Blokirao vam se mozak! Ne možete se nikako sjetiti imena kolegice s
kojom ste osam godina išli u isti razred. Mislim da je Ivana ili možda
Marina! Kao, “na vrhu vam je jezika!” Već ste peti put u posljednja dva
mjeseca izgubili kišobran. Izlazite iz kuće i ponovno se vraćate jer se
ne možete sjetiti jeste li ugasili svjetlo u dnevnom boravku. A tek vam
je 27 godina!
Ništa čudno, kažu znanstvenici sa Sveučilišta Virginija. Njihovo
najnovije istraživanje, provedeno na četiri tisuće visokoobrazovanih
žena i muškaraca, pokazalo je da opadanje mentalne sposobnosti, jedan
od ključnih znakova starosti, počinje – u 27. godini. Da, dobro ste
pročitali.
Prema američkom istraživanju, nakon 27. godine naglo opadaju naše
mentalne sposobnosti, posebice zaključivanja, brzine razmišljanja i
prostorne vizualizacije. A te su sposobnosti na vrhuncu kod
22-godišnjaka. Molim! Tako su, naime, reagirali 27-godišnjaci koje smo
upoznali s rezultatima tog istraživanja. Bolna istina ili najobičnija
glupost? Ovo drugo, kažu baš svi “naši starci”.

JELENA ZRINJSKI smatra da prekovremeni rad može dovesti
do opadanja mentalnih sposobnosti
Najbolje tek dolazi
– Mislim da su ti rezultati neutemeljeni. Možda se mogu objasniti time
što u toj dobi žene postaju majke te se u tih godinu-dvije malo
mentalno “zapuste”. A mozak je organ koji neprestano treba trenirati.
Bilo kako bilo, ja nisam taj slučaj. Opadanje mentalnih sposobnosti sa
svojih 27 godina ne mogu si dopustiti. Gradim karijeru, stalno moram
biti u punoj formi, neprestano se dokazivati i učiti – objašnjava
Martina Vargović, diplomirana novinarka.
Porazne rezultate napala je i 27-godišnja Marija Slijepčević, koordinatorica studentskog poslovanja Visoke novinarske škole.
– Uistinu sam iznenađena tim istraživanjem i mislim da je podatak da
nama 27-godišnjacima opadaju mentalne sposobnosti pretjeran. Ništa
slično nisam na sebi primijetila. Dapače, polazim poslijediplomski
studij i mogu reći da sve studijske obveze, zahvaljujući upravo
iskustvu koje sam do svoje 27. godine stekla, lakše i brže izvršavam. A
i gledajući svoje starije radne kolege, smatram da mi najbolje godine
tek dolaze – objašnjava Marija.
I dok Marija i Martina grčevito niječu da im slabe mentalne
sposobnosti, prve fizičke znakove starenja nijedna se ne libi priznati.
– Promjene su vidljive. Primijetila sam sijede vlasi u kosi, a počela
sam paziti i na bore oko očiju. Naravno, tješim se da su to tek bore
smijalice. Istina je da sam se upravo u 27. godini počela više brinuti
o sebi. Pijem vitamine, više šetam, pazim na prehranu. Prije za to,
iskreno, nisam previše marila. Nije mi to bilo bitno – dodaje Marija.

PETAR PRIŠTOF u svojoj se 27. godini jako dobro osjeća
i ne vidi na sebi nikakve znakove starenja
Mozak treba trenirati
Da mu opadaju mentalne sposobnosti i da više nije, kako je sam
vjerovao, u “najboljim godinama”, ne prihvaća ni konobar Petar Prištof.
Možda se, kaže, njegovoj ženi ponekad i učini da mu mozak “ne upije”
sve što mu ona kaže, ali opadanje mentalnih sposobnosti, kaže, s tim
pojavama nema apsolutno ništa.
– Ja imam, recimo to tako, koš u mozgu u koji ubacujem informacije koje
su mi bitne. Sav višak kroz jedno uho uđe, a kroz drugo izađe – kaže
Petar, koji se i fizički, dodaje, jako dobro osjeća i ne vidi na sebi
nikakve znakove starenja.
U rezultate istraživanja sumnja i 27-godišnja Jelena Zrinjski, zadužena
za procesuiranje narudžbi u jednoj američkoj tvrtki. Smatra da, ako je
čovjek aktivan, ako trenira mozak, čita, uči, uvijek nešto radi, tada
mu mentalne sposobnosti sigurno neće početi padati u toj dobi.
– No možda su te rezultate dobili ispitujući 27-godišnjake koji su
radili više od 10 sati na dan. Tada bih mogla vjerovati u njih. Jer i
sama sam primijetila kod nekih svojih prijatelja koji previše rade da
su depresivni, imaju glavobolje, stalno govore da moraju na godišnji,
drugi na bolovanje. Da će, u suprotnom, poludjeti – kaže Jelena. I
sama, dodaje, primjećuje da je mnogo umornija ako cijeli dan “bulji” u
računalo.
Da rezultate istraživanja treba uzeti s rezervom, smatra i Gordana
Kuterovac-Jagodić, zamjenica pročelnika Odsjeka za psihologiju na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Jer riječ je tek o jednoj studiji. Ona
ne mora biti točna, no ne mora nužno biti ni netočna. U razvojnoj
psihologiji ionako prevladava stav da su ljudi sposobni za promjene
tijekom cijelog svog života. Stalno se poboljšavaju, ali njihov razvoj
može ići i u negativnom smjeru.
– I u najranijoj životnoj dobi događaju se negativne promjene. Gubimo
neke neurone, živčane putove kojima se ne koristimo... Do šeste godine,
primjerice, svako dijete može naučiti bilo koji strani jezik kao da mu
je materinski. Poslije više ne – kaže G. Kuterovac-Jagodić. Istina je,
dodaje, da s godinama ljudi sporije reagirajuu u nekim situacijama, ali
isto tako, na temelju iskustva su produktivniji, efikasniji...
– Njihova motivacija, znanje, iskustvo lako nadomjesti brzinu koju
imamo u ranim 20-im godinama. No kristalizirana inteligencija, koja
podrazumijeva sve znanje koje smo stekli, raste do 40. i ne opada do
60. godine – ističe Kuterovac-Jagodić. Bitno je napomenuti, nastavlja,
da statistički podaci iz istraživanja u stvarnom životu uopće ne moraju
imati učinka.

MARIJA SLIJEPČEVIĆ
vjeruje da je ključ mentalne
“mladosti” u neprestanom treniranju mozga
Predrasude o starijima
– Pad mentalne sposobnosti koji su znanstvenici otkrili u 27-godišnjaka
u praksi možda nema nikakvo značenje, možda uopće nije vidljiv –
dodaje. Zbog toga bi, kaže, bilo porazno i štetno kada bi rezultati
ovog istraživanja povećali predrasude prema starijima. Naprotiv, treba
ga iskoristiti za veću potporu starijima, koje treba poticati da budu
što dulje aktivni. I, naravno, iskoristiti njihovo iskustvo, znanje,
resurse, koji se lako izgube ako ih preko noći zamijenite
22-godišnjacima.
Međusobno dopunjavanje, kombinacija “mladih” i “starih” najbolji je
recept za uspjeh u svakom pogledu. Katkad je potrebna brzina, katkad,
ako ne i uvijek, iskustvo. Ludost je odreći se ijedne od tih
vrijednosti!