Ako ste ikada otišli u kratku šetnju kako biste 'pročistili misli' nakon stresnog dana, vjerojatno znate koliko takva jednostavna aktivnost može imati pozitivan učinak. Mnogi ljudi koji se bave sportom, poput trčanja, često ističu upravo psihološke koristi kao ključni razlog zbog kojeg su počeli trenirati. Vježbanje potiče lučenje dopamina, hormona sreće, pa je znanstveno potvrđeno da kretanje doista može poboljšati raspoloženje. Osim toga, mnogi oblici tjelesne aktivnosti mogu biti zabavni, što dodatno pridonosi pozitivnom učinku, osim ako ne igrate natjecateljski sport i vaš tim izgubi, naravno, piše LAD Bible.
No, za one koji ne spadaju u skupinu prirodnih zaljubljenika u tjelovježbu, važno je znati da nije svaki oblik vježbanja automatski dobar za mentalno zdravlje, upozorava znanstvenik iz SAD-a. Prema novom istraživanju Sveučilišta Georgia, objavljenom na portalu Science Daily, motivacija zbog koje vježbate ima ključan utjecaj na vaše psihičko stanje.
Vratimo se na početak 2000-ih, kada je vladala kultura dijeta i kada se vježbanje često smatralo kaznom za prejedanje, osobito među ženama. Iako je takav stav danas manje prisutan u medijima, mnogi još uvijek imaju osjećaj krivnje vezan uz prehranu i vježbanje. 'Povijesno gledano, istraživanja su se fokusirala na trajanje vježbanja i broj potrošenih kalorija', piše Patrick O’Connor, suautor spomenute studije i profesor kineziologije. 'Doza vježbanja bila je glavni način kako su istraživači pokušali shvatiti njen utjecaj na mentalno zdravlje, često zanemarujući s kim i zašto netko vježba, primjerice s prijateljem ili u sklopu igre.'
Studija ističe da rekreativno vježbanje, poput pilatesa s prijateljem ili timskih sportova iz zabave, više pridonosi mentalnom zdravlju. Osobe koje redovito sudjeluju u takvim aktivnostima imaju niže razine depresije i anksioznosti. S druge strane, fizička aktivnost koja dolazi kroz posao ili kućanske obaveze, kao što su čišćenje ili građevinski rad, ne pokazuje uvijek iste koristi.
'Primjerice, ako nogometaš potrči po terenu i zabije pobjednički gol, njegovo će mentalno zdravlje biti odlično. Ali ako napravi istu kretnju i promaši, pa ga još krive za poraz, osjećaj će biti potpuno drugačiji. Takve situacije pokazuju koliko kontekst igra veliku ulogu, čak i kada je ''doza'' vježbanja ista', objašnjava O’Connor.
Iako brojna istraživanja pokazuju da osobe koje redovito vježbaju imaju bolje mentalno zdravlje, problem je što većina tih studija ne uključuje osobe koje već imaju ozbiljne psihičke poteškoće, što rezultira iskrivljenom slikom. 'Prosječan učinak vježbanja na mentalno zdravlje u svim dosadašnjim istraživanjima je mali, dijelom i zato što se najčešće testiraju osobe koje nisu depresivne ili anksiozne. U tim slučajevima su učinci veći. Znanstvenoj zajednici poručujemo da su potrebna veća i dugoročnija istraživanja kako bismo doista utvrdili koliki je pravi utjecaj vježbanja na mentalno zdravlje', zaključuje O’Connor.
Nisu ni labradori ni zlatni retriveri: Trener pasa otkrio je koje su 3 pasmine savršeni obiteljski psi
Otvori KEKS Pay
