Smrtnost Danaca zbog kardiovaskularnih bolesti manja je 70% između 1985. i 2009., što bi mogao biti rezultat zabrane transmasnih kiselina u hrani 2003., objavila je danska novinska agencija Ritzau.
Nijedna druga država u EU, gdje je 46% svih smrti posljedica kardiovaskularnih bolesti, ne može se pohvaliti takvim uspjehom.
U Hrvatskoj je taj postotak i nešto veći od prosjeka EU – 48,3% – pa se Danci s pravom hvale kako je zabrana transmasti, koju su prvi uveli u Europi, bila pun pogodak.
Edukacija i prevencija
Zna li se pak da prekomjernu težinu u Hrvatskoj ima više od polovice građana, a pretilih je već 26%, što također povećava rizik od obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila, danski ‘recept’ s najviše 2 grama na 100 grama ulja ili masti primjenjiv je i u nas.
Nutricionistica Darija Vranešić Bender iz Centra za kliničku prehranu KBC-a Zagreb smatra da bi se država time trebala puno više baviti. Najvažnije su edukacija i prevencija.
– Porezi i zakoni koji ograničavaju dostupnost nekvalitetne hrane i šećera također su učinkovita mjera koju razmatra sve više država – tvrdi ona. Nekim oblicima 'poreza na debljinu' već su se pozabavile Mađarska, Francuska, Finska...
S obzirom na rigorozan sustav deklariranja hrane s transmastima, Danska je od tog poreza odustala. No margarini s transmasnim kiselinama tamo su i dalje zabranjeni, kao i djelomično i potpuno hidrogenirane masti u proizvodnji pekarskih proizvoda, dok su u ostatku EU deklariranje i sadržaj transmasti otvorena pitanja koja se prema planu moraju riješiti do kraja ove godine.
Najveći izvori transmasnih kiselina:
- Tvrdi margarin
- Keksi
- Razne grickalice
- Pržena hrana i krumpirići
- Pizza
- Slastice i kolači
– Izvore transmasnih kiselina najčešće nalazimo u napolitankama, vaflima, keksima i drugim pekarskim proizvodima. Stoga, ako želimo biti sigurni da nam je prehrana “trans free”, pri odabiru pažnju treba obratiti i na deklaracije, odnosno da nemaju djelomično ili potpuno hidrogeniranih biljnih ulja, kaže D. Vranešić Bender, ističući kako je danas problem transmasnih kiselina shvaćen vrlo ozbiljno i brojni su proizvođači uveli tehnološke inovacije u proces proizvodnje. Tako i hrvatski margarin gotovo nema transmasnih kiselina.
Pri odabiru namirnica pažnju treba obratiti i na deklaracije, odnosno da nemaju djelomično ili potpuno hidrogeniranih biljnih ulja
– Transmasne kiseline povećavaju štetni kolesterol LDL, a smanjuju dobri HDL. Potiču se tako blagi upalni procesi u procesu nastanka ateroskleroze, kaže prof. dr. Željko Reiner, dodajući da su nakon Danske transmasti reducirali Švicarska, Kanada, grad New York i Kalifornija.
– Valja smanjiti unos fast fooda, keksa, peciva, ističe dr. Verica Kralj, voditeljica Odsjeka za srčano-žilne bolesti HZJZ-a.
U Ministarstvu zdravlja kažu da će EU skupljati podatke o prisutnosti transmasnih kiselina u hrani do 13. prosinca.
Potom će se odlučiti o donošenju zakona o označavanju i ograničavanju. Zasad, EU agencije za sigurnost hrane preporučuju: što manje!
>>Koristite li ih i vi? Za srce tu je sedam najzdravijih vrsta ulja
Skandinavci da nisu dosli evropejci sa svojom kulturom u Skandinaviju skandinavci bi i dalje jeli trulu ribu i mlijecne proizvode ...................... pa vidite kako su blijedi jedu hrau bez energije