U idealnom radnom okruženju odnos sa šefom temelji se na međusobnom poštovanju, povjerenju i jasnoj komunikaciji. Naravno, nije realno očekivati da ćemo se sa svakim nadređenim slagati kao s najboljim prijateljem, no postoji velika razlika između zahtjevnog šefa i onoga čije ponašanje postupno narušava samopouzdanje i emocionalno zdravlje zaposlenika. Psihoterapeutkinja Kathleen Saxton otkrila je za Daily Mail nekoliko znakova upozorenja koji mogu upućivati na to da radite za toksičnog nadređenog, a zanimljivo je da prvi među njima nije vikanje, vrijeđanje ili pretjerana kontrola – već upravo pretjerani šarm.
Prema riječima Saxton, toksični šefovi nerijetko na početku ostavljaju izvrstan dojam. Novi zaposlenik može imati osjećaj da je pronašao savršeno radno mjesto jer ga nadređeni obasipa komplimentima, pohvalama i posebnom pažnjom. Iako takvo ponašanje samo po sebi ne mora značiti ništa loše, psihoterapeutkinja upozorava da kod pojedinih osoba upravo ono može biti uvod u potpuno drukčiji odnos. "Ti početni, idilični dani postaju stvarnost kojoj se neprestano pokušavate vratiti", objasnila je Saxton.
Nakon faze intenzivne ljubaznosti može uslijediti ono što psihologija naziva povremenim potkrepljivanjem – obrazac ponašanja u kojem se toplina, pohvale i odobravanje izmjenjuju s hladnoćom, ignoriranjem ili kritikama. Zaposlenik tada neprestano pokušava ponovno "zaslužiti" onu verziju šefa koju je upoznao na početku. Takva nepredvidivost može stvoriti osjećaj nesigurnosti jer nikada ne znate hoće li vas dočekati osmijeh ili neopravdana kritika.
Saxton je izdvojila i nekoliko fraza koje se često pojavljuju u nezdravim radnim odnosima. Ako ih redovito slušate, smatra da vrijedi ozbiljno razmisliti o atmosferi u kojoj radite. Među njima su izjave poput: "Previše si emotivan/na"; "Da ti je stvarno stalo do ovog posla, našao/la bi način"; "Možeš biti sretan/na što si uopće ovdje". Takve rečenice mogu imati različite oblike, ali zajedničko im je umanjivanje osjećaja zaposlenika, stvaranje osjećaja krivnje i poruka da je svaka granica ili potreba zapravo znak slabosti. Umjesto konstruktivne povratne informacije, komunikacija se pretvara u emocionalni pritisak koji s vremenom može ozbiljno utjecati na samopouzdanje.
Jedan od najvažnijih pokazatelja, prema Saxton, nije nužno ono što šef govori, već način na koji se vi osjećate u njegovoj prisutnosti. Sasvim je normalno osjećati tremu prije važne prezentacije, sastanka ili razgovora o povišici. Međutim, ako svakodnevno odlazite na posao s osjećajem snažnog grča u želucu, ubrzanim lupanjem srca ili čak osjećajem mentalne iscrpljenosti čim znate da ćete se susresti s nadređenim, vrijedi zastati i zapitati se što stoji iza tih reakcija.
Psihoterapeutkinja navodi da dugotrajna izloženost izrazito stresnom radnom odnosu može utjecati i na fizičko stanje organizma. Kao primjer spominje zaposlenicu koja je zbog takvog odnosa razvila kroničnu nesanicu, razdražljivost, tenzijske glavobolje i gubitak apetita. Iako svaki stres na poslu ne znači automatski da radite u toksičnom okruženju, kontinuirani osjećaj straha, iscrpljenosti ili emocionalne napetosti ne bi trebalo ignorirati.
Ako sumnjate da se nalazite u nezdravom radnom odnosu, Saxton preporučuje da o svojim iskustvima razgovarate s ljudima kojima vjerujete – prijateljima, članovima obitelji ili bliskim osobama koje mogu ponuditi objektivniji pogled na situaciju. U nekim slučajevima, kada posljedice dugotrajnog stresa postanu ozbiljnije i počnu utjecati na svakodnevni život, korisno je potražiti i stručnu psihološku podršku.
Važno je razlikovati povremene nesuglasice, koje su sastavni dio gotovo svakog radnog mjesta, od obrasca ponašanja koji se stalno ponavlja i kod zaposlenika stvara osjećaj nesigurnosti, krivnje i straha. Upravo ta razlika, smatra psihoterapeutkinja Kathleen Saxton, često je ključna za prepoznavanje granice između zahtjevnog i doista toksičnog šefa.
Šef iz pakla? Ovo je 10 znakova da je vaš nadređeni zapravo psihopat!
Otvori KEKS Pay
