Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

GMO je već tu, lani smo ga potvrdili na 161 uzorku

10% uzoraka voća i povrća 
ima previše pesticida i toliko uvozne piletine salmonele
18. travnja 2016. u 09:15 0 komentara 10199 prikaza
Ivo Delonga
Foto: Marko Prpić/Pixsell

Od 2000 analiziranih uzoraka voća i povrća u lanjskoj godini u 8% njih utvrđeni su ostaci pesticida iznad dopuštenih količina, i to najviše u jabukama, jagodama, grožđu i zelenoj salati, a kad su u pitanju drugi poljoprivredno-prehrambeni proizvodi treba pripaziti i na uvoznu piletinu, koje je od oko 100 pretraženih uzoraka 10% bilo pozitivno na prisutnost Salmonelle spp. te na mikotoksine iz plijesni. Zbog njih je kompletni urod 2013./2014. kukuruza u Hrvatskoj i regiji bio neprihvatljiv kao sirovina za proizvodnju hrane za ljude, a 20% i kao hrana za životinje, samo su neki od rezultata analiza u zagrebačkoj tvrtki Euroinspekt Croatiakontrola, koja se proteklih godina u Hrvatskoj nametnula kao jedan od najvećih i najpriznatijih neovisnih laboratorija kada je o poljoprivredi i prehrani riječ, od ispitivanja tla i sirovine za stočnu hranu do sirovine za prehrambenu industriju, hrane, vode, otpada i otpadnih voda. Samo lani su obradili više od 35.000 uzoraka u 200.000 analiza, s obzirom na to da u hrani kontroliraju više od 460 aktivnih tvari pesticida, kemijski sastav, organoleptiku, mikrobiologiju, zdravstvenu ispravnost i GMO. No je li to za hrvatske prilike dostatno?

– Rezultati analiza u našim laboratorijima nameću zaključak da je hrana na hrvatskim policama higijenski odnosno mikrobiološki ispravna i doista je rijetkost da se dogodi neki eksces. No treba pojačati kontrolu njezine zdravstvene ispravnosti po pitanju teških metala, pesticida ili mikotoksina – iz EU dvostruko, a iz trećih zemalja i trostruko, na granici, u skladištima i u trgovinama – kaže dipl. ing. agronomije Ivo Delonga, direktor Croatiakontrole, koja upravo ovih dana obilježava 25. obljetnicu rada.

Jedan su od ovlaštenih službenih laboratorija ministarstava poljoprivrede, zdravlja, zaštite okoliša i gospodarstva, dok ugovorne kontrole obavljaju za većinu prehrambenih tvrtki, Belje, Vindiju, Podravku, Spider grupu, Konzum, Ledo, Granolio...

– Mogu se pohvaliti da naš nalaz u 25 godina nitko nikada nije srušio i naš certifikat, koji je priznat svuda u EU i svijetu, nikada nigdje nije bio na crnoj listi – kaže Delonga, ističući kako im upravo to daje kredibilitet da ozbiljni proizvođači, uvoznici i izvoznici posljednjih godina i zatvaraju vlastite laboratorije i potpuno se oslanjaju na njih.

– Kad su kvaliteta i zdravstvena ispravnost hrane u pitanju, nema kompromisa, bilo da je u pitanju domaća proizvodnja ili uvoz. No kupac hrvatske pšenice, primjerice u Italiji, traži više od 17 stranica analitičkog izvješća – mikrobiologiju, zdravstvenu ispravnost, pesticide, teške metale, mikotoksine, razne dodatke, aditive, GMO i radioaktivost – a kad on nama tu istu prerađenu pšenicu vrati natrag kao tjesteninu, hrvatski kupac/uvoznik ili pak sanitarni inspektor traži analizu na jednoj jedinoj stranici, uglavnom mikrobiološku, jer je nama prioritet cijena – tvrdi Delonga. I vina iz trećih zemalja – Kosova, Makedonije, JAR-a, Južne Amerike... – službeno se premalo uzorkuju, i to opet samo na mikrobiologiju.

– Svi mi u struci dobro znamo da vino s određenim postotkom alkohola mirobiološki mora biti “čisto”. A ima li u njemu mikotoksina, pesticida, teških metala i je li uopće vino – uglavnom se ne ispituje. Dvije litre uvozne graševine za 14.99 kuna pokraj vrhunske domaće graševine na polici svakome bi trebale biti sumnjive – napominje Delonga.

I oko 150 službenih uzoraka na GMO iz maloprodaje i veleprodaje, proizvodnje, silosa i skladišta, koliko ih se godišnje uzme u RH – pa se tvrdi da smo GMO free zemlja – malo je.

– Mi smo lani analizirali više od 8000 uzoraka na GMO, pivarsku i kukuruznu krupicu, čips, brašno, krumpir, posije, banane, grašak, ječam..., a prvenstveno sojino zrno te uljanu repicu i kukuruz. Najveći problem su hrana za životinje i soja gdje se 4% uzoraka pokazalo pozitivnim na GMO već kod brzih testova na terenu, a ako su nam neki te nalaze osporavali, dodatnom analizom i priznatim metodama EU, za 2,3% ili 160 uzoraka domaće soje, koju smo uzorkovali na ulazu u silose za izvoz i domaće potrebe (oko 70% ukupne žetve), potvrdilo se da imaju više od 0,9% dopuštenih količina GMO-a – tvrdi Delonga.

– Gdje je ta soja završila, ne znam. Sigurni smo samo da nije završila u prehrambenoj industriji jer ona radi dodatne analize priznatim metodama EU. Što naši klijenti rade nakon što dobiju naše nalaze, ne znamo. Kao pružatelji usluga mi ih imenom ne možemo prijaviti niti smo u obvezi jer je Hrvatska ionako rekla da u nas nema GMO-a – objašnjava Delonga.

Vojvodina nije u EU, ali su lani ondje zaorali i uništili najmanje nekoliko tisuća hektara za koje se već na njivi potvrdilo da su GMO. I mi bismo, smatra, trebali raditi “screening” GMO-a već u zelenome soje, uljane repice i kukuruza, kojega su oni lani imali jedan pozitivan uzorak. Veliki je problem, ističe Delonga, i uvoz sojine sačme preko koparske luke koja se, jer smo u EU, ne može zaustaviti na Bregani.

– No kako je to jedini prijelaz za kamione, tijek te robe može se pratiti te kasnije uzeti uzorak, napraviti analizu i demantirati nas koji tvrdimo da GMO ulazi na mala vrata u Hrvatsku ili pak to potvrditi pa učiniti sve da se to u budućnosti spriječi – završava Delonga.

>> Glifosat na europskim njivama do 2031.? 

A1
BRZINA JE VRLINA
3 razloga zašto je 5G tehnologija bitna za budućnost gaminga
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.