Što se događa kada se žene doista počnu povezivati, bez zadrške, bez natjecanja i bez potrebe da sve rade same? Odgovor na to pitanje ponudio je panel „Snaga povezanosti – jer kad smo povezane, možemo više“, održan u prostoru Grandiosa Events u Zagrebu, u sklopu projekta Večernjeg lista „Žene koje mijenjaju Hrvatsku“.
Razgovor je okupio četiri snažne sugovornice – Lanu Gojak Bajt, Jovanu Čutul, Stelu Lechpammer i Tanju Džido – koje su iz različitih perspektiva dale pogled na važnost ženske povezanosti. Kroz osobne priče i konkretna iskustva iz poslovnog i javnog života pokazale su da povezanost nije samo „lijepa ideja“, nego vrlo konkretan alat za promjenu, iako put do nje često nije jednostavan. Panel je, kao i dosad, moderirala Antonija Mandić, a jedan od najupečatljivijih trenutaka razgovora bio je onaj u kojem se otvorilo pitanje prepreka koje žene najčešće susreću na tom putu.
Odluka dolazi iznutra
Kako je istaknula Tanja Džido, koja radi s velikim brojem žena na razvoju osobnog brenda, najveći izazovi često dolaze iznutra.
– Najčešći problem nije nedostatak znanja ili kompetencija, nego uvjerenje: „Nisam još dovoljno spremna“, „Što će drugi reći?“ – istaknula je, dodajući da žene često umanjuju vlastite uspjehe, čak i kada su objektivno iznimni. Posebno je naglasila kako nerijetko izbjegavaju istaknuti svoje rezultate, bojeći se osude ili percepcije da se „hvale“. Upravo ta potreba da se svidimo svima, smatra, postaje jedna od najvećih kočnica.
– Najmoćniji ljudi su oni koji su spremni da se ne sviđaju svima – poručila je stručnjakinja za osobni brending i LinkedIn marketing.
No, iako je individualna odgovornost važna, sudionice su se složile da postoje i širi društveni obrasci i strukture koji utječu na ponašanje i napredovanje žena u poslovnom svijetu. Upravo zato povezanost dobiva dodatnu težinu, ne samo kao alat za napredovanje, nego i kao prostor podrške i razumijevanja.
Snaga povezivanja mijenja pravila igre
O tome je govorila i glumica Lana Gojak Bajt, koja je kroz svoj podcast Mame kod Lane, stvorila zajednicu u kojoj žene mogu otvoreno govoriti o iskustvima majčinstva, bez uljepšavanja i pritiska savršenstva.
– Kad čuješ tuđu priču i prepoznaš barem mali dio sebe u njoj, shvatiš da nisi sama. Kad žene počnu govoriti iskreno, bez filtera, događa se nešto puno veće od razgovora – nastaje zajednica – poručila je, naglašavajući koliko je važno imati siguran prostor za dijeljenje iskustava.
Sličnu potrebu prepoznala je i Jovana Čutul, politologinja i osnivačica udruge Žene za otok, koja kroz svoj rad u lokalnim zajednicama povezuje žene i potiče njihovu aktivaciju, posebno u manjim sredinama.
– Ono što je meni nedostajalo, pokušala sam stvoriti za druge – rekla je, opisujući kako je organizacijom edukacija i događanja na otoku Krku nastojala potaknuti kulturu učenja i povezivanja tamo gdje takvih sadržaja gotovo da nije bilo.
Važnost networkinga
U razgovoru se otvorila i tema networkinga, koji mnogima i dalje zvuči kao nametnuta ili čak neugodna obaveza. No sudionice su se složile da je riječ o jednoj od ključnih vještina današnjice.
– Networking nije „minglanje“ radi forme, nego stvaranje odnosa koji dugoročno imaju vrijednost – naglasila je Lechpammer, kolumnistica Večernjeg lista i asistentica-predavačica na Fakultetu političkih znanosti, dodajući da istraživanja pokazuju kako je društveni kapital jednako važan kao i znanje ili financijski resursi.
Unatoč tome, mnoge žene i dalje zaziru od takvih situacija, dijelom zbog nesigurnosti, a dijelom zbog nedostatka vremena i osjećaja krivnje. Upravo je taj aspekt posebno došao do izražaja u dijelu razgovora o svakodnevnim izazovima balansiranja privatnog i poslovnog života.
Jedan od primjera koji je izazvao prepoznavanje u publici odnosio se na to koliko žene često „kirurški“ planiraju vlastito vrijeme, ne ostavljajući prostor za spontanost ili dodatno povezivanje, čak ni nakon događaja na kojem već sudjeluju.
U digitalnom kontekstu, pitanje vidljivosti dodatno se pojačava. Kako je istaknula Džido, žene su i dalje znatno manje aktivne na profesionalnim platformama poput LinkedIna, što direktno utječe na njihove prilike.
– Ako vas nema, ako niste vidljive, netko drugi će zauzeti taj prostor – upozorila je, dodajući da upravo online prisutnost često otvara vrata novim poslovnim mogućnostima.
Kao konkretan primjer navedena je priča žene koja je, nakon što je uredila svoj LinkedIn profil, dobila poslovnu priliku iz inozemstva, što pokazuje koliko male promjene mogu imati velik učinak.
No možda najvažnija poruka panela bila je ona o uzorima i vidljivosti.
– Treba nam manje priče o tome što žene trebaju, a više vidljivih primjera žena koje to već rade – zaključeno je tijekom rasprave.
Jer upravo kroz takve primjere nastaje lančana reakcija: jedna žena ohrabri drugu, ona treću i tako se stvara stvarna promjena.
Panel „Snaga povezanosti“ tako nije ponudio samo odgovore, nego i poticaj na djelovanje. Poruka je bila jasna: povezivanje nije luksuz, nego nužnost, a prvi korak često počinje upravo tamo gdje prestaje sumnja u vlastitu vrijednost.
Otvori KEKS Pay
