Očuvanje mentalnih sposobnosti u starijoj dobi jedan je od važnih čimbenika zdravog starenja. Iako se često govori o prehrani, tjelesnoj aktivnosti i drugim zdravim navikama, istraživanja pokazuju da i jednostavne svakodnevne aktivnosti mogu imati važnu ulogu. Jedna tradicionalna navika posebno se istaknula zbog moguće povezanosti s boljim kognitivnim sposobnostima u poznijim godinama, piše YourTango.
Dakle, vrtlarenje je aktivnost koja kombinira lagano tjelesno kretanje, boravak na otvorenom i mentalnu stimulaciju. Istraživanje Sveučilišta u Edinburghu, provedeno na skupini od oko 550 osoba rođenih 1921. godine, pokazalo je povezanost vrtlarenja s manjim padom kognitivnih sposobnosti tijekom starenja.
Sudionici su prvi put testirani 1932. godine, dok su još bili djeca, a zatim ponovno između 1999. i 2001., kada su imali oko 79 godina. Istraživači su pratili njihove kognitivne sposobnosti, zdravlje i životne navike, a naknadna testiranja provedena su i u kasnijoj životnoj dobi. Rezultati su pokazali da su osobe koje su se bavile vrtlarenjem imale bolje rezultate u praćenju kognitivnih sposobnosti.
Boravak u prirodi povezuje se i s drugim dobrobitima
Autorica istraživanja Janie Corley objašnjava da vrtlarenje uključuje brojne mentalne procese. "Vrtlarski projekti, učenje o biljkama i redovito održavanje vrta uključuju složene kognitivne procese poput pamćenja i izvršnih funkcija", navodi. Dodaje da bi češće bavljenje vrtlarenjem moglo biti izravno povezano s manjim rizikom od kognitivnog pada.
Istraživanje je pokazalo povezanost vrtlarenja s boljim kognitivnim funkcioniranjem čak i kada su uzeti u obzir čimbenici poput tjelesne aktivnosti i socioekonomskog statusa. Boravak u prirodi povezuje se i s drugim dobrobitima, uključujući smanjenje stresa, tjeskobe i krvnog tlaka. U Norveškoj se aktivnosti u prirodi, uključujući vrtlarenje, koriste i u programima dnevne skrbi za osobe s demencijom.