Djeca k’o djeca, na spomen klitorisa, orgazma, kondoma, rodnice, muškog spolnog organa, bradavice..., hihotat će se, crvenjeti u licu, zamuckivati... Bez obzira na to jesu li Slovenci ili Hrvati. Geografija tu nema nikakva utjecaja, granice još manje. No bez obzira na to koliko im te teme katkad bile neugodne, poželjno je da ih svladaju.
Da baratuju određenim pojmovima, da znaju kako se treba ponašati sa suprotnim spolom, da u podne ili ponoć znaju da je seks bez zaštite ludost i da može donijeti dijete, često i pobačaj... Isto je tako poželjno da tu lekciju, a koju neki ne nauče cijelog života, barem započnu u osnovnoškolskim klupama.
I, zanimljivo, i mali Hrvati i mali Slovenci uče o ljudskoj spolnosti u biologiji u završnom razredu osnovne škole. Hrvati, dakle, u osmom razredu, Slovenci u devetom. I jedni i drugi uče razliku između muških i ženskih spolnih organa, kako začeti dijete, o trudnoći, menstrualnom ciklusu, spolnim bolestima, koje sve vrste kontracepcije postoje na tržištu, zašto je penis u erekciji tvrd, a nema kost u sredini...
No način na koji im se prezentira spomenuto gradivo i te kako se razlikuje. Osim toga hrvatski đaci u školi uče “čistu anatomiju”, jer spolni odgoj, koji je kao predmet u sklopu zdravstvene kulture trebao ući u osnovne i srednje škole, nije zaživio.
Onaj udruge Grozd ocijenjen je “prekonzervativnim”, a onaj Foruma za slobodu odgoja “preliberalnim” pa su u Ministarstvu obrazovanja odlučili igrati na sigurno i ne uvoditi u škole ni jedan ni drugi. Slovenski učenici, za razliku od naših, uz anatomiju u sklopu biologije u devetom razredu uče o spolnosti i u sedmom i osmom razredu i na satima etike.
Na tom su obveznom predmetu u slovenskim školama baš sve teme iz spolnosti dopuštene, u što smo se i sami uvjerili nakon samo dva školska sata u OŠ Velika Dolina u istoimenom slovenskom mjestašca u općini Brežice, samo 10-ak kilometara od Samobora. Tabua nema. Otvoreno se na satu razgovara o homoseksualnosti, masturbaciji, kontracepciji, pobačaju, pedofiliji,...
Porno česta tema
– Česta nam je tema pornoidustrija jer svi đaci, pogotovu momci, gledaju porno filmove i njima to djeluje jako zanimljivo, uzbuđujuće. Meni je jasno da im rade hormoni, ali zato sam ja tu da im objasnim kako je u redu da gledaju porniće, ali da moraju shvatiti kako iza hopa-cupa scena zapravo stoji čisti biznis.
Moram im reći da se likovi u pornićima ne seksaju jedino radi užitka nego i radi novca. Da shvate kako u tome ima više mehanike nego zadovoljstva – objašnjava Nataša Jeneš, profesorica etike u OŠ Velika Dolina.
I teme homoseksualnosti često se dotakne na svojim satima. Zašto ne, kaže, kada su homoseksualci svuda oko nas, vide ih i đaci koji žele o njima razgovarati i to nije ništa neobično.
–Istina, u početku su se smijuljili kad smo govorili o homoseksualcima, ali svi uče da svatko od nas ima pravo biti ono što jest. Ja sam im otvoreno rekla da je ljubav ljubav i da se ne mora događati samo između muškarca i žene.
Ona se može dogoditi i među istim spolovima – kaže N. Jeneš koja sa svojim đacima na satu otvoreno razgovara i o pobačaju. Nikada im, kaže, ne bi rekla da je pobačaj dobra odluka, ali ni da je loša. Njezino je, dodaje, da im objasni kako je to njihov izbor na koji imaju pravo.
Da je s đacima uvijek najbolje biti iskren i direktan smatra i Vesna Zobarić, profesorica biologije u OŠ Velika Dolina. Jer o seksu i spolnosti svi oni misle da sve znaju, a zapravo, kaže V. Zobarić, ne znaju ništa. Zato i nije čudno što ih na satu sve o toj temi zanima.
O menstrualnom ciklusu, začeću, kontracepciji mogli bi danima razgovarati, postavljati pitanja, diskutirati. Šest školskih sati koliko bi o spolnosti trebali slušati prema planu i programu njima nije dovoljno. Katkad je, priznaje, neka učenička pitanja znaju i te kako iznenaditi, poput onoga koliko se puta može upotrijebiti isti kondom koje joj je jedan učenik lani postavio. To je najbolji dokaz da o spolnosti treba razgovarati.
Razbijanje neugode
– Mnogo vremena izgubimo u razgovoru o kontracepciji. Cure učimo kako izračunati plodne i neplodne dane, koje su najbolje metode zaštite, koliko je koja metoda sigurna, o spolnim bolestima... Da bih đacima razbila neugodu, za domaću sam im zadaću rekla da moraju kupiti jedan kondom i donijeti ga na sat. I njih 70 posto kondom je donijelo, a 30 posto opravdavalo se kako nije stiglo, moglo... Drugim riječima, bilo im je neugodno, a tog se osjećaja trebaju osloboditi – objašnjava V. Zobarić.
Nije li možda kasno da se o spolnosti uči tek u devetom razredu pitanje je, dodaje V. Zobarić, o kojem bi se moglo raspravljati, no isto je tako, kaže, činjenica da je većina đaka tek u tim godinama, a riječ je o 14-godišnjacima, dovoljno zrela za tu životnu temu pa su i veće šanse da ono što čuju na satu i upiju. A u uho se pretvore kad god očekuju odgovor na pitanje kada je pravo vrijeme, kada će znati da su spremni ili spremne na spolni odnos.
I dok bi hrvatski đaci, da se program udruge Grozd kojim slučajem počeo provoditi u osnovnim školama, na to pitanje vjerojatno dobili odgovor – kada se udate ili oženite jer seks u braku ima mnogo veću kvalitetu od seksa u izvanbračnim zajednicama, mali Slovenci znaju da su spremni kada su dovoljno informirani da u seksu mogu uživati bez straha od posljedica.
Zaštita sto posto
– Najvažnije što sam naučila na satima biologije i etike o spolnosti jest da nema seksa bez zaštite i da je najbolje upotrijebiti kondom. A kondom u kombinaciji s antibaby pilulama štiti od trudnoće sto posto – k’o iz topa je ispalila Andrea, učenica devetog razreda. I tu se zapravo najbolje vidi sva razlika između slovenskog i hrvatskog shvaćanja spolnog odgoja.
Kao isti su, ali zapravo su toliko različiti. Da objasnim, poslužit ću se crticom iz vlastita života.
Baka je mojoj kolegici iz osnovnoškolskih klupa znala reći prije subotnjeg izlaska “pamet u glavu, kondom u ruku”. Moja baka, “prava Hrvatica”, meni je uvijek govorila “čuvaj bužu k’o vlastitu dušu”.
Kako se riješiti srama i kada će i u hrvatskim školama svi profesori o seksu i svemu što on nosi razgovarati otvoreno i bez moraliziranja kao i u slovenskim školama uistinu je teško reći. No nadamo se da će se i to uskoro dogoditi jer istraživanja pokazuju da je Hrvatima edukacija o spolnosti i te kako nužna. Sve što znaju o seksu znaju iz časopisa, s interneta, od starije braće i prijatelja. Gotovo nitko o seksu ne razgovara s roditeljima. A i te kako se upuštaju u spolne odnose i dobna je granica sve niža.
Do prije nekoliko godina prve spolne odnose Hrvati su imali sa 17 godina. Danas se ta granica spustila na 16,3 godine.
Aktivna polovica učenika
Neka istraživanja također su pokazala da je u hrvatskim srednjim školama spolno aktivno oko polovicu učenika.
Svi ti podaci i više su nego dovoljni da netko napokon odluči đacima dati kvalitetan spolni odgoj. Ali ne tako da ih se uči kako je apstinencija jedina 100-postotna zaštita od spolno prenosivih bolesti. Jer rijetki apstiniraju. I ne tako da im se u lekciji o kondomima navede i podatak kako se 17 posto trudnoća dogodi baš uz upotrebu kondoma. Upravo je te podatke udruga Grozd planirala predočiti hrvatskim osnovnoškolcima.
Srednjoškolci u Hrvatskoj čuli samo za sidu i sifilis
I dok su mladi Slovenci zadovoljni količinom informacija koje o spolnom životu dobiju u osnovnoj školi, mladi se Hrvati tim podatkom ne mogu pohvaliti. Naši učenici smatraju da o spolnosti ne znaju dovoljno i da bi država trebala izdvajati više novca i napokon uvesti spolni odgoj u škole. Pokazalo je to i jedno istraživanje koje je proveo Durex i prema kojem je čak 61 posto ispitanih učenika u dobi od 14 do 22 godine izjavilo kako želi proširiti svoje znanje o seksu. Da je to i više nego nužno pokazao je podatak dobiven istim istraživanjem prema kojemu čak 51 posto ispitanih učenika nije čulo ni za jednu spolnu bolest osim za sidu i sifilis. Ako to nije razlog za alarm, što jest?
Otvori KEKS Pay
