Nekima je kratko popodnevno drijemanje svakodnevni ritual, drugi mu se prepuštaju samo nedjeljom, a ima i onih koji zaspu usred dana tek nakon posebno neprospavane noći. Dvadesetak minuta sna može djelovati kao savršen način za vraćanje energije, no drijemanje nije uvijek korisno. Štoviše, u nekim slučajevima može otežati uspavljivanje navečer i dodatno poremetiti ritam spavanja. Terapeutkinja za spavanje Jessica Fink objašnjava kako je prije odlaska na popodnevni počinak važno razlikovati dvije stvari koje često poistovjećujemo, a to su umor i pospanost, piše Real Simple.
Ako vam se oči same zatvaraju, glava počinje padati ili jedva držite kapke otvorenima dok gledate u računalo, vjerojatno ste doista pospani. U tom slučaju kratko drijemanje može biti korisno. 'Možete biti umorni, a da niste pospani. Drijemanje može pomoći u uklanjanju pospanosti', objašnjava Fink, dodajući da se ono često preporučuje smjenskim radnicima, osobama s narkolepsijom te ljudima koji imaju problema s pretjeranom dnevnom pospanošću. Ako ste samo iscrpljeni, ali vam se zapravo ne spava, Fink preporučuje ustajanje i malo kretanja umjesto odlaska u krevet. To vrijedi čak i nakon noći tijekom koje niste spavali dovoljno jer pokušaj 'nadoknađivanja' sna tijekom dana može smanjiti potrebu za spavanjem navečer.
Tijekom budnosti u mozgu se, pojednostavljeno rečeno, povećava pritisak za spavanje, u čemu važnu ulogu ima kemijska tvar adenozin. Što smo dulje budni, potreba za snom uglavnom postaje snažnija, dok je drijemanje može privremeno smanjiti. Upravo zato dnevno spavanje nekim ljudima, osobito onima koji već pate od nesanice, može stvoriti začarani krug. Odspavaju tijekom dana jer su loše spavali prethodne noći, a zatim navečer ponovno nemaju dovoljno snažnu potrebu za snom.
Ako vas pospanost ipak svladava, stručnjakinja savjetuje da drijemanje bude kratko. Idealno je oko 20 minuta, dok alarm možete namjestiti na otprilike pola sata kako biste uračunali i vrijeme potrebno za uspavljivanje. Razlog je jednostavan: predugo spavanje povećava mogućnost ulaska u dublje faze sna. Probudite li se upravo iz dubokog sna, možete osjetiti takozvanu inerciju sna, odnosno omamljenost, dezorijentiranost i osjećaj da ste nakon drijemanja umorniji nego prije njega.
Nije svejedno ni u koje doba dana odlučite sklopiti oči. Fink objašnjava da naš cirkadijalni ritam prirodno uključuje pad energije, koji se obično pojavljuje sedam do devet sati nakon vremena u koje se tijelo uobičajeno budi. Za većinu ljudi to znači da je rano poslijepodne najprikladnije vrijeme za kratko drijemanje. Kasno poslijepodnevno ili večernje spavanje veća je prijetnja noćnom snu jer može smanjiti potrebu za odlaskom u krevet u uobičajeno vrijeme.
Prije nego što se sljedeći put uvučete pod pokrivač usred dana, zato si postavite jednostavno pitanje: jesam li doista pospan ili sam samo umoran? Ako jedva držite oči otvorenima, dvadesetak minuta sna moglo bi vam dobro doći. Ako ste samo iscrpljeni, malo kretanja i čekanje večernjeg odlaska u krevet možda će biti bolji izbor.
Od učenja do šetnje: Smanjite rizik od demencije usvajanjem ovih 14 jednostavnih navika
Ljeti samo malo