Literarni klasici s popisa lektire u srednjoj, pa čak i osnovnoj školi, često nisu prilagođeni dobi učenika koji ih čitaju. Ne zato što je njihov jezik presložen za čitanje, već zato što neke od njihovih tema jednostavno još niste imali priliku iskusiti. Koliko god željeli biti pozitivni kada govorimo o svijetu odraslih, velik dio negativnih iskustava, moralnih dilema i životnih lekcija mnogi dožive tek nakon srednje škole. Kroz prve nesretne ljubavi, prve propale poslove, velika životna razočarenja i trenutke u kojima prvi put osjetite koliko malo ponekad možete utjecati na okolnosti koje određuju vaš život. Preobrazbu je, primjerice, teško čitati na isti način s petnaest godina i nakon što ste izgubili posao, ostali bez svoje uloge u obitelji ili zajednici ili se prvi put zapitali vrijedite li manje jer više niste nekome potrebni.
Gregor Samsa tada više nije samo čovjek koji se jednog jutra probudio kao kukac, a radnja knjige više nije samo nebulozan san. Njegova priča može postati priča o osjećaju da ste izgubili vlastitu vrijednost, da vas društvo više ne treba i da vas čak i najbliži počinju gledati drugačije. A upravo ste takve knjige često čitali između dva školska sata, s unaprijed zadanim pitanjima i razmišljanjem o tome kako će vam pročitana lektira utjecati na konačnu ocjenu. Prepričavali ste radnju, učili bilješke o autorima i pokušavali zapamtiti što je profesor istaknuo na satu.
Možda ste u tom trenu i znali objasniti što se dogodilo Gregoru, tko je Holden Caulfield ili što predstavlja Veliki Brat, ali to za mnoge ne znači da su doista razumjeli sve što su vam te knjige pokušavale reći. Neke metafore i alegorije kojima se pokušava prenijeti tema knjige jednostavno je teško razumijeti prije nego što ih se osjeti na vlastitoj koži. Baš zbog toga pojedinim se lektirama isplati ponovo posvetiti pažnja. Jer ista knjiga koju ste nekada čitali samo zato što ste morali, godinama kasnije može otvoriti pitanja o usamljenosti, odrastanju, ljubavi, gubitku, slobodi i vlastitom mjestu u svijetu. I možda ćete tek tada shvatiti zašto su neke od tih knjiga postale klasici.
Franz Kafka – Preobrazba: Gregor Samsa jednog se jutra probudi i shvati da se pretvorio u golemo kukcoliko stvorenje. Tako počinje jedna od najpoznatijih pripovijetki svjetske književnosti. Kao školsku lektiru, Preobrazbu ste lako mogli svesti na priču o neobičnoj transformaciji i odnosu Gregora prema obitelji. No Kafka je napisao mnogo složeniju priču o obiteljskoj dinamici, radu i ljudskoj vrijednosti koja je često povezana s radom i zaradom. Gregor je i prije preobrazbe bio zarobljen u životu koji nije birao, životu trgovačkog putnika koji mu nije donosio sreću. Radio je kako bi uzdržavao obitelj i vlastite potrebe stavljao u drugi plan. U trenutku kada se pretvori u kukca, postupno prestaje biti koristan i onima koji su ovisili o njemu. I tu priča postaje puno mračnija. Što se događa s čovjekom kada svoju vrijednost počne mjeriti prema tome koliko daje drugima? Koliko dugo možete biti prihvaćeni ako više ne ispunjavate svoju ulogu? To su pitanja koja s petnaest godina možda samo registrirate, ali ih kasnije vrlo lako možete prepoznati u vlastitom životu.
J. D. Salinger – Lovac u žitu: Holden Caulfield jedan je od najpoznatijih tinejdžerskih likova u književnosti. Buntovan je, ciničan, nezadovoljan svijetom odraslih i uvjeren da je gotovo sve oko njega licemjerno. Iako se tijekom tinejdžerskih dana vrlo lako možete prepoznati u toj ulozi buntovnika koji odbija autoritet, iza Holdenova ponašanja kriju se usamljenost, tuga i strah od odrastanja. On se pokušava držati podalje od svijeta odraslih jer u njemu vidi gubitak nevinosti i svega što smatra iskrenim. Njegova želja da postane „lovac u žitu“ proizlazi iz potrebe da zaštiti djecu od tog prijelaza u odrasli svijet.
George Orwell – 1984.: U srednjoj školi ste 1984. možda zapamtili kao distopijski roman o društvu u kojem vlast nadzire građane. Vrijednost ovog romana ipak se nalazi u nečemu puno suptilnijem: u pitanju tko kontrolira informacije i tko ima moć odrediti što je istina. Orwell vam pokazuje svijet u kojem se prošlost može mijenjati, riječi mogu dobivati nova značenja, a kontrola jezika postaje način kontrole mišljenja. Kada roman čitate kao tinejdžeri, možda vam je najzanimljiviji sam koncept distopije, a kasnije više pažnje možete posvetiti pitanju koliko vaš pogled na stvarnost ovisi o informacijama koje dobivate, riječima kojima nešto opisujete i pričama koje slušate. Zbog toga 1984. i danas ostaje knjiga kojoj se čitatelji vraćaju s novim pitanjima.
Antoine de Saint-Exupéry – Mali princ: Mali princ jedna je od najpopularnijih knjiga „dječje literature“, ali ona nikako nije namijenjena samo djeci. Kao djeca, čitali ste o dječaku s malog planeta, njegovoj ruži, lisici i putovanju među različitim planetima. A onda ste odrasli i shvatili da knjiga ima puno ozbiljniju poruku nego što ste mislili. Svaki susret Malog princa s odraslima nosi određenu ideju besmisla. Usamljeni kralj želi vladati planetom na kojem nema podanika, poslovni čovjek misli da posjeduje zvijezde samo zato što ih je prvi proglasio svojima, a geograf zapisuje podatke o svijetu koji nikada ne istražuje. Naizgled jednostavne situacije zapravo govore o ljudskim slabostima i načinu na koji odrasli često zakompliciraju ono što je djeci intuitivno jasno. Tu su i teme prijateljstva, ljubavi, odgovornosti i gubitka.
Ljepota ovih klasika krije se i u tome što im svaka dob može dati svoje značenje. Knjiga koju otvorite s petnaest godina ne mora vam govoriti isto što i deset ili dvadeset godina kasnije. U međuvremenu dolaze posao, odnosi, obitelj, razočaranja, gubici, promjene i situacije u kojima odjednom prepoznate nešto što vam je nekada promaklo. Zato nekim lektirama vrijedi dati novu šansu, ali ovaj put ne zbog nove ocjene, već zato što bi vam mogle dati uvid u vlastitu životnu situaciju i pomoći vam shvatiti da niste jedini koji se u nekim trenucima osjećaju beskorisno poput Gregora, uplašeno zbog odgovornosti poput Holdena ili zarobljeno u svakodnevnom ritmu i sustavu koji određuje vaš život poput Winstona Smitha.
Otvori KEKS Pay
