Predavanje i prezentacija Kathy Rae Huffman "Arhivi i Kustoska praksa" održat će se u ponedjeljak, 10. rujna od 12 sati u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti.
Što je arhiv? Dok je nekad smatran zastarjelim materijalom eventualno dostupnim za dodatna pretraživanja, danas se razumijeva i koristi kao radni materijal za uočavanje sadašnjosti. Arhivi postoje u gotovo svim kategorijama interesa i povijest ih bilježi u neizmjernom broju formata za pohranu.
Kathy Rae Huffman kroz predavanje predstavit će pregled arhiva, izbore onih korisnih za kustoske prakse i objasniti kako pristup istima može formirati vrijednu informaciju i olakšati rad kustosa, propitujući sadržaj koji je materijalno prisutan i vidljiv, ali čiji rok je istekao i ne pripada sadašnjem trenutku. Isto tako osvrnut će se na pitanja privatnosti i zaštite podataka, odnosno pitanja autorizacije u odnosu na onog tko kontrolira arhivsku građu te u kojem je trenutku i na kojoj osnovi ta povijesna prevlast uspostavljena. Ujedno prezentirat će ključne pristupe u razumijevanju moći pohranjene u arhivima, kroz studije, polemike i primjere poput izložbi kustosa Charlesa Merewethera i Okwui Enwezora, tekstove teoretičara i filozofa Jacques Derrida i Borisa Groysa, povjesničara umjetnosti Benjamina Buchloha, kao i autoreflektivnu poziciju teoretičarke kulture Gayatri Chakravorty Spivak.
Uz ključne riječi poput Istraživanje, dokumentacija ili baza podataka, danas vrlo popularnih (ako ne i prenaglašeno korištenih) fraza, čije su reference izmijenjene u kontekstu suvremenog iščitavanja Arhiva, Huffman će ilustrirati kako su umjetnici utjecali na koncept Arhiva, i koje vrste arhivske umjetničke prakse postoje. Umjetnici poput Alfredo Jaar, Renee Green, Allan Sekula, Sanja Iveković, Walid Raad/The Atlas Group, Gabriel Orozco, Mark Dion, Vera Frenkel, ili Susan Hiller (uz brojne druge) postavili su temu arhiva u neke nove koordinate prostora, i stvorili nove arheološke i arhivske intervencije, vrlo često uključujući vlastitu povijest i sjećanje. Više nije riječ o jednostavnim vitrinama znatiželje, kao u ranim muzejskim prezentacijama, današnji arhivi kreativna su skladišta, kolekcije fragmenata koje otkrivaju široku perspektivu materije koja je više nego povijest, artefakt i dokument.
