Kako produljiti sezonu? Vječno pitanje hrvatskog turizma riješeno je već davno, nećete vjerovati, u Benkovcu. Središte Ravnih kotara, naime, svoj brend, benkovački stočni sajam, star možda i stotinjak godina, prvotno ljetnu manifestaciju pretvorio je u cjelogodišnje događanje, koje se 10. lipnja vratilo u život nakon dvomjesečne stanke prouzročene koronavirusom.
Jest da se događa jednom mjesečno, ali benkovački stočni sajam postao je i svojevrsni recept za privlačenje domaćeg gosta. Domaće je domaće, a benkovački stočni sajam vrvi od domaćih proizvoda. Zna naš čovik što je domaća blitva, kapula, češnjak, maslinovo ulje, zna Hrvat što vrijedi pa dolazi u Benkovac...
– Ve? Za 15 kuna kilo gujde? Kaj ste nori? – nezadovoljan je prodavač iz Međimurja ili Zagorja, ali i kupac iz zadarskog zaleđa ne da se, cjenkanje je ovdje dio folklora.
Duhovna vrijednost sajma
Svakog desetog u mjesecu u Benkovcu ima Slavonaca, Sinjana, Imoćana, ali i Bosanaca, sve više i Slovenaca... I oni će doći, nakon korone.
– Prodava’ je ovdje jedan konje, a Slovenac gleda i pjevuši: “Moj očka ma konjčka dva”. Pita ga ovaj: “Je l’ ti mene zaj... il’ kupuješ” – prepričava mi prijatelj događaje sa sajma. On je pasionirani posjetitelj benkovačkog sajma:
– Znaš da se kaže da je, ako dođeš u Dalmaciju, a nisi bija na benkovačkom sajmu, to isto kao da si doša u Rim, a nisi vidija papu. I zato što ovdje stvarno ima svega... I zaista na benkovačkom sajmu prodaje se sve, doslovno “od igle do slona.” Dobro, slona još nije bilo, ali nije isključeno da će ga netko i dovesti, i to iz čiste zafrkancije.
A toga ne manjka u “Vlajima”, pogotovo kad je meso u pitanju. Ono na pijatu, naravno... Dakle, unatoč motikama, lopatama, bukarama, starim autima, CD-ima, domaćim živinama, robnim markama, među kojima je navodno moguće naći i Versace, ali s “č”, glavna je priča ipak – mesni “desert”, kojim završava svaki izlet na sajam.
– A kuš slađe od janjetine? – dobro je poznat odgovor na pitanje ima li što slatko nakon kilograma i kilograma pojedene janjetine na benkovačkom stočnom sajmu...
No vodeći ljudi benkovačkog turizma uvjeravaju da treba doći i tijekom drugih dana, i to ne samo ljeti. Nude utrku puževa, Fišijadu, Bukaru, Festival češnjaka, Benkovački prisnac, Vlajternativu... I štošta još od benkovačkog kulturnog i zabavnog duha nude u sklopu Benkovačkog kulturnog ljeta.
Dodati tome svako treba iznimnu povijesnu vrijednost okolnih lokaliteta, najstarije spomene hrvatskih vladara, ali i Asseriju, utvrdu Kličevicu. Te su lokalitete povezali biciklističkim stazama te su bili i inicijatori okupljanja i obližnjih turističkih zajednica u jednu, onu Ravnih kotara. Njoj je na čelu Vanja Čvrljak, benkovački turistički djelatnik koji se već godinama bori za dio turističkog kolača s destinacijama koje su tek nekoliko desetaka kilometara udaljene od Benkovca, ali imaju more.
No Čvrljak misli da je Benkovac u prednosti pred masovnim turizmom u obližnjem Zadru, Šibeniku, nacionalnim parkovima Krki i Paklenici. Dokazuje to sve većim ulaganjima Benkovčana u turizam, napose gradnjom luksuznih objekata u kojima bogati gosti samo desetak minuta od mora imaju mir, domaću spizu, pivca ispod peke, čist zrak, izvornu ravnokotarsku ponudu...
– Grad Benkovac i Ravni kotari pozicioniraju se kao perjanice ruralnog razvoja i predvodnici u očuvanju bogate baštine ovih krajeva – objašnjava. Teško je, tvrdi, pronaći prostor s takvim etnoblagom, na kojem gost na jednom mjestu može doživjeti savršen sklad čovjeka i prirode.
Više nisu ‘Bogu iza nogu’
– U posljednje vrijeme ovaj kraj svjedoči porastu smještajnih objekata, a na prostoru grada Benkovca već ih je stotinjak. Riječ je o objektima autohtone gradnje s bazenima koji bilježe izvrsnu popunjenost, u većini slučajeva i više od sto dana u godini, a većina gostiju dolazi upravo s „bogatijih“ tržišta srednje, sjeverne i zapadne Europe – ističe Vanja Čvrljak, dodajući da se kao nadopuna smještaju stvara i dodana turistička vrijednost u vidu novih agroturizama, vinarija, kušaonica i OPG-ova koji nude izvorne gastronomske specijalitete te brojne ekološke proizvode.
Turizam je, ističe Čvrljak, na velika vrata ušao u Ravne kotare:
– Grad Benkovac već ostvaruje gotovo 70 tisuća noćenja, dok je na cijelom prostoru Ravnih kotara taj broj i četiri puta veći. Upravo u zaleđu stvorila se protuteža masovnom turizmu koji nam se događa na obali. Zadarska županija kao malo koja druga regija „blagoslovljena“ je Ravnim kotarima, kao prostorom jedinstvenim na Jadranu (jedina ravnica na obali), gotovo idealnima za razvoj selektivnih oblika turizma te cjelovitog i sadržajnog turističkog proizvoda, što je u ostalom i glavna mana našeg turizma – ističe Čvrljak.
Trude se u Benkovcu, ima tu duha, pa čak i u onom tvrdom izgovoru i grubom pristupu na prvu. Iako kraj još uvijek nosi ožiljke i tragove Domovinskog rata, danas Benkovac, Ravni kotari i Bukovica u turističkom smislu više nisu “Bogu iza nogu”. Danas oni imaju dobru perspektivu, koju treba što prije podići na višu razinu.
Kontam, ce bit turisticka patrola? ubrizgam vam c-21