Uoči ovogodišnjeg Interlibera Miroslava Vučić, glavna urednica Školske knjige, završila je četverogodišnji projekt izdanja Krležinih djela u 29 svezaka, a u posljednjem koji je pročitala susrela je Krležu kakva dotad nije poznavala. U razgovoru govori o tome što ju je toliko uzdrmalo u njegovu ratnom dnevniku, kako bi se Krleža snašao na društvenim mrežama, kako ju je neobično putovanje Zagorkine junakinje od Zagreba do Budima dovelo do stotinjak izostavljenih kartica romana...
Ovogodišnji Interliber dočekujete sa završenim četverogodišnjim projektom Djela Miroslava Krleže koje ste radili u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti. Nakon tolikog rada s njegovim tekstovima objavljenima u 29 svezaka, što biste rekli čovjeku koji Krležu pamti kao tešku školsku obvezu – koju knjigu neka otvori i zašto baš nju?
Da su kojim slučajem u srednjoškolskoj lektiri roman "Na rubu pameti", knjiga političkih eseja "Deset krvavih godina", "Dnevnik 1943." i "Eseji, kritike i zapisi", čitanje Krleže nitko ne bi pamtio kao mrsku školsku obvezu, već bi svi znali da hrvatska književnost ima pisca koji stoji uz bok velikanima svjetske književnosti. Koliko vrijedi istina u društvu u kojemu je šutnja najpoželjnija vrlina? Je li važnije pripadati većini ili ostati vjeran vlastitoj savjesti? I koliko je hrabrosti potrebno da pojedinac kaže "ne" kada svi oko njega poslušno govore "da"? Upravo su to pitanja koja Miroslav Krleža postavlja u svojem iznenađujuće suvremenom romanu "Na rubu pameti", jednom od najsnažnijih djela hrvatske književnosti 20. stoljeća. Roman je istodobno iznimna prilika za upoznavanje Krležina književnog umijeća: njegova raskošnog jezika, virtuoznih monologa, groteske, ironije, sarkazma i bespoštedne društvene kritike. Čitati Krležu znači otkrivati koliko književni jezik može biti snažan, provokativan i intelektualno izazovan. Ono što sam osobno naučila iz romana "Na rubu pameti" jest to da moja sloboda počinje točno ondje gdje prestaje moj strah zbog toga što mislim drukčije i što se zbog svoje osviještene osobnosti neću nekome svidjeti. Pa što ako im se i ne svidim? Važnije mi je da nisam izdala sebe.
U ratnom dnevniku upoznala sam Krležu koji se bojao i dok je spavao, a Zagorki sam na grobu rekla da smo napokon objavili cijelu 'Gordanu'
Što bi Krležu iznenadilo na društvenim mrežama, zašto bi ekranizacija Zagorkine "Gričke vještice" u produkciji kakvu je imala "Igra prijestolja" bila hit i kako mladi danas preko TikToka dolaze do Homera i Dantea, otkriva nam glavna urednica Školske knjige
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.