Nakon ljetne pauze, projekt Večernjeg lista „Žene koje mijenjaju Hrvatsku” nastavio je sa serijom otvorenih i ključnih društvenih razgovora. Ovoga puta fokus je bio na jednoj od najaktualnijih tema današnjice – ravnopravnosti u plaćama, jednakim prilikama i položaju žena na hrvatskom tržištu rada.
Panel pod nazivom „Equal Pay Day: Snaga transparentnosti”, održan pod voditeljskom palicom Antonije Mandić, okupio je tri istaknute sugovornice: Lidiju Brković, glavnu ravnateljicu Državnog zavoda za statistiku (DZS), Ivu Majstorović, CEO agencije Enstring specijalizirane za HR i employer branding, te Janu Žiljak Gršić, dekanicu Tehničkog veleučilišta u Zagrebu (TVZ).
Najnoviji podaci DZS-a: Koliki je stvarni jaz u plaćama?
Uvodni dio razgovora bio je posvećen najnovijim službenim podacima Državnog zavoda za statistiku koji nude vrlo precizan i slojevit uvid u razlike u primanjima između muškaraca i žena u Hrvatskoj.
Prema najsvježijim podacima DZS-a za drugi kvartal (Q2) 2026. godine, rodni jaz u plaćama u Hrvatskoj iznosi 4,3 %. Kako je istaknula glavna ravnateljica DZS-a Lidija Brković, visegodišnji trendovi pokazuju stabilno smanjenje jaza - s 6,6 % u 2020. godini na 3,3 % u 2025. godini, uz blagu korekciju na 4,3 % u drugom kvartalu 2026. Iako je opći jaz među nižima u Europskoj uniji, detaljnija raščlamba po sektorskim djelatnostima otkriva izrazite neravnoteže.
„Razlike su puno veće kada se gleda po pojedinim djelatnostima. Najveći jaz zabilježen je u financijama i osiguranju, gdje iznosi čak 23,1 %, te u zdravstvu i socijalnoj skrbi s 21 %. S druge strane, u nekim je djelatnostima jaz obrnut — u građevinarstvu, primjerice, žene ostvaruju višu prosječnu bruto satnicu od muškaraca, prvenstveno jer su u tom sektoru zaposlene na visokoobrazovanim, uredskim i upravljačkim pozicijama”, objasnila je Brković.
Žene na upravljačkim i rukovodećim pozicijama
Osim razlika u satnicama i neto plaćama, rasprava na panelu obuhvatila je i pitanje zastupljenosti žena u upravljačkim strukturama i nadzornim odborima.
Podaci pokazuju da žene u Hrvatskoj danas drže 32,8 % menadžerskih i rukovodećih pozicija, što je blizu, ali i dalje ispod prosjeka Europske unije koji iznosi 36,4 %.
Kada je riječ o najvišim razinama upravljanja, udio žena među članicama uprava i nadzornih odbora najvećih hrvatskih kompanija porastao je s 21,9 % u 2015. godini na 30,2 % u 2025. godini. Iako podaci potvrđuju stalan i vidljiv napredak u proteklom desetljeću, Hrvatska još uvijek zaostaje za europskim prosjekom od 33,6 %.
Nova EU direktiva: Kraj skrivalicama u oglasima i na razgovorima za posao
Središnji dio rasprave bio je posvećen novoj EU direktivi o transparentnosti plaća, čija primjena unosi korjenite promjene u način na koji poslodavci komuniciraju s kandidatima i zaposlenicima.
Objašnjavajući što nova pravila donose u praksi, Iva Majstorović (Enstring) naglasila je da transparentnost više nije opcija ili „lijepa gesta” pojedinih kompanija, nego zakonska obveza koja izravno vodi do veće ravnopravnosti.
„Iskustva zemalja koje su prve uvele transparentnost, poput Italije, pokazuju da to već daje konkretne rezultate i smanjuje jaz u plaćama, stoga vjerujem da će svaka takva inicijativa doprinijeti i kod nas. Ono što se najviše mijenja jest da će poslodavci u oglasima za posao ili prije samog razgovora morati jasno komunicirati raspon plaće za radno mjesto. Također, radnici će imati pravo zatražiti informaciju o prosječnim razinama plaća za jednaka radna mjesta u kompaniji. Plaća više ne može biti 'državna tajna'”, istaknula je Majstorović.
Dodala je kako ovo nije samo zakonska obveza, nego i prilika za kompanije da unaprijede svoje sustave i uklone eventualne nepravilnosti. Ipak, upozorila je da primjena direktive pred HR odjele i uprave stavlja opsežan zadatak: sve kompanije morat će napraviti temeljitu sistematizaciju radnih mjesta, jasno definirati uloge, razine odgovornosti i objektivne kriterije za napredovanje.
Osim tehničke pripreme, iznimno je važna i psihološka komponenta. Pitanje plaće izravno je povezano s osjećajem osobne vrijednosti pojedinca, zbog čega poslodavci moraju osnažiti menadžere za vođenje otvorenih, osjetljivih i ponekad teških razgovora s djelatnicima.
STEM i mlađe generacije: Hrabrost i nulta tolerancija na nejednakost
Pogled iz kuta obrazovnog sustava dala je dekanica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu Jana Žiljak Gršić, koja se osvrnula na zastupljenost žena u tradicijski „muškim” STEM područjima.
Statistika i iskustvo u učionicama pokazuju stalan rast broja studentica na tehničkim studijima. U proteklih 15 godina broj žena u strojarstvu znatno je porastao, dok u pojedinim smjerovima informatike studentice danas čine i većinu.
„Mlađe generacije studentica znatno su hrabrije u izražavanju svojih stavova i prava. One na tržište rada dolaze s jasnim očekivanjem da neće biti razlike u plaćama između njih i njihovih kolega te da se njihov rad evaluira isključivo po znanju i rezultatima”, naglasila je dekanica Žiljak Gršić.
Sudionice su se složile da se sustavne promjene ne događaju preko noći, ali da kombinacija zakonske regulative, transparentnosti i sve veće samouvjerenosti mlađih generacija stvara preduvjete za društvo u kojem će jednako plaćen rad za jednaku vrijednost postati podrazumijevani standard.
Otvori KEKS Pay
