Sve donedavno činilo se da ove godine od turizma neće biti ništa. Odlična epidemiološka situacija podgrijala je nade, pa se činilo da je Hrvatskoj ipak nadohvat otprilike trećina lanjskog turističkog prometa. Svih se tiče sektor koji godišnje od stranaca uprihodi deset milijardi eura (lani, točno 10,5 mlrd.) i s opcijom da dođe svaki treći gost već se lakše disalo. Srpanj je, međutim, dao za pravo i optimistima. Do jučer je u Hrvatskoj registrirano gotovo 2,2 milijuna turista, što je čak 54 posto dolazaka ostvarenih u istom razdoblju prošle godine. S noćenjima stvari stoje još i bolje. U tom ih je razdoblju bilo 14,7 milijuna ili 59 posto od lanjskog rezultata. Nijemci, Slovenci i domaći gosti najbolje se drže, za prošlogodišnjim brojkama iz srpnja zaostaju samo oko deset posto.
Ključ epidemiološka situacija
Istina je da je ovaj srpanj brojkama nalik već zaboravljenim sezonama s početka dvijetisućitih kada je, nakon mršavih devedesetih i zastoja zbog NATO-ova bombardiranja Srbije 1999., hrvatski turizam tek počeo ozbiljno rasti. Ali, svaki euro koji stranci ovog ljeta potroše u Hrvatskoj vrijedi kao dva u normalnoj godini. Hoće li, pak, nastaviti dolaziti kao u srpnju ovisi o epidemiološkoj situaciji kod nas i kod njih i eventualnim novim ograničenjima putovanja. Naše su brojke zaraženih, nasreću, počele padati, nagovještaji su dobri.
- Jedino dobra epidemiološka situacija pokreće ljude na putovanja i moramo dati sve od sebe da je zadržimo, ali i da te podatke svim kanalima šaljemo gostima. Interes postoji, turističku kartu HUT-a s ažurnim podacima samo u četiri dana pregledalo je čak 30.000 ljudi. Vlada velika potražnja za dnevnim, ažurnim podacima. Njemačka, Austrija i Slovenija su, nasreću, prepoznale i naše napore i da smo najsigurniji na Mediteranu. Ali nema opuštanja, situacija se može promijeniti u samo nekoliko dana i zato u nastavku sezone moramo biti još odgovorniji i profesionalniji - apelira šef HUT-a Veljko Ostojić.
Na kocki je puno više od toga kako će 2020. završiti za hotelske kuće, iznajmljivače i ugostitelje. Hoće li i koliko na jesen biti rezanja plaća, otkaza, privatnih i poslovnih bankrota, rješava se ovih dana na jadranskim plažama. Trećinu od lanjskog deviznog turističkog prihoda, slikovito rečeno, imamo u džepu. No, tri milijarde od stranih gostiju premalo je da bi završnica godine prošla bez većih potresa. Nasreću, ima izgleda da se iz sezone izvuče i više unatoč tome što su domaćini spuštali cijene i što gosti oprezno troše. Dođe li i u kolovozu svaki drugi gost od lani, pa posluže vrijeme i epidemiološka situacija u rujnu, stranci bi nam 2020. mogli ostaviti četiri, pa i pet milijardi eura.
Lov na 45% lanjskog prihoda
- Jako je bitno hoće li to biti 30 ili 45 posto lanjskog deviznog prihoda od turizma. Ako uhvatimo 45 posto, sigurno je da će pad BDP-a biti jednoznamenkast, oko osam-devet posto. Time bismo ušli u skupinu zemalja teže pogođenih pandemijom, ali ne i najteže. Skratilo bi se i vrijeme oporavka, a zadržali bismo i mogućnost uvođenja eura početkom 2023. Takav rezultat je i psihološki značajan i mijenja percepciju zemlje. Nitko drugi na Mediteranu neće se tome ni približiti, većina neće uhvatiti ni 30, a mnogi ni 20 posto prihoda iz 2019. - kaže ekonomist Željko Lovrinčević.
- Za nas je scenarij s 30 posto lanjskog turističkog prihoda puno turobniji. Značio bi dvoznamenkasti pad BDP-a, izgubili bismo mogućnost uvođenja eura početkom 2023., uslijedili bi otkazi, a uz te smanjene prihode rasle bi potrebe za socijalnim davanjima. Uspijemo li u turizmu uhvatiti tih 45 posto, svi bismo to osjetili, i to već ove jeseni. Bilo bi više prilika da se pomogne poduzetnicima, a onda i manje otkaza, ali, recimo, i manje moratorija na kredite i slično. Uz toliki prihod vjerojatno ne bi trebao ni neki veći rebalans proračuna - zaključuje Lovrinčević.
Hoćemo li ubrati spasonosnih 4,7 milijardi od stranaca, tek će se vidjeti, ali u bolje rezultate nego što se očekivalo vjeruje i ministrica turizma Nikolina Brnjac.
- Vrlo sam zadovoljna dosadašnjim rezultatima. Imat ćemo bolju polazišnu točku za 2021. godinu nego što se u početku činilo. Prvi nam je cilj održati turistički sustav stabilnim i osigurati uvjete da Hrvatska ostane jedan od turističkih lidera, što je važno za cjelokupno gospodarstvo. Veliku ulogu u tome imat će i jačanje pozicije turizma u budućoj financijskoj perspektivi EU kojom se mogu otvoriti velike mogućnosti za taj sustav - ističe ministrica.
