Jeste li ikad razmišljali o tome s kojim problemom se pacijenti najčešće javljaju oftalmolozima? Vjerojatno ne, barem dok se i vi ne nađete u situaciji da krenete razmišljati biste li svoje probleme s vidom ipak trebali pokušati liječiti. Topla preporuka svakog oftalmologa je da prilikom pojave bilo kakve smetnje vida odete na preventivni pregled na kojem će se ustanoviti trebate li daljnje postupke.
1. Zbog kojih se simptoma pacijenti najčešće javljaju retinologu?
Najčešće pacijente zabrinjava pojava novih točkica, kružića, paučine ili bljeskova svijetla u vidnom polju. Ponekad dolaze zbog zamućenja vida, iskrivljenja slike, te gubitka dijela ili cijelog vidnog polja.
2. Mogu li ovi simptomi označavati ozbiljnu očnu bolest koja može uzrokovati gubitak ili trajno oštećenje vida?
Većinom simptomi poput pojave točkica, ”mušica” ili paučine dio su prirodnog procesa starenja staklovine oka i nisu opasni. Međutim, dio tih pacijenata može imati komplikacije tog prirodnog procesa poput rupture mrežnice, ablacije, epimakularne membrane, rupture makule ili mogu biti simptomi jedne od vaskularnih ili upalnih bolesti oka. Takvi pacijenti svakako zahtijevaju kompletan oftalmološki pregled i redovite kontrole za vrijeme trajanja simptoma.
3. Spomenuli ste da staklovina utječe na razvoj ovih simptoma. Što je to staklovina i kako ona utječe na ove simptome?
Staklovina je prozirna želatinozna tvorba koja ispunjava unutrašnjost oka između leće i mrežnice. Sastoji se od mreže kolagenih vlakana, hijaluronske kiseline i vode. Također je čvrsto priljubljena uz mrežnicu s vanjskom membranom koju nazivamo hijaloidna membrana.
Starenjem oka ova želatinozna tvorba se djelomično razrjeđuje i zgušnjava, te pokretima oka i glave dolazi do prelijevanja unutar staklovine i povlačenja na mrežnicu. Ovo povlačenje na mrežnicu uzrokuje bljeskove svijetla koje pacijenti najčešće primjećuju u večernjim satima. Poslije dolazi do potpunog odvajanja stražnje hijaloidne membrane od mrežnice što pacijenti percipiraju razvojem paučine, kružića ili „mušice“ u vidnom polju.
No također ovo odvajanje hijaloidne membrane može dovesti do stvaranja rupture mrežnice koja zatim može dovesti do ulaska tekućine iz staklovine i razvoja ablacije mrežnice.
4. Što je to regmatogena ablacija mrežnice?
Regmatogena ablacija mrežnice je odljepljivanje mrežnice od njene prirodne podloge koju nazivamo retinalni pigmentni epitel. Nastaje zbog pojave rupture mrežnice kojoj najčešće prethodi pojava bljeskova svijetla ili paučine pred okom.
Ablacija mrežnice dovodi do bezbolnog gubitka vida koju pacijenti opisuju kao spuštanje zastora pred okom. Može nastati naglo ili tijekom nekoliko dana. Ablacija mrežnice spada u hitno oftalmološko stanje koje zahtjeva što raniju kiruršku intervenciju.
5. Što je najvažnije u slučaju da pacijent primijeti ovakve simptome?
Jako je važno da se pacijenti što prije jave na oftalmološki pregled kako bi što ranije postavili dijagnozu. Rupture mrežnice npr. zahtijevaju hitan laserski tretman kako bi se ona “zavarila”, te se na taj način može potpuno izbjeći operativni zahvat na oku.
Ako se pak radi o već nastaloj ablaciji mrežnice potreban je kirurški zahvat. U današnje vrijeme postižemo odlične rezultate zahvatom koji se naziva vitrektomija. Njime postižemo povratak mrežnice u njen prirodni anatomski položaj u preko 90% slučajeva jednom operacijom. Naravno želim i ovim putem istaknuti da pacijenti ne odgađaju javljanje na pregled jer ranijom intervencijom postižemo bolje rezultate povratka vidne oštrine.
6. Recite nam nešto više o vitrektomiji?
Svjedoci smo velikog napretka tehnologije u posljednjem desetljeću koja nam danas omogućuje razvoj sve manjih vitreoretinalnih instrumenata. Manji instrumenti i rezovi dovode do manje upalne reakcije nakon operacije, a time i bržeg postoperativnog oporavka i manje nelagode nakon operacije.
Danas je izvođenje vitrektomije moguće s rezovima koji su manji od pola milimetra. Sam zahvat vitrektomije uključuje temeljito uklanjanje staklovine ili krvarenja, zatvaranje mjesta rupture kod ablacije, uklanjanja epimakularne membrane ili zatvaranja rupture makule. Ovi zahvati traju od pola sata do sat i pol ovisno o slučaju. Obavljaju se u lokalnoj anesteziji i pacijent nakon kraćeg oporavka od zahvata može ići kući. Sljedeći dan pacijent se javlja na kontrolni pregled. Prvi oporavak vida procjenjujemo za tjedan-dva dana, a konačni oporavak može trajati do nekoliko mjeseci.
7. S čim se zamjenjuje uklonjena staklovina?
Na kraju operacije kirurg bira hoće li koristiti zrak, plin ili silikonsko ulje kao privremenu zamjenu za uklonjenu staklovinu. Zrak i plin sami nestaju resorpcijom iz oka, dok silikonsko ulje zahtjeva još jednu operaciju radi uklanjanja ulja obično nekoliko mjeseci nakon prve operacije.
Treba još naglasiti da pacijenti sa zrakom i plinom ne smiju putovati avionom za vrijeme trajanja tamponade, jer može doći do širenja plina i zraka za vrijeme leta, te pojave jake boli u oku.
8. Zbog čega vam se pacijenti još često obraćaju?
Često vidimo pacijente starije životne dobi koji nam se javljaju zbog postepenog ili naglog pogoršanja vidne oštrine i iskrivljenja slike koji dovode do nemogućnosti čitanja ili prepoznavanja lica ljudi koje susretnu. U ovim slučajevima često se radi o makularnoj degeneraciji.
9. Što je to makularna degeneracija?
Makularna degeneracija je jedan od vodećih uzroka slabljenja vida u starijih osoba, a pojavljuje se u dvije forme. To su suha forma koju karakterizira pojava druza i promjene pigmentnog sloja u makuli. Nije je moguće potpuno izliječiti, ali se zbog usporavanja napretka ove forme propisuju vitamini za oči. Također zahtjeva redovite oftalmološke kontrole jer može prijeći u tzv. vlažnu formu. Vlažnu formu karakterizira razvoj novih krvnih žila ispod makule i propuštanje tekućine ili pojave krvarenja u makularnom području. Kasnije ako se ne liječi dovodi do stvaranja ožiljka i gubitka centralnog vida na tom oku.
Obje forme u konačnici mogu dovesti do izrazitog oštećenja centralnog vida, ali ne dovode do oštećenja perifernog vida, pa time ni do potpune sljepoće.
Vlažna degeneracija zahtjeva što ranije otkrivanje i početak terapije injekcijama anti-VEGF lijeka (anti vaskularni čimbenik rasta) tzv. pametnih lijekova koji dovode do poboljšanja vidne oštrine I povlačenja novonastalih krvnih žila ispod mrežnice. Na ovaj način se uz redovitu terapiju vid može očuvati kroz više godina, a ponekad dolazi i do zaustavljanja bolesti. Ovih lijekova ima više vrsta i vaš retinolog će odabrati onog za kojeg smatra da je najbolji za svakog pojedinog pacijenta.
10. Što je to epiretinalna membrana, a što ruptura makule?
Epiretinalna odnosno epimakularna membrana je pojava membrane na žutoj pjegi ili makuli koja polagano zbog svoje kontrakcije i napredovanja dovodi do anatomskih promjena izgleda makule koji za posljedicu imaju iskrivljenje slike i pogoršanje vidne oštrine. Ponekad pacijenti primjećuju i nešto uvećaniju sliku gledanog predmeta u odnosu na drugo oko.
Ruptura makule je pojava puknuća centra makule koji je odgovoran za centralnu vidnu oštrinu i uzrokuje zamućenje i iskrivljenje slike, te kasnije nedostatak centralnog dijela slike. Ruptura makule može biti parcijalna ili potpuna. Parcijalne rupture se najčešće samo kontroliraju dok potpune rupture zahtijevaju operativno liječenje. Pacijenti s potpunom rupturom makule najčešće primjećuju nemogućnost čitanja ili npr. prepoznavanja lica gledanog s tim okom.
11. Može li liječnik pomoći pacijentima s rupturom makule ili epiretinalnom membranom?
Vitreoretinalni kirurzi s vrlo visokim uspjehom postižu zatvaranje rupture i ponovno uspostavljanje retinalnih slojeva u makuli, te u velikom broju slučajeva dolazi do značajnog oporavaka vidne oštrine. Također, uklanjanjem epiretinalne membrane se najprije sprječava pogoršanje vidne oštrine, te u većine pacijenata dolazi do poboljšanja simptoma iskrivljenja slike i oporavka vidne oštrine.
12. Koliko često je potreban pregled očne pozadine kod pacijenata s dijabetesom i zašto?
Trenutne svjetske preporuke za pregled pacijenata s novootkrivenim dijabetesom preporučuju pregled pacijenata s tipom 1 dijabetesa 5 godina nakon postavljanja dijagnoze i zatim jednom godišnje, a dijabetičarima tipa 2 odmah nakon postavljanja dijagnoze i jednom godišnje nakon toga. Ovim pregledom se rano otkrivaju krvarenja koja nastaju na kapilarama mrežnice.
U slučaju da oftalmolog utvrdi promjene na očnoj pozadini pregledi mogu biti i češći.
13. Može li to biti opasno?
Ako se ne kontroliraju redovito pacijenti s dijabetesom mogu razviti veće krvarenje u oko koje dovodi do naglog gubitka vida i eventualne potrebe za kirurškim liječenjem. Također ovi pacijenti mogu razviti i dijabetički makularni edem koji dovodi do zamućenja centralnog vida. Do ovog edema dolazi zbog oštećenja stijenke kapilara i propuštanja tekućine iz krvnih žila u međustanični prostor mrežnice.
14. Kako se može pomoći ovim pacijentima?
Redovnim pregledom se može na vrijeme utvrditi potreba za laserskom terapijom mrežnice ili potreba za liječenjem injekcijama anti-VEGF lijekova ili kortikosteroida koji dovode do povlačenja edema makule, a time i poboljšanja vidne oštrine. Naravno uz svu našu terapiju ključna je zadovoljavajuća kontrola glukoze u krvi i krvnog tlaka.
Za više informacija o zahvatu, pogodnostima, cijenama i mogućnostima plaćanja te rezervaciji termina pregleda možete nazvati na 01 5625 450 ili na info@opticalexpress.hr.
