Naslovnica Kultura Knjige

Umro akademik Milan Moguš

Za povijest hrvatskog jezika nezaobilazno djelo akademika Moguša jest Fonološki razvoj hrvatskoga jezika (1971.) i njegovo dopunjeno i prošireno izdanje Povijesna fonologija hrvatskoga jezika  (2010.).
20. studenoga 2017. u 10:19 0 komentara 709 prikaza
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/8

Istaknuti  hrvatski filolog i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u razdoblju od 2004. do 2010. akademik Milan Moguš, umro je jučer, 19. studenoga, u Zagrebu u 91. godini života, izvijestio je HAZU.

obz-mogus-txt.jpg OSOBA TJEDNA Milan Moguš: Staloženi gospodin u Palači Akademije

Akademik Moguš rodio se 1927. u Senju. Nakon završetka studija, izabran je za asistenta u Akademijinu Institutu za jezik, a 1956. prelazi na Filozofski fakultet kao asistent profesora Mate Hraste. Bio je lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Varšavi. Od 1965. do umirovljenja 1992., bio je šef Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskog jezika. Bio je prodekan Filozofskog fakulteta, gdje  je od 1976. predavao i na poslijediplomskom studiju smjera lingvistike. Predavao je i kao gostujući profesor na sveučilištu u Kölnu i Mannheimu.   

1 / 15

Akademik Milan Moguš bio je član HAZU 40 godina: 1977. izabran je za izvanrednog, a 1986. za redovitog člana. U   vrijeme predsjedničkog mandata akademika Moguša osnovane su četiri Akademijine znanstveno-istraživačke jedinice: u Bjelovaru (2005.), Vukovaru (2008.) i Požegi (2009.) te Antropološki centar u Dubrovniku (2008.), a 2009. Akademija je preselila svoju  Knjižnicu u novouređenu zgradu bivšeg Kemijskog instituta na Strossmayerovu trgu. Od 2001. do smrti, akademik Moguš bio je voditelj Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU te predsjednik Odbora za leksikografiju, član Odbora za dijalektologiju i Odbora za onomastiku. Bio  je dugogodišnji voditelj projekta Istraživanja hrvatskih dijalekata i pod njegovim vodstvom objavljen je niz dijalektoloških izdanja – monografija, znanstvenih rasprava i članaka.  

Od  2011. vodio je projekt Benešićev Rječnik hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića, koji je dosad izišao u 14 svezaka. Akademik Moguš objavio je 274 publikacije, među kojima 21 knjigu te 208 članaka i rasprava. U doba Hrvatskog proljeća 1971., zajedno s  akademikom Stjepanom Babićem i pokojnim akademikom Božidarom Finkom, napravio je Hrvatski pravopis koji je zbog političkih razloga nakon tiska bio uništen te je 1972. ponovno tiskan u  Londonu, zbog  čega je u povijest ušao pod nazivom  Londonac. U cijelosti je Hrvatski  pravopis prvi put  tiskan tek 1990., nakon čega je doživio više izdanja. 

Niz domaćih i stranih odlikovanja i priznanja

Za povijest hrvatskog jezika nezaobilazno djelo akademika Moguša jest Fonološki razvoj hrvatskoga jezika (1971.) i njegovo dopunjeno i prošireno izdanje Povijesna fonologija hrvatskoga  jezika  (2010.). Bio je suautor velike gramatike Povijesni pregled,  glasovi i oblici hrvatskoga književnoga  jezika  (1991.), a svoje rezultate bavljenja pisanom poviješću hrvatskog jezika zaokružio je 1993. u knjizi Povijest hrvatskoga književnoga jezika, objavljenoj u tri hrvatska, jednom engleskom i jednom njemačkom izdanju.
 Velik doprinos akademik Moguš dao je hrvatskoj dijalektologiji, posebno istraživanju čakavskog  narječja. Moguš  je bio među prvim hrvatskim lingvistima koji je pridonio uvođenju uporabe računala u humanističke znanosti te je računalnom obradbom teksta proširio načine proučavanja jezičnih i književnih spomenika. 

Za svoj rad  akademik  Milan  Moguš dobio  je  niz domaćih  i stranih  odlikovanja   i priznanja. Godine 1998.  dobio  je  Državnu nagradu za znanost za životno djelo, 1996. odlikovan je za znanstveni rad Ordenom Danice hrvatske s likom  Ruđera  Boškovića,   2007. Redom kneza  Branimira s ogrlicom za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Hrvatske i njezina  odnosa s drugim  državama, 2009. Redom Ante Starčevića za doprinos održanju i razvitku hrvatske državotvorne ideje, uspostavom i izgradnjom suverene hrvatske države, a 2017. i Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom, za osobite  zasluge i dugogodišnje sveukupno znanstveno, kulturno i javno djelovanje u Hrvatskoj i u svijetu.

Pogledajte i video: Kamo su nestale i što danas rade bivše prve dame TV-a

[video: 22519 / Kamo su nestale i što danas rade bivše prve dame TV-a u Hrvatskoj] hazu hardver bogatstva HAZU predstavio inventuru nacionalnog blaga HAZU Milan Moguš ima potporu osam razreda Milan Moguš: Anonimno pismo se nema što komentirati
Roštilj
Za sve grill majstore
Želite sočne, mekane, ali i hrskave kobasice na roštilju? Evo nekoliko tajni za savršene bucke

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.