Kada govorimo o kvalitetnom snu, najčešće razmišljamo o tome spavamo li preporučenih sedam ili osam sati. Međutim, nije važna samo duljina sna – ulogu može imati i vrijeme kada odlazimo u krevet. Stručnjaci za san upozoravaju da redovito kasno lijeganje, osobito ako nije usklađeno s našim prirodnim ritmom i vremenom buđenja, može narušiti kvalitetu odmora.
Dakle, koje je najgore vrijeme za odlazak na spavanje? Nakon ponoći! Stručnjaci za spavanje slažu se da odlazak na spavanje nakon ponoći remeti prirodne ritmove tijela, utječe na važne faze sna te može biti povezan s povećanim rizikom od dugoročnih zdravstvenih problema. Odlazak u krevet duboko u noć za mnoge ljude znači manje sna i veći raskorak između životnog rasporeda i unutarnjeg biološkog sata. Kako prenosi EatingWell, upravo ta dugotrajna neusklađenost može biti problematična.
Cirkadijalni ritam svojevrsni je unutarnji biološki sat koji prati približno 24-satni ciklus. Pomaže tijelu odrediti kada ćemo biti budni, a kada pospani, a uključen je i u regulaciju hormona, metabolizma, imunoloških procesa i brojnih drugih tjelesnih funkcija. Svjetlost i tama među najvažnijim su signalima koji pomažu održavati taj ritam. Upravo zato izlaganje jakoj, osobito plavoj svjetlosti kasno navečer može odgoditi osjećaj pospanosti.
Ipak, ne postoji idealan sat za odlazak na spavanje koji vrijedi za sve. Neki su ljudi prirodno raniji, a drugi kasniji kronotipovi. Veći problem nastaje kada vrijeme spavanja redovito nije usklađeno s vlastitim cirkadijalnim ritmom ili kada zbog kasnog lijeganja ne možemo odspavati dovoljno prije jutarnjeg buđenja. "Vrijeme vašeg spavanja trebalo bi biti usklađeno s vašim cirkadijalnim ritmom", objašnjava stručnjakinja za san Chelsea Rohrscheib.
Važnu ulogu imaju i hormoni povezani sa spavanjem i budnošću. Melatonin se počinje pojačano lučiti navečer u uvjetima tame i tijelu signalizira da se približava vrijeme za spavanje, dok se kortizol počinje povećavati prema jutru i sudjeluje u pripremi organizma za buđenje. Kasno lijeganje, osobito u kombinaciji s izlaganjem jakoj umjetnoj svjetlosti, može pomaknuti prirodni ritam melatonina i otežati usklađivanje sna s ciklusom dana i noći.
Duboki, odnosno sporovalni san posebno je važan za fizički oporavak, a najzastupljeniji je u ranijim ciklusima spavanja. Tijekom sna odvijaju se brojni procesi važni za obnovu organizma, pamćenje i normalno funkcioniranje mozga. No tvrdnju da će svaka osoba samim odlaskom na spavanje nakon ponoći automatski izgubiti duboki san treba uzeti s rezervom. Arhitektura sna ovisi o više čimbenika, uključujući trajanje prethodne budnosti, cirkadijalni ritam, ukupnu duljinu sna i individualne navike.
Ono što predstavlja jasniji problem jest situacija u kojoj kasno odlazimo u krevet, ali se zbog poslovnih, školskih ili drugih obveza svejedno moramo rano probuditi. Tada jednostavno ostaje manje vremena za potreban san. Istraživanja povezuju kroničnu cirkadijalnu neusklađenost i nedovoljno sna s nizom nepovoljnih zdravstvenih ishoda. Među njima su metabolički i kardiovaskularni problemi te poteškoće s mentalnim zdravljem.
Umjesto straha od ponoći kao neke vrste "zabranjene granice", korisnije je uspostaviti raspored koji omogućuje dovoljno kvalitetnog sna i kojeg se možemo relativno dosljedno pridržavati. Odlazak u krevet i buđenje u približno isto vrijeme, smanjivanje izloženosti jakoj svjetlosti kasno navečer te dovoljno jutarnjeg dnevnog svjetla mogu pomoći održavanju stabilnog ritma spavanja.
Ako se, unatoč dovoljno vremena provedenog u krevetu, redovito budite umorni, teško zaspite ili se često budite tijekom noći, problem možda nije samo u tome koliko je sati kada legnete. Dugotrajnije poteškoće sa spavanjem vrijedi spomenuti liječniku ili stručnjaku za poremećaje spavanja.
Konzumiranje ovih slastica prije odlaska u krevet može vam pomoći da bolje spavate
Otvori KEKS Pay
