Robert Plant, neponovljivi glas jedne od najvećih rock grupa svih vremena, danas slavi 78. rođendan, a njegova neumorna kreativna energija i dalje nadahnjuje generacije.
Rođen 20. kolovoza 1948., Plant je put od dječaka iz engleskog Black Countryja koji se skrivao iza zavjesa i imitirao Elvisa Presleya do statusa globalne ikone prošao s rijetko viđenom strašću. Unatoč željama roditelja da postane računovođa, sa 16 godina napustio je dom kako bi se posvetio glazbi, kaleći zanat u lokalnim blues bendovima Midlands scene. Upravo je u jednom od tih sastava, Band of Joy, upoznao bubnjara Johna Bonhama, ključnog suputnika na putu koji će ih uskoro odvesti u glazbenu besmrtnost.
Sudbonosni trenutak dogodio se 1968. kada ga je gitarist Jimmy Page, tražeći pjevača za novi bend nastao na ostacima Yardbirdsa, čuo kako pjeva "Somebody to Love" i ostao zapanjen. Ubrzo su, uz basista Johna Paula Jonesa i Bonhama na bubnjevima, stvorili Led Zeppelin, glazbenu silu koja će zauvijek promijeniti zvuk 20. stoljeća.
Svojom plavom grivom, razgolićenim torzom i hipnotičkom scenskom pojavom, Plant je definirao arhetip rock frontmena, no njegova snaga nije ležala samo u izgledu i karizmi. Kao glavni liričar benda, stvorio je jedinstveni poetski svijet, često nadahnut nordijskom i velškom mitologijom te djelima J. R. R. Tolkiena, što je pjesmama poput "Immigrant Song" i "Ramble On" dalo epsku, mističnu dimenziju. Njegov vokalni stil, opisan kao zvuk koji je definirao hard rock i heavy metal pjevanje, bio je eksplozivna mješavina sirove snage blues pjevača poput Howlin' Wolfa i nevjerojatnog raspona. Bio je to glas koji je mogao šaputati nježne balade, a već u sljedećem trenutku parati nebo iskonskim krikom.
Led Zeppelin je sedamdesetih godina postao najveći bend na svijetu, rušeći rekorde posjećenosti i prodaje albuma, no njihov uspjeh pratile su i velike tragedije. Plant je 1975. jedva preživio tešku prometnu nesreću, a dvije godine kasnije, usred američke turneje, njegov petogodišnji sin Karac preminuo je od želučanog virusa. Slomljen tugom, razmišljao je o prekidu karijere, no konačni kraj ere Led Zeppelina došao je 1980. smrću Johna Bonhama.
Nakon raspada benda, Plant je krenuo u hrabru i nepredvidivu solo karijeru, odlučno odbijajući živjeti na staroj slavi. Svjesno se distancirao od zvuka Zeppelina, istražujući nove glazbene teritorije, od pop-rocka na svojim prvim albumima do utjecaja svjetske glazbe i američke folk tradicije. Njegova umjetnička znatiželja kulminirala je 2007. godine suradnjom s bluegrass pjevačicom Alison Krauss na albumu "Raising Sand", remek-djelu koje je osvojilo pet Grammyja, uključujući i onaj za album godine. Taj je projekt potvrdio njegov status umjetnika koji se ne boji rizika i koji je uvijek u potrazi za novim zvukom, a ta ista istraživačka strast dovela ga je i do osnivanja benda Saving Grace, s kojim je nedavno ispisao povijest i u Hrvatskoj.
U lipnju ove godine, Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku postala je pozornica za glazbenu čaroliju. Robert Plant održao je tri uzastopna, rekordno brzo rasprodana koncerta, postavši jedini izvođač u povijesti kojem je to uspjelo na toj jedinstvenoj lokaciji. U sklopu europske turneje "All That Glitters", Šibenik je postao epicentar glazbenog događaja sezone, a Plant je sa svojim bendom Saving Grace i vokalisticom Suzi Dian publiku poveo na intimno putovanje kroz korijene glazbe koja ga je oblikovala.
Kako su zabilježili kritičari, Plant je "svojom karizmom Tvrđavu sv. Mihovila pretvorio u planinu snova", vraćajući se izvorima engleske i keltske tradicije, bluesa i psihodelije. Uz Suzi Dian, gitariste Tonyja Kelseyja i Matta Worleyja, bubnjara Olija Jeffersona te Barneya Morse-Browna na violončelu, stvorio je atmosferu koja je bila istovremeno meditativna i moćna. Kao potvrdu iznimnog uspjeha i dugogodišnjeg utjecaja, diskografska kuća Dancing Bear uručila mu je Multiplatinum Award, najveće domaće diskografsko priznanje, a obećanje koje je dao publici na kraju treće večeri, "vidjet ćemo se mi ovdje opet", zvučalo je iskreno i ostavilo nadu da čarolija nije gotova.