Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Lifestyle Zdravlje

Vitamin D posebno je važan za osobe starije dobi u vrijeme pandemije COVID-19

Osobe starije dobi rizična su skupina za razvoj težih oblika bolesti COVID-19 te bilježe veću smrtnost, a ujedno su populacijska skupina u kojoj se često javlja nedostatak vitamina D.
13. listopada 2020. u 08:59 10113 prikaza
Vitamin D

U starijoj dobi znatno je veća učestalost brojnih kroničnih bolesti uz koje se također vežu i teži oblici COVID-19, ali i češći nedostatak vitamina D. Stoga su nesumnjivo osobe starije dobi ciljna populacija za nadoknadu vitamina D. Bez obzira što su osobama starije dobi energetske potrebe smanjene, potrebna im je jednaka ili čak veća količina hranjivih tvari (vitamina i minerala) uspoređujući ih s potrebama mlađe populacije. Kako bi se kvaliteta njihova života održala ili poboljšala, puno veću pažnju treba posvetiti pravilnim prehrambenim navikama te kvaliteti i odabiru namirnica prikladnih ovoj životnoj dobi.

Osobe starije dobi često su u nedostatku vitamina D jer starije osobe imaju obično manje prilike  aktivirati D vitamin izlaganjem tijela ultraljubičastim zrakama. Narušena funkcija bubrega zbog starenja može značiti i manju sposobnost pretvaranja vitamina D u aktivni oblik. Smatra se da do 50% starijih osoba nema odgovarajuću koncentraciju vitamina D zbog nedovoljne izloženosti suncu, stanjene kože, te zbog smanjenog unosa hrane bogate vitaminom D. Koštana masa smanjuje se s godinama života, a rizik od osteoporoze i lomova kostiju raste. Uzimanje kombinacije vitamina D i kalcija može smanjiti gubitak koštane mase u kralježnici te vratu bedrene kosti i incidenciju nevertrebralnih prijeloma u starijih osoba.  Stoga je preporuka u mnogim zapadnim zemljama da osobe starije dobi uzimaju dodani vitamin u dozi od 800-1000 IU dnevno. Na taj način smanjuje se rizik padova, prijeloma, depresije i pospješuje kognitivna funkcija u starijoj dobi.

U posebnom riziku od nedostatka vitamina D su osobe starije dobi smještene u institucije, ali i drugi stariji koji većinu vremena provode u kući i slabije se kreću. Nažalost, takva je svakodnevica brojnih starijih osoba od početka pandemije COVID-19. Studije provedene tijekom posljednjih godina ukazuju kako je prosječna koncentracija vitamina D u osoba starije dobi koje žive u domovima za starije i nemoćne osobe i sličnim institucijama u Europi između 9 i 37 nmol/ L što predstavlja teški deficit (vrijednosti bi trebale biti iznad 75 nmol/L). U gerijatrijskih bolesnika situacija je još lošija, oni bilježe srednju razinu od 3,3 do 29 nmol/l u Europi.

Osim utjecaja na gustoću koštane mase te prevenciju i terapiju osteoporoze, vitamin D utječe i na snagu i masu mišića. Pokazano je da deficit vitamina D može utjecati na narušavanje mišićnih funkcija te mišićnu slabost. Ova stanja reverzibilna su i zahtijevaju terapiju vitaminom D. Smanjena mišićna funkcija te smanjenje snage mišića (sarkopenija) zajedno sa slabljenjem stabilnosti koštanog tkiva, što također može biti posljedica deficita vitamina D povećavaju rizik i broj padova kod starijih osoba. Prema istraživanjima, prevencija nevertebralnih prijeloma ovisna je od dozi vitamina D, kod osoba starijih od 65 godina, više doze vitamina D mogu smanjiti rizik od prijeloma i za 20 %. Oralna primjena 700 – 800 IU vitamina D na dan smanjuje rizik za prijelom kuka te nevretrebralne prijelome kod hospitaliziranih ili institucionaliziranih starijih osoba.

Niska koncentracija vitamina D u osoba starije dobi veže se i uz veću učestalost depresije, ali i pojačano kognitivno slabljenje. Stoga je jednostavna mjera nadopune prehrane vitaminom D u ovoj populaciji moguća strategija prevencije depresije, kognitivnog propadanja i demencije.

Preporuke za dnevni unos vitamina D gotovo su dvostruko veće za osobe starije dobi i one bi trebale svakodnevno uzimati barem 800 IJ ovog vitamina. Uz umjereno izlaganje suncu, potrebno je preporučiti hranu bogatu ili obogaćenu vitaminom D te pripravke s dodatnim vitaminom D.

Najbogatiji prirodni izvor vitamina D3 u hrani su ulja jetre bakalara i drugih masnih riba. Nadalje, hrana bogata vitaminom D3 obuhvaća ribu (tuna, srdele, skuša, bakalar, haringa, losos), rakove i plodove mora, neke vrste gljiva, kvasac, goveđu jetru i žumanjak jajeta, te namirnice koje su dodatno obogaćene vitaminom D poput nekih margarinskih namaza.

usporedila
Ella Dvornik objavila koliko zarađuju YouTuberi u Hrvatskoj: 'Pa kažu da nađeš pravi posao'
PBZ CROATIA OSIGURANJE
NIKA ISTRAŽUJE
Jesu li uplate u obvezni mirovinski fond moja imovina?