvatska te Španjolska. Uzme li se u obzir samo ljetna sezona, najomiljenije odmorišne destinacije su Italija, Hrvatska, Njemačka, Španjolska i Grčka. Prema ostvarenom broju noćenja, najpopularnije su destinacije Italija i Hrvatska. Hrvatska je na tržištu Austrije prepoznata i tradicionalno jedna od najomiljenijih destinacija za odlazak na glavni godišnji odmor vlastitim prijevoznim sredstvom. Za austrijske goste Hrvatska je geografski bliska destinacija koja ima prepoznati imidž u Austrijii to kroz odličnu cestovnu infrastrukturu, kvalitetan smještaj visoke kategorije, dobar odnos cijene i kvalitete, odnosno pružene usluge, raznovrsnu turističku ponudu, povijesnu povezanost, brojne prirodne ljepote, kulturne znamenitosti, sportske sadržaje i ponudu za aktivni odmor te prepoznatu eno-gastronomiju. U okolnostima globalne pandemije navike putovanja Austrijanaca su se promijenile te su sigurnost i brza dostupnost destinacije te time i mogućnost za brzi povratak u vlastitu zemlju ključni za odabir destinacije za godišnji odmor. Hrvatska, prema dostupnim informacijama, slovi kao najatraktivnija destinacija ove godine.
Utječe li neizvjesnost oko drugog vala zaraze na rezervacije?
Pandemija COVID-19 i gospodarska kriza koja je zahvatila Europu i svijet utjecali su i na navike putnika. Trenutačno se najviše kupuju „last minute“ aranžmani i ponajprije su to individualna putovanja. Iskustva su iz ovog razdoblja pokazala da su Austrijanci željni putovanja i odmora od ove krize, međutim nalazimo se u turbulentnom razdoblju u kojemu se svaka zemlja bori za stranog gosta, ali i ulaže velike napore za zadržavanje vlastitog stanovništva u zemlji. Treba uzeti u obzir i ekonomsku situaciju putnika, mnogi su ostali bez posla ili su ih poslodavci prijavili na gospodarsku mjeru subvencioniranog skraćenog radnog vremena te s ponovnim pokretanjem gospodarstva nemaju ni mogućnost korištenja godišnjeg odmora. Ipak, pokazalo se da su do sada ostvareni rezultati iznad naših očekivanja i nitko u ožujku, travnju i svibnju ove godine nije mogao misliti da će se uspjeti realizirati ovakva turistička kretanja u ljetnoj sezoni.
Teško razdoblje koronakrize potrajat će, prema najavama, i 2021. Kako spasiti turizam dok se ne pronađe cjepivo za koronavirus?
Hrvatska je i u „normalnim“ tržišnim okolnostima bila destinacija koja je većinu svog turističkog prometa realizirala dolascima turista cestovnim pravcima te se procjenjuje da je oko 75 posto prometa ostvareno na taj način. Dakle, dostupnost hrvatskih destinacija tržištima poput Austrije, Njemačke, Slovenije, Poljske, Češke, Italije, Mađarske i drugih, bit će ključna kako u ovoj tako i u idućim godinama.
Za povjesničare i društvene analitičare ne bi bilo teško obrazložiti zašto su austrijski mediji toliko neprijateljski raspoloženi prema Hrvatskoj. Naravno, jedan od razloga je i tamošnja velika srpska manjina (300 000), dok Hrvata ima 83.605 (sukladno Austrijskom zavodu za statistiku). Srpski su novinari napose aktivni u objavljivanju negativnih članaka o Hrvatskoj. Kao i njihove kolege, bivši dopisnici iz Beograda; primjerice Adelheid Wölfel. Potonja u notornom "der Standardu" svaki tjedan objavi barem jedan Kroatien-Bashing-članak o Hrvatskoj. Naš ministar VP, Grlić Radman ni na tom polju nema rezultata. Krajnje je vrijeme da ga premijer Plenković razriješi dužnosti.